doc29. srpnja 2009. I Crkva daje svoj doprinos prevladavanju
download 
Stížnost Transkript
29. srpnja 2009. I Crkva daje svoj doprinos prevladavanju
30/2009 29. srpnja 2009. I Crkva daje svoj doprinos prevladavanju aktualne krize Vodeæi raèuna o ozbiljnosti aktualnoga gospodarskog i socijalnog stanja, Hrvatska biskupska konferencija odluèila od sredstava predviðenih proraèunom za ovu godinu (283 milijuna kuna) svotom od 50 milijuna kuna dati svoj prinos za prevladavanje aktualne krize Odluku je javnosti predstavio predsjednik HBK nadbiskup Marin Srakiæ 10. obljetnica Gospiæko-senjske biskupije Proslava jubileja zapoèela sveèanim misnim slavljem koje je na ostacima katedrale Sv. Jakova na Krbavi predvodio gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ, koji je ujedno proslavio 10. obljetnicu biskupskog reðenja; tematskom izložbom i premijerom filma "Lika od poèetaka hrvatske države do Crkve hrvatskih muèenika" Ilinje na Svetoj Geri Kršæane na ovom svetom mjestu susretišta Hrvata i Slovenaca od kršæanske zapovijedi ljubavi ne smiju razdvajati nikakvi granièno-politièki sukobi, poruèio križevaèki vladika Kekiæ Ekumenski esperantski kongres U Wroclawu se okupilo više od 230 katolièkih, protestantskih i pravoslavnih esperantista iz dvadesetak europskih zemalja Domovinske vijesti Brezovica: 70. proštenje Gospe Karmelske Priznanje grada Gospiæa milosrdnim sestrama sv. Križa iz Ðakova Pismo nadbiskupa Devèiæa na poèetku Sveæenièke godine Imenovanja i premještaji u Krèkoj biskupiji Baške Oštarije: Specijalizacija za župne animatore Nove službe i dekreti u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji Rièice: U znaku fra Ante Josipa Tomièiæa 400. obljetnica župe Brod na Kupi Šibenik: Proslavljen sv. Jakov Biskup Komarica u Plaškom proslavio blagdan sv. Ane Dvostruko zlatomisnièko slavlje don Jure Juginoviæa Biskup Jezerinac predvodio slavlje u Loboru Sutivan: Otvoren i blagoslovljen pastoralni centar Nadbiskup Barišiæ posjetio ozlijeðene u željeznièkoj nesreæi Crkva u Hrvata 70 godina sveæeništva dr. fra Èastimira Majiæa Inozemne vijesti Hoæe li zaživjeti konferencija svih europskih Crkava? Clericus Cup osvaja afrièki kontinent Velika Britanija: Zbog svinjske gripe ukinuta prièest pod obje prilike Aosta: Sv. Otac predvodio sveèanu Veèernju Nastavak suradnje Crkve i Europske unije o pitanjima useljenika Esperantisti na misi i ekumenskoj molitvi Italija: Besplatne ulaznice za disko klubove mladima koji ne piju Kardinal Bertone u Senatu predstavio Papinu encikliku Prilog dokumenti Predanjem Isusu sveæenici postaju sredstva spasenja za sve ljude Domovinske vijesti ika Domovinske vijesti Brezovica: 70. proštenje Gospe Karmelske Brezovica, 19.7.2009. (IKA) – Tradicionalno vanjsko proštenje Gospe Karmelske u Brezovici, u prvu nedjelju nakon Gospina blagdana, ove godine 19. srpnja, bilo je još jedan dokaz koliko hrvatski puk èasti i voli Presvetu Djevicu Mariju, ima povjerenja u njezin moæni zagovor i koliko je želi nasljedovati. Sve proštenjarske mise u svetištu Gospe Karmelske uz brezovièki Karmel i prostori oko njega bili su prepuni Gospinih štovatelja, domaæih vjernika te mnogobrojnih hodoèasnika. U tijeku cijele proštenjarske nedjelje, sveæenici i redovnici neumorno su dijelili sakramente i škapulare Gospe Karmelske hodoèasnicima, kojih se ove godine broj vidljivo poveæao. Mons. dr. Jorge Ramos, regionalni vikar prelature Opus Dei za Hrvatsku, uz brojne koncelebrante te bogoslove i ministrante, predvodio je prvu jutarnju misu, otvorivši proštenje Gospe Karmelske. Hodoèasnike je potaknuo na zahvalnost Bogu na daru njegove Majke, istaknuvši kako Gospodin sve poziva na svetost, svakoga u njegovu staležu. Misno slavlje pratile su pjesmom bosonoge karmeliæanke, èuvarice svetišta Bezgrešne Kraljice Karmela u Brezovici. Drugu jutarnju zavjetnu hodoèasnièku misu predvodio je Ðuro Sabolek, župnik župe Pohoda BDM u Vukovini, uz dva bogoslova, a pjesmom ga je pratio zbor mladih iz Mraclina pod ravnanjem prof. Vladimira Cvetniæa. Do oltara je bio i turopoljski banderij, povijesna postrojba u svojim starim odorama, a crkva je bila prepuna i župljana Vukovine. U homiliji je župnik Sabolek svoju župu i župljane povjerio zagovoru i zaštiti Majke Božje Karmelske, te ih potaknuo na dublji život vjere i molitve, na ljubav prema Kristu Gospodinu, a osobito na ljubav i zahvalnost Gospi Karmelskoj na èije proštenje župa Vukovina dolazi veæ 70 godina, koliko postoji i brezovièki Karmel. Središnje euharistijsko slavlje predslavio je domaæi župnik Zvonko Vukoviæ uz desetak koncelebranata i pratnju zbora mladih Novi život iz Zagreba. Veliki vizionar je na poseban naèin èovjek Božji koji vidi dalje i dublje od drugih. Takav je bio Alojzije Stepinac, ondašnji zagrebaèki nadbiskup, danas blaženik, koji je odluèio godine 1939. dovesti bosonoge karmeliæanke na tlo Hrvatske, na svoje imanje u Brezovicu, da bi bile njegova produžena molitva za njegove sveæenike, kad on više ne bude na zemlji, istaknuo je u propovijedi župnik Vukoviæ. Vjernicima je slikovito približio život u Karmelu kako su ga doživljavali ljudi vjere, duha i kulture koji su kroz 70 godina dolazili u Karmel. Završnu proštenjarsku misu predslavio je Domagoj Vuletiæ, župni vikar zagrebaèke župe sv. Nikole Taveliæa u Kustošiji, uz sedam koncelebranata te više bogoslova i ministranata. S. Marijela Žuro, FDC, animirala je misna slavlja pjesmom i molitvom. U homiliji je vlè. Vuletiæ na meditativan naèin povezao Blaženu Djevicu Mariju sa sv. Ilijom, prorokom, koji je odigrao važnu ulogu za Karmelski red i za život prave vjere u Izraelu. S Marijom Pomoænicom kršæana Karmel u Hrvatskoj zapoèeo je svoj život 24. svibnja 1939., po dvjema karmeliæankama - s. M. Regini Tereziji od Isusa i s. M. Josipi od Milosrdne ljubavi Božje, da bi iz njega niklo pet novih mladica: Karmel u Kloštar Ivaniæu, u Breznici Ðakovaèkoj, u Mariji Bistrici, u Sarajevu i Karmel u Albaniji, u kojima danas moli, živi i radi za sveæenike, za Crkvu i za hrvatski narod 85 sestara i pripravnica. One su šutljivi govor Božji ovome svijetu i toplo Marijino srce koje kuca za svakoga, zakljuèio je Vuletiæ. 2 29. srpnja 2009. broj 30/2009 Priznanje grada Gospiæa milosrdnim sestrama sv. Križa iz Ðakova Priznanje za izniman doprinos na podruèju zdravstvene skrbi, edukacije i višedesetljetnoga rada u gospiækoj bolnici Gospiæ, 21.7.2009. (IKA) - Na sveèanoj sjednici Gradskog vijeæa Gospiæa održanoj uoèi blagdana sv. Marije Magdalene, 21. srpnja, uruèena su javna priznanja zaslužnim udrugama i pojedincima. Meðu više dobitnika (slikar Joško Bajica, prof Ivica Javoroviæ, Poliklinika za hemodijalizu Opæe bolnice Gospiæ i Ženski košarkaški klub Gospiæ) priznanje su dobile Milosrdne sestre sv. Križa iz Ðakova za izniman doprinos na podruèju zdravstvene skrbi, edukacije i višedesetljetnoga rada u gospiækoj bolnici. Predlagatelji priznanja bili su Hrvatsko katolièko lijeènièko društvo ogranak Gospiæ, Hrvatsko katolièko društvo medicinskih sestara i tehnièara Gospiæ i župa Navještenja BDM u èijoj su župi milosrdne sestre sv. Križa djelovale na usluzi njege bolesnika od 1895. do 1949. godine. Priznanje je uruèio gradonaèelnik Ivan Koliæ provincijalnoj poglavarici Milosrdnih sestara sv. Križa u Ðakovu s. Franciski Molnar. Sveèanosti su nazoèili izaslanik predsjednice Vlade RH Darko Milinoviæ, lièko-senjski župan Milan Jurkoviæ, gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ i gospiæki dekan Antun Luketiæ. Pri povratku iz Gospiæa, provincijalka s. Franciska posjetila je u Zagrebu s. Jonu Zemljak roðenu 1921. i jedinu živuæu koja je djelovala u Opæoj bolnici u Gospiæu do 1948. godine kada je tadašnja partizanska vlast zabranila njihovo djelovanje. Sv. Marija Magdalena proslavljena u Gospiæu Gospiæ, 22.7.2009. (IKA) - U Gospiæu je u srijedu 22. srpnja nizom sveèanosti obilježen Dan grada Gospiæa koji se slavi na blagdan sv. Marije Magdalene. Nakon molitve kod središnjeg križa na gradskom groblju održana je prvi puta procesija ulicama grada do gospiæke katedrale Navještenja BDM gdje je misno slavlje predvodio gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ u koncelebraciji sa župnikom i gospiækim dekanom Antunom Luketiæem i sveæenicima Gospiækoga dekanata. Ovogodišnja proslava sv. Marije Magdalene bila je u znaku obilježavanja 10. godišnjice od posvete oltara sv. Marije Magdalene u gospiækoj katedrali, a u procesiji do katedrale žene u narodnoj nošnji nosile su oltarnu sliku sv. Marije Magdalene. Biskup Bogoviæ u propovijedi je poruèio da svaki svetac pa tako i sv. Marija Magdalena daje kršæanima poruku. Poruka sv. Marije Magdalene je suosjeæanje s Kristom na Kalvariji kada su ga svi napustili pa èak i neki od njegovih uèenika. Kada su Isusa optužili zbog karijerizma i bez ijednog svjedoka, Marija Magdalena je došla na njegov grob. Premda su u javnosti htjeli stvoriti neprijateljsku sliku o Isusu, Mariju Magdalenu nisu pokolebali lažni svjedoci ni prijetnje vlasti. Sve je savladavala pravom i nesebiènom ljubavlju. Nadamo se da æe i naša Vlada, rukovodeæi se ljubavlju prema narodu, odabrati što je najkorisnije, kao i gradska uprava da svoj narod dotakne ljubavlju. Danas se govori da su izvanredne prilike, no ako svatko odgovorno i savjesno obavlja svoj posao, od oca i majke u obitelji, do radnika i èinovnika, pa i biskupa i župnika, opasnost se može prevladati. Inaèe æemo biti prepušteni igri moænih igraèa, a ne interesima naroda. Èiniti dobro uvijek se isplati, zakljuèio je biskup Bogoviæ, te poruèio da se za narod isplati raditi i onda kada se za to ne dobivaju priznanja. ika Pismo nadbiskupa Devèiæa na poèetku Sveæenièke godine Rijeèki nadbiskup poruèuje kako je u Sveæenièkoj godini neophodno više govoriti o važnosti i dostojanstvu sveæenièkog poziva i sveæenièke službe Rijeka, 22.7.2009. (IKA) - Rijeèki nadbiskup i metropolit Ivan Devèiæ, u povodu proglašenja Sveæenièke godine na planu Opæe crkve uputio je pismo sveæenicima Rijeèke nadbiskupije u kojemu ponavlja poziv i želju pape Benedikta XVI. da ova godina pridonese "promicanju zauzetosti oko nutarnje obnove svih sveæenika koja je potrebna za njihovo jaèe i odluènije evanðeosko svjedoèenje u današnjem svijetu". Neposredni poticaj za proglašenje godine posveæene sveæeništvu i sveæenicima Sveti Otac našao je u sto pedesetoj obljetnici smrti sv. Ivana Marije Vianneya, arškog župnika, kojega je papa Pio XI. godine 1929. proglasio zaštitnikom svih župnika. Slijedeæi promišljanja Svetog Oca o sveæeništvu kao dragocjenom daru Crkvi i svijetu, istièuæi pastoralne metode svetog arškog župnika te važnost nasljedovanja njegove duhovnosti, nadbiskup Devèiæ sveæenicima je uputio poticaje za promišljanje o temama koje su neraskidivo povezane sa sveæenièkim identitetom i poslanjem. Nadbiskup podsjeæa i da se Sveæenièka godina odvija u duhu Euharistijske godine u Rijeèkoj nadbiskupiji. "Ta nas èinjenica treba posebno poticati da našoj sveæenièkoj obnovi, na koju nas poziva Sveti Otac, damo poseban euharistijski naglasak. To znaèi da bismo sve programe Euharistijske godine trebali prihvaæati i doživljavati ne samo kao programe obnove zajednica koje su nam povjerene nego i kao programe naše osobne obnove. To æe nas dovesti do sve dubljeg sjedinjenja i suoblièavanja s Isusom Kristom, koji nas je uèinio dionicima svoga vjeènog sveæeništva", piše nadbiskup Devèiæ. Sveæenièka služba je zvanje koje poziva sveæenike da svoju službu shvate i žive kao proroèki poziv i poslanje u svijetu, istièe nadbiskup Devèiæ. Molitva, žrtva, duhovnost, osobna svetost, nastojanje oko kršæanskog odgoja župljana, briga za bolesnike i siromahe te suradnja s vjernicima nadvremenske su karakteristike pastoralne metode arškog župnika kojega Papa postavlja kao uzor sveæenicima. "Pored reèenoga, smatram da je u ovoj Sveæenièkoj godini neophodno više govoriti o važnosti i dostojanstvu sveæenièkog poziva i sveæenièke službe. Napose je potrebno više i redovitije o tome govoriti našim vjernicima. Oèito je, naime, da tu službu i mnogi praktièni vjernici nedovoljno shvaæaju i cijene. Znamo, draga braæo, kako i sami svojim neprimjerenim postupcima i nevjerodostojnim životom doprinosimo da vjernici i šira javnost gube osjeæaj za velièinu i dostojanstvo službe koja nam je povjerena. Na to s dubokim žaljenjem upozorava i Sveti Otac u spomenutom pismu najave Sveæenièke godine gdje, izmeðu ostaloga, kaže: 'Postoje, nažalost, i situacije, vrijedne svake osude, u kojima sama Crkva trpi zbog nevjernosti nekih svojih službenika. A svijet onda iz toga izvlaèi motiv za sablazan i odbijanje. Zato je potrebno da u ovoj Sveæenièkoj godini svaki od nas postane svjesniji dragocjenosti dara koji mu je Bog udijelio kad ga je pozvao u sveæenièku službu te se istovremeno pomno ispita èime možda doprinosi da vjernici i svijet nedovoljno prepoznaju i cijene taj sveti dar, a sve s ciljem da bi iz svoga života otklonio ono što je nespojivo sa sveæenièkim pozivom i službom", poruèuje nadbiskup Devèiæ sveæenicima. "Slijedeæi uèenje svetog arškog župnika, kao i poticaje Svetoga Oca, èini mi se da je ova Sveæenièka godina posebna prigoda za sjeæanje na neumoran rad i nesebiènu žrtvu tolikih sveæenika koji su meðu nama, kao i onih koji su Domovinske vijesti veæ prešli prag vjeènosti, a svojim su znojem i krvlju natopili Božju njivu koju mi danas oremo. Buduæi da je euharistija najsavršeniji spomen i najautentièniji izraz zahvalnosti Bogu i braæi, pozivam vas sve da se prvenstveno na taj naèin sa zahvalnošæu i ljubavlju èešæe sjeæate jedni drugih, kao i svoje preminule subraæe", navodi u svom pismu nadbiskup Devèiæ, potièuæi sveæenike Rijeèke nadbiskupije na zajedništvo i nasljedovanje evanðeoskih savjeta siromaštva, èistoæe i poslušnosti. Misa zadušnica za hrvatske branitelje poginule u Mirkovcima Ne smijemo biti narod koji brzo zaboravlja, nego narod koji je spreman oprostiti, ali narod koji treba znati istinu o sebi i o tome što se zaista dogodilo 1991. s našom domovinom, poruèio vinkovaèki dekan mons. Tadija Praniæ Vinkovci, 22.7.2009. (IKA) - U povodu osamnaeste obljetnice pogibije dvanaestorice hrvatskih branitelja koji su 22. srpnja 1991. u vojnoj akciji uspostavljanja suvereniteta RH na podruèju Mirkovaca, iz kojih su vršeni teroristièki napadi na Vinkovce i obližnja naselja, muèki ubijeni nakon što su se našli u okruženju srpskih terorista i tzv. JNA koja ih je prethodno propustila na podruèje Mirkovaca, a potom im zatvorila izlaz, misu zadušnicu u crkvi Sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima predvodio je 22. srpnja mons. Tadija Pranjiæ, domaæi župnik i dekan Vinkovaèkoga dekanata. Uz obitelji poginulih hrvatskih branitelja, na misi su se okupili i predstavnici koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskoga rata grada Vinkovaca, preživjeli hrvatski branitelji u vojnoj akciji, predstavnici hrvatske policije, zamjenici vinkovaèkoga gradonaèelnika Nada Èordašiæ i Tomislav Šariæ, vukovarsko-srijemski župan Božo Galiæ, zamjenik župana Željko Cirba i ravnatelj Uprave za hrvatske branitelje iz Domovinskoga rata i èlanove njihovih obitelji mr. Zoran Komar. Misa je bila prikazana za ubijene: Dražena Abramoviæa, Matu Božiæa, Vinka Dandiæa, Željka Jurèeviæa, Franju Jurèiæa, Vlatka Marinoviæa, Tunju Pejiæa, Ivana Pranjiæa, Marija Prusinu, Nade Rogiæa, Marka Šimunca i Dražena Tomšiæa te za sve druge poginule hrvatske branitelje. Vjera je i njima bila najveæe blago u tim teškim trenucima kroz koja su prolazili. I koliko god bili teški trenuci u kojima se možda i mi sada nalazimo, ne mogu se nikada usporediti s onim što je bilo 1991. Kako god nam bilo teško, mi æemo proæi kroz ove životne krize i hvala Bogu da imamo vjeru koja nas iz dana u dan hrabri i koja nam daje snage da možemo izdržati. Pokojni branitelji vjerovali su u Boga. Mi to svi znamo. Blago nama što imamo katolièku vjeru jer da je nismo imali, ni spomena nam ne bi bilo, ni spomena naših branitelja. Zato ih uvijek moramo nositi u našem srcu i svojoj duši. Ne smijemo ih nikada zaboraviti. Ne smijemo biti narod koji brzo zaboravlja, nego narod koji je spreman oprostiti, ali narod koji treba znati istinu o sebi i o tome što se zaista dogodilo 1991. s našom domovinom, posebno na ovim prostorima kada nas je okružio mrak i kada s pravom možemo reæi da su nas spasili oni kojima danas ime spominjemo i da njih nije bilo ne bi bilo hrvatske države, poruèio je mons. Pranjiæ. Misi zadušnici prethodila je komemoracija kod spomenobilježja na privlaèkom putu u Mirkovcima gdje su ubijena dvanestorica hrvatskih branitelja, a koju je organizirala HVIDRA, Ogranak Vinkovci. Nakon prigodnih rijeèi, polaganja vijenaca i paljenja svijeæa, molitvu je predvodio mons. Pranjiæ. 29. srpnja 2009. broj 30/2009 3 Domovinske vijesti U Vinkovcima predstavljen dokumentarni film "Maceljgora zloèina" Film govori o masovnom stratištu vezanom za komunistièke poratne zloèine. Pretpostavlja se da je na Maceljskoj gori pogubljeno oko 15.000 ljudi Vinkovci, 22.7.2009. (IKA) - U organizaciji HVIDRA-e, Ogranak Vinkovci, u srijedu 22. srpnja u Velikoj vijeænici grada Vinkovaca uprilièeno je predstavljanje èetrdesetominutnoga dokumentarnog filma "Macelj – gora zloèina". U filmu je rijeè o masovnom stratištu vezanom za komunistièke poratne zloèine. Maceljska gora jedna je od najveæih stratišta na kojima su stradavali Hrvati od komunistièkog režima nakon završetka II. svjetskog rata. Nažalost, Maceljska gora samo je jedno od dosad više od 1500 evidentiranih masovnih prikrivenih grobišta koja svjedoèe o strahovitim zloèinima koje je komunistièki režim sustavno èinio nad Hrvatima nakon završetka II. svjetskog rata. U Hrvatskoj se uobièavalo, pa i danas, premda znanstvene èinjenice govore potpuno suprotno, reæi da je taj zloèin bio sluèajan, da je bila rijeè o ratnoj inerciji. Meðutim, dokumenti kao i zloèin na Maceljskoj gori, svjedoèe da je taj zloèin bio veoma dugo, sustavno i temeljito pripreman i da je bio zapovjeðen od strane samog vrha jugoslavenske države i partije na èelu s Josipom Brozom Titom, rekao je prigodom predstavljanja filma prof. dr. Josip Jurèeviæ, znanstveni suradnik Instituta "Ivo Pilar" u Zagrebu i autor teksta u filmu. Na proizvodnji filma radio je veliki broj ljudi. Središnja osoba koja vodi kroz film je Stjepan Brajdiæ (83), predsjednik udruge "Macelj 1945.", koji je kao mladi domobranski èasnik preživio Bleiburg i Križni put, bio nevin osuðen na smrt strijeljanjem, a zatim pomilovan na 20 godina teške robije i odslužio deset godina u najzloglasnijim jugoslavenskim logorima Gradiški, Lepoglavi, Srijemskoj Mitrovici. Bio je i u Èasnièkoj školi hrvatskih oružanih snaga. Brajdiæ je takoðer nazoèio predstavljanju filma u Vinkovcima i tom prigodom rekao: "Od moje bojne koja je brojala oko 700 ljudi, 220 nas je ostalo živih te 1945. godine. Svi drugi su ostali po putovima i kojekakvim grobištima. Naš je zadatak da tražimo grobove naših ljudi koji su ostali zakopani bez imena i prezimena ili bilo kakvog znaka". Osvrnuo se i na uništavanje vojnih grobova hrvatskih vojnika iz doba NDH te o nepoštivanju ostataka stradalih osoba iz tog vremena. U filmu je korišten bogat arhiv kako dokumenata tako i filmskih zapisa koji postoje o toj problematici, ukljuèujuæi i iskapanja koja su raðena na Maceljskoj gori 1992. kada je izvaðeno približno 1200 posmrtnih ostataka. Meðutim, rijeè je o istraženosti samo manjeg dijela grobišta. Nakon godine 1992. nisu nastavljena istraživanja tako da Maceljska gora u cijelosti još èeka odgovore i pretpostavlja se da je na njoj, a prema nekim naznakama i svjedoèanstvima, pogubljeno približno 15.000 ljudi. "O bleiburškoj tragediji, odnosno o tragediji Križnoga puta i o svemu tome je, nažalost, premalo poznato i prisutno danas u našoj javnosti. Još se uvijek od te teme bježi, nerado se o toj temi govori, a da ne govorimo o šutnji koja je vladala 45 godina gdje se nije smjelo i nije bilo dobro o tome progovoriti jer koji su o tome progovorili brzo su na žalost, morali zašutjeti", rekao je prigodom predstavljanja filma fra Drago Brglez, župnik župe sv. Jurja Ðurmanca pod èiju župu pripada i Macelj. Predstavljanju su, meðu ostalim, nazoèili vukovarskosrijemski župan Božo Galiæ i župnik župe sv. Euzebija i Poliona i dekan Vinkovaèkoga dekanata mons. Tadija Pranjiæ. 4 29. srpnja 2009. broj 30/2009 ika Svirèe: Proslavljen blagdan sv. Marije Magdalene Zaštitnica župe koju tamošnji mještani od milja zovu sv. Mandalina Svirèe, 22.7.2009. (IKA) - U Svirèima na otoku Hvaru 22. srpnja sveèano je proslavljen blagdan sv. Marije Magdalene, zaštitnice župe koju tamošnji mještani od milja zovu sv. Mandalina. U nazoènosti mnoštva domaæih župljana i vjernika okolnih župa, naèelnika opæine Jelsa Ive Milatiæa, èetiri bogoslova Hvarsko-braèko-viške biskupije i po jednog iz Zagrebaèke nadbiskupije i Franjevaèke provincije sv. Jeronima, euharistijsko slavlje predvodio je generalni vikar i župnik Jelse don Stanko Jerèiæ. Koncelebriralo je deset sveæenika, meðu kojima je bio domaæi župnik don Marijo Zelanoviæ, župnik župe Zovik u BiH fra Petar Matanoviæ, sveæenik Jakub Berka iz Èeške i trojica sveæenika rodom iz Svirèa don Mili i Toni Plenkoviæ i Jurica Cariæ. Pred poèetak misnog slavlja oko župne crkve obišla je tradicionalna procesija tijekom koje je bio uobièajeni blagoslov mjesta i vjernika. Liturgijsko pjevanje predvodili su domaæi pjevaèi pod ravnanjem i harmonijskom pratnjom Klare Milatiæ. Don Stanko Jerèiæ u propovijedi je govorio o dvjema suprotstavljenim tezama ili lažnim i pogubnim Scilama i Haribdama: Sve je grijeh! Nema grijeha! Na jednoj strani preuvelièava se Sotona kojeg se proglašava svemoguæim i uspješnijim od samoga Boga, a na drugoj strani nijeèe se postojanje Sotone i grijeha. Kao odgovor na ove teze don Stanko je naveo rijeèi jednog duhovnog pisca: Ðavao je kao onaj oštar pas na lancu; propinje se i laje, kesi zube i reži, a ti od njega bježi i baš ništa ti ne može naškoditi ako mu se, neoprezan, odveæ ne približiš! Što se Marije Magdalene tièe, ona je iznad svega vjerna uèenica Isusova koja je uz njega ustrajala do posljednjega daha i zavrijedila "muštuluk" kao vjesnica njegova uskrsnuæa, pretekavši èak i apostole. Sve ostale prièe i prièice o Magdaleni samo su naklapanja, retuši i proteze – kao plod muškog šovinizma i muške šovinistièke dioptrije, a Brownova teza u "Da Vincijevu kodu" puko blebetanje i "šporko" klevetanje bez ikakvog pokriæa, rekao je propovjednik Jerèiæ. Župa Svirèe osnovana je godine 1690. dijeljenjem od župe Vrbanj. Prvotni zaštitnik župe bio je sv. Ilija prorok koji je danas suzaštinik. Velebna župna crkva u Svirèima – koja je sada obnovljena izvana i iznutra - sagraðena je godine 1777. Svoj konaèni oblik dobila je 1914. kada ju je posvetio tadašnji pomoæni splitsko-makarski biskup Juraj Cariæ koji je roðen u Svirèima i komu æe se uskoro postaviti spomenobilježja na rodnoj kuæi i ispred župne crkve. Biskup Jezerinac na proslavi sv. Marije Magdalene u Štrigovi Štrigova, 22.7.2009. (IKA) - Vojni biskup Juraj Jezerinac predvodio je 22. srpnja u Štrigovi u Meðimurju sveèano misno slavlje u povodu blagdana zaštitnice župe sv. Marije Magdalene. U propovijedi je biskup istaknuo kako je Marija Magdalena uzor ustrajne i neopozive ljubavi prema uèitelju Isusu Kristu. S tom ga je zahvalnošæu slijedila sve do križa i prva æe doživjeti veliku milost susreta s Uskrslim, rekao je biskup. "Postavlja se pitanje koja je poruka današnjeg blagdana? Odgovor nam daje Marija Magdalena. Njezin nas primjer potièe na vjeru, ljubav i zahvalnost Isusu Kristu za naše otkupljenje. Vjera u Isusa Krista posve je promijenila Mariju Magdalenu. Kao što je Marija Magdalena bila zahvalna na daru vjere, tako bi trebao biti svaki Kristov vjernik", rekao je biskup. Štrigovski župnik mons. Leonard Logožar uputio je biskupu Jezerincu tople rijeèi dobrodošlice i zahvale što je došao u Štrigovu i predvodio misu. ika Imenovanja i premještaji u Krèkoj biskupiji Krk, 22.7.2009. (IKA) – Prema odluci krèkog biskupa Valtera Župana u Krèkoj biskupiji izvršene su promjene u sveæenièkim službama. Vlè. Zvonimir Badurina Dudiæ imenovan je župnikom u Vrhu; ostaje mu služba župnika u Poljicima. Vlè. Tomislav Crnoviæ razriješen je službe župnog upravitelja Banjola i Mundanija te imenovan župnikom u Vrbniku i vršiteljem dužnosti dekana u Vrbniku. Vlè. Bogumil Dabo razriješen je službe župnika u Dobrinju, a imenovan je župnikom u Dubašnici. Vlè. Ivan Debeliæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u Cresu. Vlè. Anton Depikolozvane razriješen je službe župnika u Puntu i Staroj Baški, a imenovan je župnikom i dekanom u Rabu. Vlè. Saša Ilijiæ razriješen je službe župnog vikara u Dubašnici, a imenovan je župnikom u Puntu i Staroj Baški. Vlè. Dinko Justiniæ razriješen je službe župnika u Njivicama, a imenovan je župnikom u Dobrinju. Vlè. Vedran Kirinèiæ, nakon što je razriješen službe odgojitelja u Pazinskom kolegiju, vraæa se u Krèku biskupiju te je imenovan župnikom u Rasopasnom i župnim vikarom u Dubašnici. Mons. Ivan Kordiæ razriješen je službe generalnog vikara, povjerenika za obiteljski pastoral i župnika u Dubašnici i Rasopasnom te je stavljen na raspolaganje poreèkom i pulskom biskupu za službu ravnatelja Pazinskog kolegija. Vlè. Renato Kuèiæ razriješen je službe župnog upravitelja u Vrhu i na molbu Papinske crkvene akademije (Pontificia Accademia Ecclesiastica) upuæen je u tu ustanovu u Rim. Vlè. Mladen Mrakovèiæ razriješen je službe župnika i dekana u Rabu, a imenovan je župnikom u Cresu i Valunu i dekanom u Cresu. Vlè. Luka Paljeviæ razriješen je službe župnog vikara u Cresu i upuæen je na nastavak poslijediplomskog studija kanonskog prava u Rim. Vlè. Anton Valkoviæ razriješen je službe župnika u Cresu i Valunu i dekana u Cresu te je imenovan generalnim vikarom i povjerenikom za obiteljski pastoral; ostaje u službi glavnog urednika biskupijskog mjeseènika "Kvarnerski vez", a kao direktor preuzima i upravu toga lista. Vlè. Božidar Volariæ, mladomisnik, imenovan je župnikom u Banjolu i Mundanijama. Vlè. Anton Zec razriješen je službe župnika i dekana u Vrbniku te imenovan župnikom u Njivicama. Baške Oštarije: Specijalizacija za župne animatore 42 mladih iz Zagrebaèke i Zadarske nadbiskupije te Gospiæko-senjske biskupije sudjeluje uz 9 instruktora na završnoj specijalizaciji Baške Oštarije, 22.7.2009. (IKA) - U Pastoralnom centru Gospiæko-senjske biskupije na Baškim Oštarijama od 19. do 26. srpnja u tijeku je specijalizacija za župne i biskupijske animatore s prostora mjesne Gospiæko-senjske biskupije te Zadarske i Zagrebaèke nadbiskupije iz Karlovaèkoga dekanata. Nakon uspješno održanih obuka u svojim nad/biskupijama u Zadru, Novigradu na Dobri i Lasinji, 42 mladih sudjeluje uz 9 instruktora na završnoj specijalizaciji kojom æe dobiti certifikat za rad u svojim župama i biskupijama na realizaciji pastoralnih planova u zajednicama koje imaju pojedine župe. Mladi rade po programu projekta "Mladi za mlade" Ureda HBK za mlade. U Baškim Oštarijama nazoèni su voditelj projekta Marin Skoklev, voditeljica Ureda HBK za mlade Ivana Èogelja, kao i biskupijski povjerenik za mlade Gospiæko-senjske biskupije mr. Tomislav Rogiæ i voditelj za mlade Karlovaèkog arhiðakonata u Zagrebaèkoj nadbiskupiji Zoran Grgiæ. Voditelj Marin istièe odliène uvjete rada i potpunu realizaciju planiranih radionica. Domovinske vijesti Nove službe i dekreti u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji Ðakovo, 22.7.2009. (IKA) - Dekretom Nadbiskupskog ordinarijata 23. kolovoza kanonski je uspostavljena nova župa bl. Alojzija Stepinca (Slavonski Brod 10), u Hebrangovu naselju u Slavonskom Brodu. Vlè. Mato Lešiæ razriješen je službe župnika župe Roðenja BDM u Kruševici i imenovan župnikom župe sv. Martina biskupa u Privlaci. Vlè. Vlado Karaèiæ razriješen je službe župnika župe sv. Andrije apostola u Viljevu i imenovan župnikom župe Roðenja BDM u Kruševici. Vlè. Josip Kalmar razriješen je službe župnika župe sv. Mateja, apostola i evanðeliste, u Štitaru i imenovan župnikom župe sv. Andrije, apostola, u Viljevu. Vlè. Danijel Tigandžin razriješen je službe župnika župe Bezgrešnog zaèeæa BDM u Valpovu i imenovan župnikom župe sv. Mihaela arkanðela u Kneževim Vinogradima. Vlè. Tomislav Æuriæ razriješen je službe župnika župe sv. Mihaela, arkanðela u Kneževim Vinogradima i imenovan župnikom nove župe bl. Alojzija Stepinca u Slavonskom Brodu. Vlè. Mirko Renduliæ razriješen je službe župnika župe Roðenja sv. Ivana Krstitelja u Vladislavcima i imenovan župnikom župe sv. Mateja, apostola i evanðeliste u Štitaru. Vlè. Ivan Mandiæ, sveæenik Vrhbosanske nadbiskupije, imenovan je upraviteljem župe Roðenja sv. Ivana Krstitelja u Vladislavcima. Fra Oktavijan Nekiæ, OFM, razriješen je službe župnog upravitelja župe sv. Petra i Pavla, apostola u Šarengradu a za župnika je imenovan fra Josip Šoštariæ, OFM. Vlè. Stjepan Šumanovac razriješen je službe župnog vikara u župi Svih svetih i imenovan župnim vikarom u župi Bezgrešnog zaèeæa BDM u Valpovu. Vlè. Krešimir Jukiæ razriješen je službe župnog vikara u župi Roðenja sv. Ivana Krstitelja u Ivankovu i imenovan župnim vikarom u župi Svih svetih u Ðakovu. Vlè. Ladislav Dort razriješen je službe župnog vikara u župi Uzvišenja svetog Križa u Osijeku i imenovan župnim vikarom u župi Roðenja sv. Ivana Krstitelja u Ivankovu. Vlè. Gyula Andraši razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Josipa Radnika u Osijeku i imenovan župnim vikarom u župi Uzvišenja svetog Križa u Osijeku. Vlè. Davorin Anðiæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi Duha Svetog u Slavonskom Brodu. Vlè. Branko Janjiæ, OFMTor, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi sv. Josipa radnika u Belišæu. Vlè. Marko Vrgoè, OFMTor, razriješen je službe župnog vikara u sv. Josipa radnika u Belišæu. Vlè. Tomislav Kero, OFMTor, razriješen je službe župnog vikara u Sv. Josipa radnika u Belišæu. Vlè. Vinko Brezovar razriješen je službe župnika župe sv. Martina, biskupa u Privlaci i imenovan pastoralnim suradnikom u župi sv. Josipa Radnika u Osijeku 5. Vlè. Josip Božiæ razriješen je službe župnog vikara u župi Gospe brze pomoæi u Slavonskom Brodu i imenovan suradnikom u Nadbiskupijskom arhivu te ispovjednikom u katedrali Sv. Petra u Ðakovu. Vlè. Robert Jugoviæ razriješen je službe župnog vikara u župi Duha Svetog u Slavonskom Brodu i imenovan tajnikom u Nadbiskupskom ordinarijatu u Ðakovu. Vlè. Josip Semialjac, mladomisnik, nastavlja zapoèeti studij u Rimu. Vlè. Tomislav Ðukez završio je studij u Veneciji i poslan je na Papinsku crkvenu akademiju u Rim. U Srijemskoj biskupiji vlè. Ivan Rajkoviæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi Presvetog Trojstva u Srijemskim Karlovcima. Generalno vodstvo Milosrdnih sestara sv. Križa imenovalo je na tri godine novo Provincijalno vodstvo Hrvatske provincije, u sljedeæem sastavu: provincijalna poglavarica je s. Franciska Molnar, provincijalne savjetnice su sestre M. Suzana Babiæ, Finka Tomas, M. Amalija Kupèeriæ i Slavoljuba Raguž. Novo vodstvo preuzima službu na svetkovinu Uzvišenja sv. Križa, 14. rujna. 29. srpnja 2009. broj 30/2009 5 Domovinske vijesti Rièice: U znaku fra Ante Josipa Tomièiæa Slavlje blagdana nebeske zaštitnice sv. Marije Magdalene ove godine u znaku posebnog štovanja najveæeg sina Rièica, kapucina na tragu svetosti Rièice, 22.7.2009. (IKA) - Župa Rièice na krajnjem jugu Gospiæko-senjske biskupije proslavila je sveèano 22. srpnja blagdan svoje nebeske zaštitnice sv. Marije Magdalene. Ove godine proslava je bila u znaku posebnog štovanja najveæeg sina Rièica, kapucina na tragu svetosti fra Ante Josipa Tomièiæa. Sveèanost je poèela u njegovu rodnom mjestu, u zaseoku Razbojinama u Rièicama, gdje je roðen godine 1901. i gdje mu je na rodnu kuæu postavljena spomen ploèa. U nazoènosti vicepostulatora za kauzu fra Ante, ujedno dekana Prvostolnoga rijeèkoga dekanata, i samostanskog vikara kapucinskog samostana na Žabici u Rijeci fra Stanka Dodiga i fra Zlatka Josipa Šafariæa, ploèu je blagoslovio gospiæki dekan Antun Luketiæ. U nastavku je u župnoj crkvi Sv. Marije Magdalene u sudjelovanju gotovo dvije stotine Rièièana iz svih dijelova Hrvatske i inozemstva misno slavlje predvodio dekan Luketiæ u koncelebraciji vicepostulatora za kauzu fra Ante Stanka Dodiga, župnika Rièiæa fra Jakova Prcele, slunjskog dekana mons. Mile Peciæa i više franjevaca i kapucina. Dekan Luketiæ u propovijedi je istaknuo velièinu svetice Marije Magdalene i Kristove uèenice kao osobe od koje se uèi i u èijem ozraèju se pojavio fra Ante Josip Tomièiæ. Bio je osoba zahvalnosti, vjeran službenik u svojoj zajednici kao i Marija Magdalena. Kroz njega je strujala Božja prisutnost. Nakon mise održan je kraæi program u kome se pridružio i biskup Bogoviæ, koji je za slugu Božjeg fra Antu rekao da je svetac za ukras Hrvatske ali i svijeta. On nije postigao visoke funkcije ali je postao velik po svojoj nutrini, poruèio je biskup Bogoviæ te èestitao kraju u kojem je nastala takva krepost. Fra Zlatko Josip Šafariæ, koji je napisao knjižicu o fra Anti, istaknuo je tri njegove osobine - krepost, poniznost i pobožnost. Na kraju je vicepostulator Dodig podsjetio na postupak za beatifikaciju fra Ante Josipa Tomièiæa i poslove koji su u skladu s kanonom obavljeni u Rijeèkoj nadbiskupiji. Posao je završen, dokumenti se prevode na talijanski i èeka se odluka Vatikana. Pozvao je Rièièane na hodoèašæe u Rijeku na grob fra Ante Tomièiæa u kapucinski samostan Gospe Lurdske u Rijeci. Na kraju su biskup Bogoviæ, fra Stanko i fra Jakov postavili ploèu fra Anti na pokrajnji zid u rièiækoj župnoj crkvi, koju je blagoslovio biskup Bogoviæ. 400. obljetnica župe Brod na Kupi Brod na Kupi, 22.7.2009. (IKA) – Stara župna crkva Sv. Marije Magdalene u župi Brod na Kupi, na samoj hrvatskoslovenskoj granici, bila je 22. srpnja na popodnevnoj sveèanoj koncelebriranoj misi prepuna domaæih vjernika i hodoèasnika iz okolice s obje strane državne granice, koji su došli na sveèanu proslavu blagdana nebeske zaštitnice i 400. obljetnicu utemeljenja župe, koja se smjestila podno Risnjaka, na izvorištu Kupe. Sveèano euharistijsko slavlje na dvostrukoj župnoj proslavi starom magdalenskom proštenju i župnom jubileju, u baroknoj župnoj crkvi svete pokornice iz 1640. uime rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa, sa desetak sveæenika Delnièkog dekanata i šire, te Marijanom Markanoviæem, župnikom Kuželja, koji upravlja i Brodom na Kupi, predslavio je i propovijedao mons. Josip Šepiæ, župnik Fužina. Misu je uzvelièao veliki mješoviti župni zbor zagrebaèke župe Bezgrešnog zaèeæa Malešnica – Oranice pod vodstvom s. Samuele Markanoviæ, sestre župnika Markanoviæa. Na poèetku misnog slavlja župnik Markanoviæ pozdravio je 6 29. srpnja 2009. broj 30/2009 ika sveæenike koncelebrante i one koji su ispovijedali, župljane i hodoèasnike. Homiliju je propovjednik posvetio Mariji Magdaleni, koju Crkva èasti kao pokornicu, a evanðelja ju, kako je istaknuo, spominju na èetiri mjesta. Premda se ona èesto, a napose u prošlosti, smatra grešnicom, veæi su grešnici bili oni koji su je osuðivali, istaknuo je propovjednik, kazavši kako je Marija Magdalena bila žena velike vjernosti i ljubavi prema Gospodinu, kojega je pratila sve do križa, i može biti primjer mnogim današnjim vjernicima i svima onima koji su spremni osuðivati druge. Uz 400. obljetnicu župe spomenuo se i njezine duge i bogate prošlosti, istaknuvši da je župa u starini bila posjed stare hrvatske plemiæke obitelji Zrinskih i Frankopana, u kojoj je i danas njihov stari dvorac. U prvom pisanom spomenu Brod na Kupi spominje se pod imenom Ribarsko, što svjedoèi i o dugoj povijesti mjesta koje blagdan sv. Marije Magdalene slavi i kao Dan opæine. U nedjelju 19. srpnja nakon veèernje mise u župnoj crkvi održan je duhovni koncert. Nastupili su operni pjevaèi rijeèkog HNK "Ivan pl. Zajc", tenor Voljen Grbavac i sopranistica Vivien Galetta, a više goranskih slikara priredilo je izložbu slika na motive Gorskog kotara. Premijera filma "Lika od poèetaka hrvatske države do Crkve hrvatskih muèenika" "Ulazak u 10 godina biskupije dobar je uz ovakav film koji govori da Lika nije samo geografsko središte Hrvatske veæ i znaèajan prostor u nastanku hrvatske države", istaknuo biskup Bogoviæ Gospiæ, 24.7.2009. (IKA) - Premijerno prikazivanje filma "Lika od poèetaka hrvatske države do Crkve hrvatskih muèenika" održano je u organizaciji Ordinarijata Gospiækosenjske biskupije u petak 24. srpnja u kinu Korzo u Gospiæu. Film je u povodu obilježavanja 10. obljetnice od utemeljenja naruèila Gospiæko-senjska biskupija a realizirali su ga redatelj Jakov Sedlar i scenarist Hrvoje Hitrec. Dokumentirani film traje 45 minuta a u njemu je prema predlošku biskupa Bogoviæa i autorskoj viziji redatelja i scenarista dan pregled od ranog srednjeg vijeka pa do suvremenog doba i realizacije ideje gradnje Crkve hrvatskih muèenika. O filmu je prije projekcije govorio redatelj Sedlar, rekavši da je zahvalan biskupu Bogoviæu što je s Hitrecom dobio priliku isprièati prièu o Lici. "To je naš pogled u kojeg smo prenijeli dio svoje duše govoreæi o Lici od proteklih stoljeæa do 2009. godine", rekao je. Nakon projekcije filma, kojoj su nazoèili predstavnici grada Gospiæa, kao i ravnatelj NP Plitvièka jezera mr. Branislav Šutiæ koji u filmu govori o Lici zajedno s biskupom Bogoviæem i lièko-senjskim županom Milanom Jurkoviæem, biskup Bogoviæ je rekao: "Ulazak u 10 godina biskupije koja je zaživjela dobar je uz ovakav film koji govori da Lika nije samo geografsko središte Hrvatske veæ i znaèajan prostor u nastanku hrvatske države. Hrvatska država ne misli se bez Like. Ovdje su bile èetiri biskupije od kojih su tri pod zemljom. Krbavska, Otoèka i Modruška, dok je jedina Senjska preživjela. Najvažnije djelo koje je još u fazi nastajanja je svakako Crkva hrvatskih muèenika. Ona treba duhovno povezati sve Hrvate". "To su pokušali kroz film ponuditi autori i to je najbolje što se može reæi i pokazati o Lici", poruèio je na kraju biskup Bogoviæ. . ika Predsjednik HBK o crkvenom doprinosu prevladavanju aktualne krize Ðakovo, 24.7.2009. (IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèki metropolit i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Marin Srakiæ održao je u petak 24. srpnja u Ðakovu konferenciju za novinare. Tom prigodom službeno je iznio priopæenje HBK o doprinosu prevladavanja aktualne gospodarske krize u kojem se istièe da je Crkva odluèila od sredstava predviðenih proraèunom sukladno meðunarodnom ugovoru o gospodarskim pitanjima izmeðu Svete Stolice i Republike Hrvatske od 9. listopada 1998. godine, a koje za ovu godinu iznosi 283 milijuna kuna, odreæi se svote od 50 milijuna kuna te tako dati svoj doprinos za prevladavanje aktualne krize. Komentirajuæi priopæenje HBK, nadbiskup Srakiæ istaknuo je upravo karitativnu djelatnost Crkve: "Naime, svaka biskupija prema svojim moguænostima pomaže karitativnu djelatnost. Naša Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija u proteklom razdoblju za karitativne djelatnosti odvaja 25 do 30 posto. Kada to dodamo ovome iznosu od 50 milijuna – svota iznosi nekih stotinjak milijuna kuna", istaknuo je nadbiskup Srakiæ. Na novinarski upit planira li se Crkva u ovoj godini zbog trenutaènog stanja i recesije odreæi nekih od kapitalnih investicija, nadbiskup Srakiæ odgovorio je: "Veæ na poèetku godine rekao sam sveæenicima da, iako su dobili rješenja za odreðene popravke i izgradnje crkava, to æe se realizirati u skladu sa situacijom u kojoj se nalazi Hrvatska. Dakle, ne ostajemo kod napisanog, nego æemo stanje prilagoditi trenutaènim moguænostima". Na upit može li se donesena odluka o odricanju 50 milijuna kuna povezati s pojedinaènim i medijskim prozivanjem Crkve, tj. je li ta odluka donesena pod odreðenim medijskim pritiskom, nadbiskup Srakiæ odluèno je odgovorio kako to nema nikakve veze s medijskim ili pojedinaènim pritiscima te dodao: "Mi smo razgovore s Vladom i Ministarstvom zapoèeli prije nekoliko dana. I tada smo o tome razgovarali i donijeli smo ovu odluku. Iako je rijeè o meðunarodnom ugovoru, Crkva se u ovoj situaciji jednokratno odrekla svoga dijela", zakljuèio je nadbiskup Srakiæ. Sveèano proslavljen sv. Jakov u Ilaèi Ilaèa, 25.7.2009. (IKA) – Ilaèa, župa posveæena Sv. Jakovu, 25. srpnja sveèano je proslavila blagdan svoga nebeskog zaštitnika. Uoèi blagdana, u petak 24. srpnja nakon veèernje mise, u župnoj je crkvi predstavljena knjige o povijesti župe s naslovom "Župa Ilaèa", autora vlè. Antuna Deviæa, župnika u Jarmini, poznatog pisca o povijesti Slavonije i slavonskih župa. Knjigu u izdanju Župnog ureda Ilaèa predstavili su urednici dr. Milica Lukiæ i Mirko Mihaljeviæ, te sam autor vlè. Deviæ, uz pozdravne i uvodne rijeèi župnika Ilaèe. Vlè. Krešimir Araèiæ zahvalio je i autoru i urednicima na trudu koji su uložili te svima onima koji su na bilo koji naèin pomogli da je knjiga o povijesti župe ugledala svjetlo dana. U subotu 25. srpnja, na sam župni blagdan, sveèano poldano euharistijsko slavlje predvodio je ovogodišnji mladomisnik Davorin Anðiæ, koji je mladu misu proslavio u nedjelju 12. srpnja u svojoj rodnoj župi sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima. U misnom slavlju vukovarski dekan preè. Pavao Kolareviæ blagoslovio je novi oltar, novu oltarnu sliku sv. Jakova te tri nova zvona, ukupne težine 1000 kg - 500, 300 i 200 kg, koja su posveæena sv. Jakovu apostolu, sv. Josipu i sv. Ivanu Krstitelju. Novi oltar od orahovine rad je moslavaèkog stolarskog majstora Stjepana Kozariæa, sliku sv. Jakova, ulje na platnu, naslikao je akademski slikar Siniša Simon iz Vinkovaca, a zvona su izlivena u Austriji. Župna crkva Sv. Jakova nedavno je unutra i izvana izvorno i temeljito obnovljena. Domovinske vijesti Zapoèela proslava 10. obljetnice Gospiæko-senjske biskupije Na blagdan sv. Jakova misu na Udbini predslavio biskup Bogoviæ Udbina, 25.7.2009. (IKA) - Proslava 10. obljetnice uspostave Gospiæko-senjske biskupije zapoèela je 25. srpnja na ostacima katedrale Sv. Jakova na Krbavi, Udbina, sveèanim misnim slavljem koje je predvodio gospiækosenjski biskup Mile Bogoviæ, koji je ujedno proslavio 10. obljetnicu biskupskog reðenja. Usto je podijelio sakrament krizme za dvadeset i dvoje tamošnjih puèkoškolaca, koje je predstavio župnik fra Nediljko Knezoviæ. Uz udbinski župni zbor na misi su se isticali i pripadnici mladeži prelature Opus Dei iz Zagreba, predvoðeni njihovim sveæenikom. Na misi je kancelar mr. Draženko Tomiæ proèitao proglas kojim je najavljena proslava obljetnice biskupije. "Neka to otvaranje desete obljetnice pozdravi svaka naša župna zajednica zvonjavom s tornjeva župnih crkava kroz pet minuta (u subotu 25. srpnja 2009. u 11 sati). Neka to bude i u znak zahvalnosti Svevišnjemu što smo uspjeli dovršiti sve ratom porušene župne crkve i staviti na njih zvona. Kada sam pred devet godina odredio da zvona s naših crkava najave osnivanje naše biskupije s mnogih crkava nisu se oglasila zvona jer crkve još nisu bile obnovljene, a zvona jednostavno nije bilo", navodi se u proglasu koji se 26. srpnja èita prije propovijedi na misama u svim župama. Nakon mise u OŠ "Kralj Tomislav" otvorena je tematska izložba koju je priredio Gradski muzej Senj. Desetgodišnji rad u biskupiji prikazan je na više od 30 panoa koji æe u narednoj godini obiæi sva veæa biskupijska središta. Nazoène su pozdravili naèelnik opæine Udbina Ivan Pešut i ravnatelj škole Mirko Dragièeviæ, a o izložbi je govorila autorica Blaženka Ljuboviæ, ravnateljica senjskog Gradskog muzeja. Okupljenima se obratio i biskup Bogoviæ. Izložbu èine fotografije i isjeèci iz tiskovina na temu dogaðaja vezanih za osnivanje i djelovanje Gospiæko-senjske biskupije kao i gradnje Crkve hrvatskih muèenika na Udbini. Zapoèela proslava sv. Ane u Slavonskome Brodu Slavonski Brod, 25.7.2009. (IKA) - Proslava blagdana sv. Ane zapoèela je 25. srpnja na Tvrðavi u Slavonskom Brodu ispred crkvice Sv. Ane. Slavlje koje je uz gvardijana franjevaèkog samostana fra Sebastijana Goleniæa predvodio Ivan Leniæ, župnik župe Gospe brze pomoæi, sudjelovalo je mnoštvo vjernika, a pjevanjem uzvelièali zborovi franjevaèke crkve Presvetog Trojstva i župe Gospe brze pomoæi. U homiliji župnik Leniæ istaknuo je kako u ovoj godini koju je Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija proglasila Godinom obitelji na poseban naèin moli se Božji blagoslov za sve obitelji grada, biskupije i domovine te zagovor Majke Isusove i njezinih roditelja Joakima i Ane. Istaknuo je važnost vrednovanja prošlih vremena i naraštaja, bogate baštine njihova življenja i djelovanja. Joakim i Ana bili su vjerni Božji suradnici koji su svoju zadaæu ispunili jer su bili pobožni, ljudi duboke vjere i ljubavi, otvoreni i osjetljivi za Božje planove i volju. Taj temelj njihova života, temelj je braènog i obiteljskog sklada i za naše doba koje priželjkujemo. U motrenju uzornog života roditelja BDM ne želi se zatvoriti u prošlost, veæ posvijestiti one svetinje, vrline, vrijednosti koje su za sva vremena, uvijek potrebne i jedine po kojima se ostvarujemo u punini života. Crkvica Sv. Ane sagraðena je po nacrtima prijašnje crkvice porušene 1947. Nekada je bila remek djelo svjetske arhitekture, a svoj konaèni izgled, jer su radovi izvana dovršeni, poprimila je ove godine na blagdan sv. Ane. 29. srpnja 2009. broj 30/2009 7 Domovinske vijesti Šibenik: Proslavljen sv. Jakov Šibenik, 25.7.2009. (IKA) - Svetkovina apostola Jakova sveèano je proslavljena u subotu 25. srpnja u Šibeniku, u katedrali posveæenoj tome apostolu. Sveèano misno slavlje predvodio je šibenski biskup Ante Ivas. U homiliji je biskup Ivas govorio o Isusovu pozivu uèenicima. Kazao je kako je kršæanstvo zajednica pozvanih i Crkva odazvanih. Božji poziv i èovjekov odaziv bitna je oznaka života i djelovanja Katolièke Crkve. Biti kršten znaèi biti od Boga pozvan na novost života onako kako ga je živio Isus. Kristova novost života jedina je prava novost ljudske i zemaljske povijesti. Bez te novosti sve je zaèarana vrtnja u krugu bez izlaza, svrhe i pravoga smisla. Krist je ulaskom u ljudsku smrt i u ljudski grijeh, a da grijeha ne uèini; ostavio novi savez suživota Boga i èovjeka, poruèio je biskup Ivas. To se dogodilo kad je Krist noseæi na križu grijehe svijeta ušao u smrt i grob iz kojeg je izašao kao pobjednik. Tako je èovjeka obnovio darom novog života. Sveti Jakov bio je jedan od onih koje je Krist pozvao da ga izbliza slijede. Krist je na apostolima sagradio Crkvu da je ni vrata paklena neæe nadvladati, poruèio je biskup Ivas. Upozorio je kako je i danas vražja sila uznemirena kad Crkva govori i svjedoèi Isusa Krista. Nekada na druge naèine, danas gotovo javno. Sve što je Božje danas se može pogrditi i izrugati. Biskup Ivas istaknuo je važnost sveæenièkog poziva i sveæenièke službe u Crkvi. Papa Benedikt je pozvao cijelu Crkvu da u ovoj godini vjernièki suodgovorno stane pred darom sveæenièkog poziva i sveæenièke službe u Crkvi. Uðimo i mi ovdje na svetkovinu apostola Jakova u molitvu i razmišljanje o sveæenicima, pozvao je biskup Ivas, istaknuvši važnost molitve za sveæenike te potaknuo na molitvu apostolu Jakovu za sveæenike. Proslavi svetkovine, koja tradicionalno svake godine u šibenskoj katedrali okupi velik broj vjernika, prinos daju i polaznici Ljetne orguljaške škole koji pjevanjem uvelièaju jutarnje slavlje. Biskup Komarica u Plaškom proslavio blagdan sv. Ane Na podruèje Plaškog doselili se vjernici iz 65 župa Banjoluèke biskupije Plaški, 26.7.2009. (IKA) - Banjoluèki biskup Franjo Komarica predslavio je 26. srpnja u župi sv. Joakima i Ane u Plaškom misu na blagdan nebeskih zaštitnika župe u sudjelovanju brojnih vjernika, pretežito doseljenih s prostora Banjoluèke biskupije, koji su nakon progonstva novi život zapoèeli u toj župi. Koncelebrirali su župnik Plaškog i Saborskog fra Slavko Antunoviæ i drugi sveæenici Ogulinskoga dekanata, a pjevao je mješoviti župni zbor Saborskog i Plaškog. Župnik Antunoviæ istaknuo je tešku povijest župe koja potjeèe još iz 12. stoljeæa a koja je nakon turskih prodora pa sve do kraja Domovinskog rata bila bez vjernika. Tad u Plaški dolaze vjernici iz 65 župa Banjoluèke biskupije koji Plaškom daju novi životni poticaj. Biskup Komarica zahvalio je vjernicima što nisu zaboravili vjeru svojih oèeva i što su ostali blizu Bogu. Takvi su bili i sveti roditelji Ana i Joakim, bogobojazni vjernici koji su poštovali Božji zakon a Bog ih je nagradio kæeri, buduæom majkom Mesije. Oni su kao roditelji položili vjernièki ispit zrelosti pred Gospodinom, po èemu trebaju nama biti uzor. Biskup je istaknuo i potrebu poštovanja roditelja, jer bez kršæanske poruke djeca propadaju. Svima je dužnost i poruka biti suvremeni Ana i Joakim, poruèio je biskup Komarica. Na kraju mise biskupu Komarici darove su uruèili predstavnici župe, kao i naèelnici Plaškog Ivan Šego i Saborskog Ðurðica Špehar. Ivan Šego je uruèio i župniku vrijedan dar, dokument o darovanju opæinskog zemljišta iza crkve župi, èime se postupno stvaraju uvjeti za proširenje crkve. 8 29. srpnja 2009. broj 30/2009 ika Dvostruko zlatomisnièko slavlje don Jure Juginoviæa Kao poznatog propovjednika župnici su ga èesto pozivali na svoje sveèanosti Omiš, 26.7.2009. (IKA) - Don Jure Juginoviæ slavio je zlatnu misu u nedjelju 19. srpnja u svom rodnom selu Dubravi, kod Omiša, kod crkve Gospe od zaèeæa. Roðen je 16. srpnja 1935. od oca Petra i majke Mile, kao peto dijete. Don Jure je slavio zlatnu misu na staroslavenskom, starohrvatskom bogoslužnom jeziku. Mali su školarci tom prigodom izveli pozdravni recital svome mještaninu, autorice, mještanke-profesorice s. Milke. Slijedio je prigodni recital don Marijana Ivana Èagalje posveæen kolegi don Juri. U njemu je sažeto prikazan njegov životni put od roðenja, djetinjstva, školovanja u Klasiènoj gimnaziji u Splitu. Nakon uspješno završene gimnazije i mature uslijedio je petogodišnji studij na visokoj Bogosloviji u Splitu, koju je "summa cum laude" završio. Za sveæenika je zareðen u crkvi Sv. Roka u Jesenicama 12. srpnja 1959. Sveæenièku službu obnašao je u seoskim i gradskim župama: u župi u Muæu Donjem (4 godine),u župi Mravince-Kuèine (11,5 godina), u župi Kaštel Suæurac (1 godina), u svetištu Gospe od Dobriæa (8 godina), u župi Gospe Fatimske, Blatine-Škrape (17 godina) do umirovljenja u sveæenièkom domu 2005. godine. Kao poznatog propovjednika župnici su ga èesto pozivali na svoje sveèanosti. Propovijedao je na 200 župa, u Splitskojmakarskoj nadbiskupiji, u Zadarskoj nadbiskupiji, u biskupijama Hvarsko-braèko-viškoj, Dubrovaèkoj i Duvanjsko-mrkanjskoj. Tako da je u zbilji postao i nazvan interdijecezanskim propovjednikom, cijenjen i od sveæenika i biskupa. Homiliju prigodom don Jurina zlatomisnièkog slavlja održao je mons. Milivoj Bolobaniæ, župnik Kraljice mira iz Zadra. Mons. Bolobaniæ je, meðu ostalim istaknuo: "Ti si don Jure u svojih 50 godina sveæenièkog služenja, ne štedeæi sebe, uložio èitavog sebe u taj veliki, od Boga blagoslovljeni poziv. Ljudima otvarao oèi i ukazivao na zablude i zastrašivanja, jer nema kompromisa izmeðu Boga i Sotone, izmeðu dobra i zla". Pri kraju misnog slavlja proèitani su brojni brzojavi u èast don Jurine proslave. Papa Benedikt XVI. poslao je svoj blagoslov preko kardinala Tarcizija Bertonea. Najljepšim željama pridružili su se splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, umirovljeni nadbiskup Ante Juriæ te hvarsko-braèkoviški biskup Slobodan Štambuk i velik broj sveæenika prijatelja i znanaca. Meðu više stotina uzvanika bili su gradonaèelnici Omiša i Splita prof. Ivan Škarièiæ i Željko Kerum te izaslanik splitsko-dalmatinskog župana. Sveèanu misu pjevanjem su uz zbor župne crkve u Dubravi, klape "Dubrava" uzvelièali i èlanovi katedralnog dvora u Splitu. Skladbu Ave Maria pjevala je kazališna pjevaèica Marija Bubiæ, a kao bariton se isticao i Joško Alajbeg. U nedjelju 26. srpnja u svetištu Gospe Fatimske na Škrapama u Splitu, u kojem je svoju sveæenièku službu obnašao 17 godina, don Jure je slavio svoju drugu zlatnu misu. Pokrenuta nakladnièka kuæa za pro-life izdanja Karlovac, 26.7.2009. (IKA) – Na poticaj o. Marka Glogoviæa sa sjedištem u Karlovcu utemeljena je Nakladnièka kuæa "Nonnatus". Cilj Nonnatusa je izdavaèka djelatnost ponajprije izdanja pro-life tematike i borbe za neroðene, a potom i duhovne i religijske tematike, ali i djela svjetovnih i struènih tema. Više o projektu može se saznati na stranicama www.nonnatus.hr. ika Zapoèeo franjevaèki hod osjeèkog bratstva FRAMA-e Misu s èlanovima Franjevaèke mladeži predslavio nadbiskup Srakiæ Slavonski Brod, 26.7.2009. (IKA) - Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ predvodio je u nedjelju 26. srpnja euharistijsko slavlje u franjevaèkoj crkvi Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu, na kojem su sudjelovali èlanovi Franjevaèke mladeži (FRAMA) osjeèkog bratstva. Naime, stotinjak mladih toga bratstva zajedno s trojicom franjevaca, meðu kojima su podruèni duhovni asistent fra Ivica Jagodiæ, jedan bogoslov i èasni brat te tri redovnice, zapoèeli su XXIX. franjevaèki hod u osjeèkom podruènom bratstvu pod geslom "Upravi Rijeèju svoje korake", krenuvši toga dana rano jutrom iz Grgureviæa (Sibinj) te pješice došli u Slavonski Brod gdje su ih primili brodski franjevci. Program su kroz radne skupine zapoèeli u Klasiènoj gimnaziji "Fra Marijan Lanosoviæ". Pozdravnu rijeè na poèetku misnog slavlja nadbiskupu i mladima uputio je domaæi gvardijan fra Sebastijan Goleniæ. "Isus je nahranio gladne uz pomoæ onih koji su to bili spremni pružiti, a to nisu bili bogataši, niti mnoštvo svijeta, nego od nešto malo sirotinjskog kruha jednog djeèaka. Samo onda kad se to koristi u zlo dolazi do kriza od koje onda svi trpimo", kazao je izmeðu ostalog u propovijedi nadbiskup Srakiæ. Mladima je poruèio da im to hodoèašæe ne bude samo druženje, nego uistinu nadahnjivanje na duhu Evanðelja i na životu sv. Franje. "Kao pravi pastiri pokazali ste da nosite ovu mladost i njihove križeve na èemu vam uime mladih zahvaljujem", kazao je fra Ivica, a kao znak da æe biti dio njihova hodoèašæa darovao je nadbiskupu majicu s natpisom ovogodišnjeg hodoèasnièkog gesla koje æe mladi nositi u Asizu. Posebno veselo i raspjevano bilo je na glavnom gradskom Trgu Ivane Brliæ Mažuraniæ, gdje su mladi po primjeru sv. Franje posvjedoèili svoju pripadnost Kristu duhovnim pjesmama i plesom, kojima su do kasnih veèernjih sati oduševili mnogobrojne Broðane. U ponedjeljak ujutro, 26. srpnja, krenuli su iz Slavonskog Broda, a u hodu kroz Hrvatsku planiraju proæi Donju Bebrinu, Oprisavce, Sikirevce, Štitare, Županju, do Bošnjaka. Proštenje u planinarskoj kapelici Sv. Jakova na Medvednici Zagreb, 26.7.2009. (IKA) – Tradicionalno planinarsko proštenje održano je 26. srpnja u kapelici Sv. Jakova na Medvednici. Na èetiri proštenjarske mise okupilo se više od tisuæu i pol proštenjara iz podsljemenskih župa, hodoèasnika iz župa sa zagorske strane Medvednice te brojnih vjernika planinara iz ostalih zagrebaèkih župa. Pjevane propovijedane mise u planinarskoj kapelici Sv. Jakova koja pripada župi sv. Franje Ksaverskoga na zagrebaèkom Ksaveru, kojom upravljaju franjevci treæoredci, slavljene su u 9, 10.30, 12 te u 15 sati. Mise su predvodili - ujutro provincijal treæoredaca o. Ivan Iko Paponja i fra Marko Medo, odgojitelj treæoredskih bogoslova. Misu u podne po obièaju je u koncelebraciji s provincijalom te župnikom i gvardijanom ksaverskim fra Ivicom Martinoviæem ispred kapelice predvodio Tomislav Novosel, župnik Bistre, a završno euharistijsko slavlje predvodio je župnik fra Ivica. Kapelicu Sv. Jakova prije petnaestak godina temeljito je izvana i unutra obnovio tadašnji ksaverski župnik fra Vice Blekiæ. . Domovinske vijesti Ilinje na Svetoj Geri Kršæane na ovom svetom mjestu susretišta Hrvata i Slovenaca od kršæanske zapovijedi ljubavi ne smiju razdvajati nikakvi granièno-politièki sukobi, poruèio vladika Kekiæ Samobor, 26.7.2009. (IKA) - U Ilinjsku nedjelju, 26. srpnja, križevaèki biskup Nikola Kekiæ predvodio je liturgijsko slavlje u svetištu sv. Ilije na najvišem vrhu sjeverozapadne Hrvatske i Žumberka, na Svetoj Geri. Koncelebrirali su žumberaèki i slovenski sveæenici, a gost je bio i bazilijanac Kornelije iz Ukrajine. U propovijedi je vladika Kekiæ poruèio mnogobrojnim vjernicima "da nas kao kršæane na ovom svetom mjestu susretišta Hrvata i Slovenaca od kršæanske zapovijedi ljubavi ne smiju razdvajati nikakvi granièno-politièki sukobi". U nastavku propovijedi vladika je istaknuo da materijalna recesija u kojoj se nalazi cjelokupno društvo kod kršæana ne bi smjela prouzroèiti urušavanje istinskog èovjekoljublja i bogoljublja. Upravo ovo je vrijeme kada bi moralo rasti istinsko i bujati kršæansko èovjekoljublje u meðusobnom pomaganju i razumijevanju. U današnje vrijeme opæeg otuðenja èovjeku je èesto puta važnija topla rijeè razumijevanja nego lažna sigurnost materijalnog izobilja. U Križevaèkoj biskupiji, koja je u velikim duhovnim i materijalnim pripremama za obilježavanje 400. obljetnice svojeg postojanja, ove godine na poseban naèin štuju se nebeski zaštitnici biskupije - sveta tri crkvena istoèna oca: sv. Bazilije Veliki, sv. Ivan Zlatousti i Grgur Nazijanski. Njihovo mistièno iskustvo Isusa Krista moralo bi nam u ovim bremenitim vremenima biti poticaj istinskog èovjekoljublja i bogoljublja, poruèio je vladika Kekiæ. Na završetku liturgije svetim uljem pomazao je svakog hodoèasnika koji je obavio hodoèasnièki ophod oko oltara. Crkveno pjevanje predvodili su èlanovi ljubitelja istoène kršæanske baštine i starocrkvenog pjevanja iz Zadra. Uredništvo Žumberaèkoga glasa objavilo je prigodnu reviju s obiljem slikovnog materijala s nedavnog biskupskog reðenja novog vladike Kekiæa. Nastupnu biskupsku (arhijerejsku) liturgiju novi križevaèki biskup Nikola Kekiæ imao je u svojoj krsnoj župi apostolskih prvaka Petra i Pavla u žumberaèkom Mrzlom Polju u nedjelju 5. srpnja. U propovijedi je vjernièko mnoštvo potaknuo da se po primjeru apostolskih prvaka prožmu u Duhu Božjem kako bi bili u današnje vrijeme vidljivi svjedoci Krista uskrsloga. Ponovio je rijeèi kardinala Josipa Bozaniæa sa svoga biskupskog reðenja: "Grkokatolici budite ponosni na svoju bogatu kršæansku baštinu. Nemojte se sramiti nego njegujte i obogaæujte hrvatsku katolièku crkvenost bogatstvom kršæanskog istoka". Slavlje u župi Dicmo Donje Dicmo Donje, 26.7.2009. (IKA) – Velikom prijepodnevnom procesijom s kipom sv. Jakova apostola s mnoštvom domaæih vjernika i hodoèasnika stara kliška župa Dicmo Donje sveèano je 25. srpnja proslavila blagdan sv. Jakova apostola, svoga župnog zaštitnika. Sveèanu koncelebraciju u župnoj crkvi svetog naslovnika potom je sa župnikom i kliškim dekanom don Vladom Strikiæem te veæim brojem sveæenika iz dekanata i šire, predslavio dr. don Ilija Drmiæ, župnik duvanjske župe Vinica, uz pratnju velikog župnog zbora. Za proslavu svetkovine vjernici su se pripravili trodnevnicom koju su predvodili domaæi župnik, župnik Dugopolja don Mirko Bitunjac te župnik Kaštel Suæurca don Emanuel Petrov. U petak 24. srpnja nakon veèernje mise pred brojnim slušateljstvom duhovni koncert u župnoj crkvi održali su zagrebaèka operna pjevaèica Ane Zebiæ te prvak splitske opere Špiro Boban uz klavirsku pratnju prof. 29. srpnja 2009. broj 30/2009 9 Domovinske vijesti Rozarije Samodol. Blagdanske mise predvodili su ujutro župnik Strikiæ, a veèernju splitski sveæenik dr. don Josip Deliæ. U nedjelju 26. srpnja, na blagdan svetih Joakima i Ane, Dicmo Donje sveèano je proslavilo i sv. Anu, svoju župnu suzaštitnicu. Središnje misno slavlje predslavio je dr. don Mladen Parlov, ravnatelj Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, a veèernju misu s blagoslovom majki i djece don Petar Dukiæ, župnik Podstrane. Biskup Jezerinac predvodio slavlje u Loboru Lobor, 26.7.2009. (IKA) – Sv. Anu, svoju nebesku zaštitnicu i svoje župno proštenje Lobor, župa podno Ivanèice, koja se spominje veæ godine 1334., sveèano je proslavila 26. srpnja, na blagdan svetih Joakima i Ane. Središnje euharistijsko slavlje predvodio je vojni biskup Juraj Jezerinac, a uz župnika Ivana Mikeca koncelebriralo je više sveæenika Zlatarsko-beleèkoga dekanata. Biskup se u pozdravu osvrnuo na sv. Anu, koja je zaštitnica majki, trudnica i djece. Spominjuæi se uloge majke u vjerskom životu djeteta, biskup je u homiliji naveo i primjer majke bl. kardinala Alojzija Stepinca koja je sinu davala molitvenu potporu, ponovio je višekratnu poruku kardinala Kuhariæa da su "nam doista potrebni sveti oèevi i svete majke, sveti mladiæi i djevojke, potrebna su nam sveta djeca, koji æe se hraniti Rijeèju Božjom, koji æe živjeti svetim euharistijskim životom, te da su samo euharistijski mladiæi i djevojke jamstvo i nada naše buduænosti". Biskup je spomenuo i aktualnu gospodarsku krizu, istièuæi da pravi izvor krize leži u krizi vjere. "Kad bismo imali više vjere, povjerenja u Boga, ne bi se tako drastièno odrazila kriza u svijetu, ne bi bila tako velika razlika izmeðu bogatih i siromašnih. Kad bismo imali više vjere, bilo bi više života. Ljudi su zamijenili vrijednosti. Hoæe što više imati a ne žele biti više ljudi", upozorio je biskup. U subotu naveèer, uoèi Anina, od kipa Žalosne Gospe pošla je veèernja procesija s upaljenim svijeæama, praæena vjernièkim mnoštvom i marijanskim pjesmama do župne crkve, gdje je nastavljeno misno slavlje, koje je bilo uvod u liturgijsku proslavu blagdana sv. Ane. Sutivan: Otvoren i blagoslovljen pastoralni centar Sutivan, 26.7.2009. (IKA) – U nazoènosti brojnih vjernika i njihovih gostiju u nedjelju 26. srpnja otvoren je i blagoslovljen pastoralni centar u župi Uznesenja Marijina u Sutivanu na Braèu. Pastoralni centar s vjeronauènom dvoranom, zatim, prostorom koji æe u dogledno vrijeme biti sakralni župni muzej, ali i za ostale pastoralne potrebe, te popratnim prostorijama (sanitarni èvor, mini kuhinja) otvorio je i blagoslovio domaæi župnik preè. Benjamin Capkoviæ. Rijeè je o projektu kojim æe u toj župi biti omoguæen kvalitetniji pastoralni rad, osobito s djecom i mladima. Izražavajuæi radost što je župna zajednica dobila primjerene prostore, posebno za katehizaciju mladih, župnik Capkoviæ pozvao je mlade, zajedno s njihovim roditeljima, da èuvaju pastoralni centar koji im je namjenjen za rad s njima. U realizaciju toga centra sa stotinu kvadrata, koji se nalazi u neposrednoj blizini župne crkve, èija je vrijednost 940.000 kuna, uz nekoliko anonimnih darivatelja, zauzetošæu Tomislava Miletiæa, umirovljenoga kapetana i bivšega doministra, ukljuèilo se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s 250.000 kn. Opæina je, takoðer, sudjelovala u projektu, i to ne samo s iznosom od 150.000 kn, veæ i nenaplatom komunalnih naknada, na èemu posebno zahvaljuje župnik Capkoviæ, izrièuæi nadu da æe se dobra 10 29. srpnja 2009. broj 30/2009 ika suradnja opæine sa župom i dalje nastaviti. Zahvala je upuæena i Hvarsko-braèko-viškoj biskupiji, posebno biskupu Slobodanu Štambuku i biskupijskomu ekonomskomu vijeæu na pomoæi od 150.000 kn. I županija Splitsko-dalmatinska ukljuèila se u financijsku pomoæ župi sa 20.000 kn, te braèki Vodovod s 2000 kn. Glavni izvoðaèi radova, koji su se od listopada protekle godine održavali pod nadzorom konzervatora i ing. Slavena Runje, bili su Livel i Keko iz Sutivana i Berica iz Nerežišæa. Osim što su bili nositelji radova, gdje god su mogli ukljuèili su se svojom pomoæu u realizaciju projekta i tako pomogli župi. Prema rijeèima preè. Capkoviæa, vjernici su se rado i srdaèno ukljuèili u projekt, u kojemu je sudjelovalo 88 obitelji prikupivši 52.000 kn. Posebnu zahvalnost izrekao je glavnomu organizatoru i koordinatoru cjelokupnih radova župnomu vijeæniku Roku Zuaniæu koji je, kaže, "cijeli projekt stavio na svoja leða". Župnik je predao na kraju kljuèeve pastoralnoga centra vjerouèiteljici s. Rebeki Batarelo koja æe u njemu katehizirati mlade. Komemoracija na splitskom Lovrincu za poginule u željeznièkoj nesreæi U nazoènosti obitelji stradalih, prijatelja, predstavnika vlasti komemoraciju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ Split, 27.7.2009. (IKA) - Komemoracija za poginule u tragiènoj željeznièkoj nesreæi nagibnog vlaka HŽ-a kod Rudina održana je u ponedjeljak 27. srpnja na splitskom groblju Lovrinac. U Hrvatskoj je to bio Dan žalosti zbog nesreæe u kojoj je 24. srpnja poginulo šest putnika, a 55 ih je ozlijeðeno. U nazoènosti obitelji stradalih, prijatelja, predstavnika vlasti komemoraciju je predvodio splitskomakarski nadbiskup Marin Barišiæ. Na ovaj dan nacionalne žalosti opraštamo se od Lorraine Bodet (33) iz Pariza, Zagrepèana Petre Radiæ (18), Krešimira Trajbara (55), Domagoja Alvira (21) i Mirne Rogan (70) te španjolskoga državljanina Emila Gaja Andriæa (54) iz Madrida. Neke od njih nismo ni poznavali, ali ova tragedija uèinila ih je nama bliskima, kazao je nadbiskup Barišiæ, izrazivši suæut rodbini, prijateljima i poznanicima. Suosjeæajuæi s tugom onih èiji su najmiliji živote izgubili odlazeæi na odmor, ohrabrio ih je da u svjetlu kršæanske nade, koja je osoba Isus Krist, promatraju ovu nesreæu te ne dopuste da se njihov život zaustavi na otvorenim traènicama bez destinacije. Isus Krist je svojim križem prihvatio i ponio sve naše tragedije i apsurdnosti te nam je svojim uskrsnuæem dao osmišljenje patnji i boli, ostvarenje i puninu života. U tom duhu nadbiskup je pozvao ožalošæene da poput Joba – simbola patnje, tragedije i životnoga apsurda – otkriju smisao svoje patnje i boli u Bogu, podsjetivši na Jobove rijeèi: "O, kad bi se rijeèi moje zapisale i kad bi se u mjed tvrdu urezale; kad bi se željeznim dlijetom i olovom u spomen vjeèan u stijenu uklesale! Ja znadem dobro: moj Izbavitelj živi i posljednji æe on nad zemljom ustati. A kad se probudim, k sebi æe me diæi: iz svoje æu puti tad vidjeti Boga". Nadbiskup je govor zakljuèio kazavši: "Želio bih da ovi naši putovi imaju veæu tehnièku sigurnost, ali još više ljudsku pozornost i odgovornost. No, nemojmo zaboraviti da smo u ovom zemaljskom ogranièenom vremenu na proputovanju prema konaènom odredištu kojemu je naš život usmjeren". Na komemoraciju su došli svi èlanovi Uprave HŽ Holdinga te ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta koji je tom prilikom istaknuo kako æe odgovorni odgovarati za tu tragediju. Nakon komemoracije tijela æe biti prevezena do mjesta posljednjih poèivališta u mjestima stanovanja poginulih osoba. ika Domovinske vijesti Nadbiskup Barišiæ posjetio ozlijeðene u željeznièkoj nesreæi Ohrabren njihovom vjerom i optimizmom, nadbiskup im je darovao krunice, kazavši da æe moliti Gospodina da im olakša patnje i udijeli ozdravljenje, a njihove najbliže ispuni utjehom i mirom Split, 28.7.2009. (IKA) - U tragiènoj željeznièkoj nesreæi nagibnog vlaka HŽ-a kod Rudina ozlijeðeno je ukupno 55 osoba, od èega 44 hrvatska državljanina, troje Francuza, dvoje Australaca te po jedan državljanin Švedske, Velike Britanije, Srbije, Španjolske, Pakistana i Slovenije. Od 16 pacijenata hospitaliziranih u splitskom Klinièkom bolnièkom centru "Firule", osmero je zadržano, meðu kojima i strojovoða Joško Paliniæ. Njih je u utorak 28. srpnja posjetio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Suosjeæajuæi s teško nastradalima, s njihovom patnjom i boli, nadbiskup Barišiæ rekao je da premda èesto ne možemo ljudskim umom dohvati smisao i znaèenje zla, patnji i umiranja, otajstvo Isusove muke, smrti i uskrsnuæa ispunja nas nadom da ni u takvim situacijama nismo sami, da s nama trpi Bog i Božja ljubav koja preobražava našu smrtnu sudbinu u pobjedu vjeènoga života. Ohrabren njihovom vjerom i optimizmom, nadbiskup im je darovao krunice, kazavši da æe moliti Gospodina da im olakša patnje i udijeli ozdravljenje, a njihove najbliže ispuni utjehom i mirom. Nadbiskup je osobito zahvalio lijeènicima što su i u ovoj tragediji pokazali struènost, brigu i humanost na ponos KBC Split i cijele Hrvatske te se malo duže zadržao u razgovoru sa nastradalim inozemnim državljanima ohrabrivši njih i njihove najbliže. 29. srpnja 2009. broj 30/2009 11 Crkva u Hrvata ika Crkva u Hrvata Ljetovanje djece Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije u meðunarodnom kampu u Èeškoj Prag, 18.7.2009. (IKA) - Djeca Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije devetu godinu ljetovala su u meðunarodnom kampu za djecu iz europskih djeèjih domova u rekreacijskom objektu "Zatiši" kod sela Hamr na Jezere u Republici Èeškoj. Taborovanje tradicionalno organizira Svjetovna udruga "Red sv. Vaclava" iz Republike Èeške (http://eosw.info). Ovogodišnje taborovanje održano je od 5. do 18. srpnja, a na njemu su sudjelovale èetiri djevojke i mladiæ u pratnji voditeljice Ane Juratovac, socijalne radnice. Zajedno sa stotinjak djece i mladih iz djeèjih domova u Maðarskoj, Poljskoj, Slovaèkoj i zemlje domaæina sudjelovali su u programu koji je obuhvaæao izlete, ureðivanje okoliša, likovne radionice, sportska natjecanja i disko-veèeri. Uz uobièajeno predstavljanje zemlje iz koje dolaze kroz scenski nastup, mladi iz Caritasa predstavili su se i kao dobri sportaši, osvojivši èetiri druga mjesta u natjecanjima za djevojke i to u maratonu, u trèanju na 400 i 800 metara, te u skoku u vis. Sudjelovanje djece iz zagrebaèkog Caritasa na ovim taborovanjima pokrenula je kancelarka Zemaljske provincije Reda sv. Vaclava u Hrvatskoj Ivanka Stahuljak. Skauti iz Francuske boravili u Odžaku Odžak, 23.7.2009. (IKA/KTA) - Osam skauta, studenata ekonomije i farmacije iz Versaillesa, predgraða Pariza proveli su od 11. do 23. srpnja na humanitarnom radu u Odžaku. U suradnji sa župskim Caritasom mladiæi su pomagali oko unutarnjeg ureðenja nekoliko kuæa u kojima žive starice koje nemaju svoje bliže rodbine te èišæenju njihovih dvorišta. Takoðer su u suradnji s franjevkama Marijinim misionarkama volontirali u "Kuæi nade", ustanovi za djecu s posebnim potrebama koju su u Odžaku ustanovile te redovnice. S njima su u humanitarnom radu sudjelovali i mladi iz župe Glavosjeka sv. Ivana Krstitelja u Odžaku. Sporazum o sufinanciranju radova na obnovi povratnièkih župa Bosanske Posavine Bosanski Brod, 24.7.2009. (IKA) - Sporazum o sufinanciranju radova na obnovi povratnièkih župa Bosanske Posavine potpisali su u petak 24. srpnja u župi sv Ilije proroka u Bosanskom Brodu predstavnici Fonda za povratak BiH i župnici 14 povratnièkih župa Vrhbosanske nadbiskupije na tom podruèju. Uz ministra Vlade Slavka Marina, direktora Fonda za povratak Mladena Božoviæa i èetrnaest sveæenika nazoèan je bio i dopredsjednik Republike Srpske iz reda Hrvata Davorin Èordaš, domaæi sin. Direktor Božoviæ i ministar Marin zahvalili su sveæenicima na zauzetosti za povratak i izgradnju crkve kao graðevine i osobito na brizi za povratnike i poticanje na povratak, kao i na dosadašnjoj dobroj suradnji s vlastima BiH. Dopredsjednik Æordaš istaknuo je da su prvi objekti koji su u povratnièkim župama graðeni bili crkveni, što je jako važno jer da nije bilo tako, rekao je, sigurno se ne bi nitko vratio u te ratom razrušene krajeve. Prisjetili su se i onih prvih misa koje su s kardinalom Vinkom Puljiæem slavili u podrumima te iskazali svoju radost što je veæina crkava do danas na tom podruèju veæ sagraðena. Od 660.000 KM, kolika je ukupna vrijednost fonda, dio je izdvojen za 14 povratnièkih župa Bosanske Posavine. 12 29. srpnja 2009. broj 30/2009 70 godina sveæeništva dr. fra Èastimira Majiæa Fra Èastimir najstariji je èlan Hrvatske franjevaèke kustodije Svete obitelji za SAD i Kanadu i Hercegovaèke franjevaèke provincije Chicago, 26.7.2009. (IKA) - Sedamdesetu obljetnicu sveæeništva proslavio je dr. fra Èastimir Timothy Majiæ, èlan Hrvatske franjevaèke kustodije Svete obitelji za SAD i Kanadu. Euharistijsko slavlje 26. srpnja u hrvatskoj župi sv. Jeronima u Chicagu predvodio je kustos fra Marko Puljiæ, a uz slavljenika fra Èastimira koncelebrirali su župnik fra Jozo Grbeš, gvardijan samostana sv. Ante u Chicagu fra Josip Nenad Galiæ, vikar samostana fra Ljubo Krasiæ i èlan Kustodije fra Philip Pavich. U propovijedi fra Marko je govorio o Bogu koji svojom "ispruženom rukom" hrani svoj narod i poziva ga na meðusobno dijeljenje i darivanje. Èovjek je spreman istinski dijeliti i darivati samo onda kada u svemu što ima i što ga okružuje prepozna Božji dar. Darivanje uvijek dvostruko obogaæuje, darivatelja i onoga koji dar prima, jer kako to reèe veliki Dostojevski, u nebo s nama ide samo ono što smo drugima darovali. Nadovezujuæi se na tu misao, propovjednik je istaknuo spremnost fra Èastimirove majke Ive koja se nakon smrti svoga muža Ante nije protivila da njezin jedini sin postane franjevac i sveæenik, nego ga je spremno darovala Bogu i Crkvi. Oèito je da, kad se s ljubavlju s drugima dijeli, blagoslov se umnaža u neprocijenjivim kolièinama, baš kao i djeèakov kruh i ribice u Isusovim rukama, rekao je fra Marko. Po fra Èastimiru, franjevcu i sveæeniku, kroz sedamdeset godina sveæeništva mnogi su osjetili snagu i ljepotu Božjeg blagoslova. Jesmo li spremni dijeliti i darivati na takav naèin, upitao je propovjednik, pogotovo kad se radi o poticanju mladih u našim obiteljima da se odluèuju za sveæenièka i redovnièka zvanja. Župnik fra Jozo, u suradnji sa župljanima, priredio je banket u èast slavljeniku u župnoj dvorani. Za glazbeni ugoðaj pobrinuo se Mario Romanoviæ. Proèitane su brojne èestitke koje su pristigle sa svih strana svijeta, a posebnu pozornost su privukle èestitke koje su uputili provincijal fra Ivan Sesar iz Mostara i generalni ministar Franjevaèkog reda fra Jose Rodriguez Carballo. Više govornika iznijelo je svoja sjeæanja na život i rad s fra Èastimirom. Dojmljivo je bilo slušati one koje je fra Èastimir hrabrio, kao djecu hrvatskih iseljenika, i poticao da uèe hrvatski jezik, povijest i baštinu. Istaknuta je fra Èastimirova zauzetost oko organiziranja, prikupljanja i slanja humanitarne pomoæi u staru Domovinu u tijeku Domovinskog rata. Na slavlje su došli i predstavnici hrvatskih župa u kojima je fra Èastimir nekada služio. Na kraju banketa, slavljenik je zahvalio Bogu što je doèekao taj dan. Zahvalio je nazoènima koji su došli na euharistijsko slavlje i zajednièki objed. Prisjetio se suradnika u novinarskom poslu i na drugim podruèjima rada, a preselili su se u vjeènost, te u šali pozvao sve da doðu na proslavu njegova stotoga roðendana. Fra Èastimir je najstariji èlan Kustodije i Hercegovaèke franjevaèke provincije. Roðen je 9. sijeènja 1914. u Vitini u Hercegovini od oca Ante i Ive roðene Boras. Na krštenju dobiva ime Ivan. Tada je poèeo Prvi svjetski rat koji mu je oca odveo na bojišnicu te u zarobljeništvo u Rusiju. Odmah po povratku iz Rusije godine 1923. umire mu otac, a mali Ivan sa zakašnjenjem polazi u puèku školu u Vitini i završava je 1927. Nakon toga, polazi u srednju školu na Široki Brijeg i kao vrlo nadaren i sposoban ðak, uspješno je ika Crkva u Hrvata završava godine 1936. U meðuvremenu, ušao je u novicijat na Humcu kod Ljubuškoga 1933. i dobio ime fra Èastimir. Nakon godine novicijata, studira filozofiju i teologiju u Mostaru. Sveèane zavjete položio je 4. srpnja 1937. u Mostaru, a za sveæenika ga je zaredio mostarski biskup fra Alojzije Mišiæ 4. lipnja 1939., u doba kada poèinje II. svjetski rat. Od devetorice tadašnjih mladomisnika još su živa dvojica, fra Èastimir i fra Zoran Ostojiæ. U tijeku II. svjetskog rata uprava Provincije ga šalje na studij germanistike u Freiburg, u Njemaèku. Iz germanistike postiže doktorat godine 1946. Potom je upisao drugi doktorat iz opæe teologije i završio ga godine 1951., takoðer u Freiburgu. Te iste godine odlazi u SAD i pridružuje se franjevcima Kustodije Sv. obitelji koji su na sjevernoamerièkom kontinentu pastoralno djelovali veæ od poèetka 20. stoljeæa. Fra Èastimir je pastoralno djelovao u hrvatskim župama u St. Louisu, New Yorku i Milwakeeju. U više navrata bio je urednik tjednika Danica, koji je izlazio u Chicagu. Takoðer je u više navarata ureðivao Hrvatski katolièki kalendar i Hrvatski katolièki glasnik, izdanja hrvatskih franjevaca. U Kustodiji je obnašao službu kustosa, gvardijana samostana sv. Ante u Chicagu i kustodijskog savjetnika. Èlan je Hrvatske akademije Amerike. Bio je dugogodišnji predsjednik Saveza hrvatskih sveæenika SAD-a i Kanade i urednik njihova tadašnjeg glasila Vinculum Caritatis. Bio je èlan Izvršnog vijeæa katolièke konferencije za etnièke probleme Amerike sa sjedištem u Washingtonu, D.C. Fra Èastimir bio je osnivaè ili èlan raznih domoljubnih društava meðu iseljenicima, koja su radila na okupljanju hrvatskih iseljenika i oèuvanju nade u ponovnu uspostavu slobodne Hrvatske. Za domoljubni rad odlikovan je od prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuðmana odlièjem Red Hrvatskog Pletera 27. svibnja 1997. koje mu je uruèio tadašnji hrvatske generalni konzul u Chicagu Domagoj Šola, 20. rujna 2000. prigodom euharistijskog slavlja u samostanu sv. Ante u Chicagu. Premda je veæ dobro zakoraèio u devedest i šestu godinu života, fra Èastimir još uvijek redovito piše Sjeæanja o šezdeset i šestorici hercegovaèkih franjevaca koje su komunisti ubili 1945. godine, a njegove priloge, koji se rado èitaju, redovito objavljuju Naša Ognjišta iz Tomislavgrada i Hrvatski franjevaèki Vjesnik iz Chicaga. Ljetovanje mladih u Belgiji uz suradnju Caritasa Gospiæ, 26.7.2009. (IKA) - Zahvaljujuæi dobroj i višegodišnjoj suradnji Caritasa Gospiæko-senjske biskupije i belgijske humanitarne organizacije Euro children i ovog ljeta mladi iz Gospiæko-senjske biskupije borave na ljetovanju u Belgiji. Uz njih u tijeku ljeta borave i mladi iz drugih biskupija HBK kao i BK BiH. Ove godine nositelj suradnje s belgijskim humanitarcima koji svoj rad baziraju na kršæanskim temeljima je Caritas Gospiæko-senjske biskupije, doznajemo od ravnatelja vlè. Luke Blaževiæa. U tijeku ljetnih mjeseci u tri etape po mjesec dana u Belgiju na ljetovanje u obitelji odlazi po 60 mladih iz republika Hrvatske i BiH. Poèetkom tjedna otišla je druga skupina u kojoj je bilo 12 mladih s prostora Gospiæko-senjske biskupije, a ostali iz drugih biskupija republika Hrvatske i BiH. Za boravka u Belgiji mladi uèe strani jezik, upoznaju drugu kulturu, a od domaæina dobivaju i džeparac. 29. srpnja 2009. broj 30/2009 13 Inozemne vijesti ika Inozemne vijesti Kardinal Tonini navršio 95 godina Rim, 20.7.2009. (IKA) - Kardinal Ersilio Tonini, umirovljeni nadbiskup Ravenne, 20. srpnja navršio je 95 godina. Sin siromašne zemljoradnièke obitelji, s 11 godina ušao je u sjemenište, s 22 godine zareðen je za sveæenika, a s 54 za biskupa. Ivan Pavao II. ga je uvrstio u Kardinalski zbor kada je imao veæ 80 godina. Osvrnuvši se na svojih 95 godina u razgovoru za Radio Vatikan, kardinal Tonini je prije svega istaknuo veliki sklad u svojoj obitelji. Taj sklad, razumijevanje, ozraèje ljubavi, mira i bratske pomoæi, sve je to na meni ostavilo duboki trag, istaknuo je kardinal. Na novinarov upit kako svjedoèiti vjeru u suvremenome društvu, kardinal je napomenuo da nije potreban veliki napor; dostatno je biti ono što u stvari svaka osoba jest! Mislim da je najdjelotvorniji naèin voljeti drugoga; ne nadmoænost, ne zapovijedanje, ne raskoš. Najbolji je naèin bratstvo; kada èovjek kojega sretneš shvati da u tebi susreæe brata; da si ti tu kako bi ga cijenio i da si njemu na raspolaganju, da si tu kako bi ga ohrabrio. Kada to postoji, èovjek je veæ unaprijed spašen, rekao je kardinal Tonini. Na upit što bi, sa svojih 95 godina, poruèio ljudima, kardinal Tonini istaknuo je kako trebamo postati svjesni da je život ogromni pravi dar. Ljudski je život nešto najveæe što je Bog stvorio, poruèio je kardinal Tonini. Hoæe li zaživjeti konferencija svih europskih Crkava? Lyon, 21.7.2009. (IKA) - Uvjereni smo da konferencija svih europskih Crkava može složno bolje odgovoriti na svetu zapovijed crkvenoga zajedništva i služiti današnjem èovjeku, stavljenom pred mnoštvo složenih problema, rekao je carigradski ekumenski patrijarh Bartolomej I. na skupštini Konferencije europskih Crkava (KEK), održanoj u Lyonu od 15. do 21. srpnja. U patrijarhovu pisanom govoru rijeè "svih" je podcrtana, a oèituje patrijarhovu volju da se proširi i "poboljša ekumensko zauzimanje", veæ osvjedoèeno suradnjom izmeðu Konferencije europskih Crkvi (KEK) i Vijeæa europskih biskupskih konferencija (CCEE). Predlažemo, rekao je patrijarh, da se ustanovi naèin bolje suradnje, organiziran i strukturiran, izmeðu te dvije ustanove. Pri tome je podsjetio kako je carigradska Crkva "u tijeku osme skupštine naše konferencije održane na Pravoslavnoj akademiji na Kreti godine 1979., predložila da Rimokatolièka Crkva u buduænosti postane èlan Konferencije europskih Crkava". Bartolomej I. ne krije da "taj izazov nije lak i da bi bili potrebni pripremni radovi kao i izmjene nekih propisa". Ipak, stvaranje Konferencije svih europskih Crkava, omoguæilo bi "uèinkovitije promicanje crkvenoga dijaloga s europskim ustanovama i Europskom unijom. Taj dijalog, "odavno uspostavljen s našom Crkvom", rekao je patrijarh, "dragocjen je i potreban ne samo Crkvama nego i politièkim ustanovama Europske unije, a posebice europskim narodima". Na katolièki odgovor nije trebalo dugo èekati. U razgovoru s novinarima na marginama skupštine Konferencije europskih Crkava, nadbiskup Lyona kardinal Philippe Barbarin kazao je, kako prenosi agencija SIR, da æe izravno pisati Papi kako bi ga obavijestio o ideji Bartolomeja I. Patrijarh je, ustvrdio je kardinal, izrazio nadu da se pojaèaju odnosi s Katolièkom Crkvom, a i više od toga. Kardinal Barbarin je, na što je uostalom podsjetio Bartolomej I., pojasnio da taj prijedlog ne predstavlja novost jer se o tome veæ govorilo u prošlosti, dodajuæi da bi to zahtijevalo "dosta važne strukturalne 14 29. srpnja 2009. broj 30/2009 izmjene" te izvjesnu korelaciju sudjelovanja Katolièke Crkve u Ekumenskome vijeæu Crkava. Lyonski nadbiskup je istaknuo razliku izmeðu stvarne suradnje koja veæ postoji a može se unaprijediti, i integracije u strukture o èemu bi trebalo promišljati. Poziv je "èvrst, pun nade i bratski", i "saslušan". Što se toga tièe, predsjednik KEK-a Jean-Arnold de Clermont, smatra "da je moguæe imati Vijeæe svih kršæanskih Crkava u Europi, kao mjesto oko kojeg se susreæu svi kršæani Europe da izrade zajednièku poruku za sva europska društva". Patrijarh je u govoru istaknuo "naše odgovornosti i naše obveze u odnosu na Konferenciju europskih Crkava" i prema zapovijedi našega Gospodina" koji nam zapovijeda da èinimo sve moguæe za uspostavu punoga zajedništva izmeðu kršæanskih crkvi u Europi". Osvræuæi se na temu skupštine u Lyonu – Pozvani na samo jednu nadu u Kristu – rekao je da je "to naša nada i naše postojano uvjerenje". Konferencija europskih Crkava ove godine obilježava 50. obljetnicu postojanja. Pola stoljeæa obilježenog, smatra patrijarh, brojnim svjetlima i pokojom sjenom. U tijeku toga razdoblja izraðeni su brojni dokumenti ekumenskog karaktera, spisi velike teološke dubine, poput Ekumenske povelje, koja je plod zajednièkih napora svih europskih Crkava, to jest KEK-a i CCEE-a. Ipak, primijetio je "kako je veæ istaknuto u poruci III. europske ekumenske skupštine u Sibinju godine 2007., da brojni prijedlozi Povelje nisu prodrli u svijest naših vjernika, niti su primijenjeni u našim Crkvama. Ostali su mrtvo slovo, nesposobni proizvesti oèekivane pozitivne rezultate". Zakljuèak je da "naši govori nisu dosljedni s našim èinima", a ta okolnost "nagriza vjerodostojnost naših Crkava i ostavlja dojam, kako unutar tako i vani, da su one nesposobne naæi rješenja za postojeæe probleme". Na taj se vidik osvrnuo i brat Alois, prior ekumenske zajednice iz Taizea. U govoru u hramu Reformirane Crkve u Lyonu zapitao se: "Kako biti vjerodostojni, govoreæi o Bogu ljubavi, ako su kršæani podijeljeni?" Buduænost nove Europe u izgradnji bez kršæanskih duhovnih vrednota, "koje nadahnjuju sve ono što se odnosi na potporu i zaštitu ljudske osobe i njezina dostojanstva, mraèna je, pa èak i neizvjesna", zakljuèio je ekumenski carigradski patrijarh. Clericus Cup osvaja afrièki kontinent U Kamerunu se veæ treæu godinu održava nogometno prvenstvo za sveæenike i bogoslove Yaounde, 22.7.2009. (IKA) – Nogometno prvenstvo za bogoslove i sveæenike rimskih papinskih zavoda zvuènog imena Clericus Cup, koje se veæ nekoliko godina održava Italiji u organizaciji Talijanskog sportskog centra, "izvezeno" je u Afriku. Naime, jedan od kamerunskih bogoslova na studiju u Rimu koji je sudjelovao na nogometnom prvenstvu za sveæenike u Italiji, kada se vratio u rodni Kamerun došao je na zamisao da takav turnir organizira i u svojoj zemlji. Zamisao se svidjela tamošnjim sveæenicima i bogoslovima, poklonicima nogometne lopte, te je tako nastao Christianitas Cup to jest nogometno prvenstvo za sveæenike. Prvenstvo se organizira veæ treæu godinu za redom, a odaziv je iz godine u godinu sve veæi. Christianitas Cup slijedi duh talijanskog Clericus Cupa a jedna od karakteristika toga prvenstva je da se nakon svakog susreta svih 22 igraèa zagrle i pomole u sabranosti. Afrièka sveæenièka nogometna liga trenutaèno ima osam ekipa. ika Meksiko: Biskupi pozvali na prestanak nasilja u zemlji Ciudad de Mexico, 22.7.2009. (IKA) - Komisija za pastoral sredstava društvenog priopæivanja Meksièke biskupske konferencije uputilo je apel za prestanak nasilja u toj zemlji. U Meksiku veæ duže vrijeme bjesni pravi rat izmeðu vladinih snaga i banda narkokartela u kojem je život izgubilo više tisuæa ljudi. "Dosta nam je smrti, ubijanja, mržnje i straha!" pišu meksièki biskupi "muškarcima i ženama dobre volje". U priopæenju se istièe bol i tjeskoba koju kod svih graðana Meksika pobuðuje život u zemlji u kojoj su krvoproliæa postali svakodnevica i gdje se sve više rasplamsava nasilje te stoga raste nesigurnost u zemlji. Brojni su Meksikanci žrtve prijetnji, ucjena, zatoèeništva i ubojstava, istièe Komisija, koja traži od svih da se "izdignu iznad politièkih ili vjerskih razloga te se svi zajedno kao jedno tijelo suprotstave bièu nasilja". Biskupi traže od svih stanovnika Meksika da svoj glas pridruže glasu Crkve i zatraže, u Božje ime, da to stanje prestane. Unatrag nekoliko godina u raznim dokumentima meksièki su biskupi upozorili na porast kriminala, trgovine drogom i trgovanja ljudima u zemlji. Novi apostolski nuncij na Kubi Benedikt XVI. imenovao nadbiskupa Angela Becciu Vatikan, 23.7.2009. (IKA) - Papa Benedikt XVI. imenovao je apostolskim nuncijem na Kubi nadbiskupa Angela Becciu, dosadašnjega nuncija u Angoli i Demokratskoj Republici Sveti Toma i Princip. Nadbiskup Becciu doèekao je Svetoga Oca u Luandi u ožujku ove godine, u prigodi njegova apostolskoga putovanja u Angolu. Nadbiskup Becciu diplomirao je kanonsko pravo, a u diplomatsku službu Svete Stolice ušao je godine 1984. Bio je savjetnik u apostolskoj nuncijaturi u Sjedinjenim Amerièkim Državama, a radio je i u više drugih papinskih predstavništava u svijetu. U papinskome predstavništvu u Havani nadbiskup Becciu nasljeðuje nadbiskupa Luigija Bonazzija, koji je u ožujku imenovan apostolskim nuncijem u Litvi i Estoniji. Velika Britanija: Zbog svinjske gripe ukinuta prièest pod obje prilike London, 24.7.2009. (IKA) – Kao i anglikanci i engleski su katolici odluèili uvesti mjere predostrožnosti da bi sprijeèili širenje svinjske gripe kojom je u toj zemlji zaraženo oko 100.000 ljudi. Meðu prvim mjerama koje su uvedene, kako prenosi talijanska agencija SIR, je ukidanje dijeljenja prièesti pod obje prilike. U nekim podruèjima, kao što su Birmingham, Plymouth i London, odluèeno je èak da se prièest uopæe ne dijeli sve dok traje epidemija. Neke su župe, pak, odluèile dijeliti prièest samo na ruku a ne izravno u usta vjernika. Kada je u biskupiji registriran veliki broj zaraženih vjernika mudro je ukinuti prièest pod prilikama kruha i vina, rekao je zdravstveni savjetnik Biskupske konferencije Engleske i Wallesa dr. Jim McManus. Nije uputno da tijekom epidemije svinjske gripe više ljudi pije iz istog kaleža, dodao je. I Anglikanska Crkva preporuèa da se ne koriste "posudice za kruh i vino" kod slavljenja euharistije te traži od onih "koji dijele svetu prièest" da obustave dijeljenje prièesti pod obje prilike u tijeku vala pandemijske gripe". Za one, pak, koji žele i dalje dijeliti prièest pod obje prilike, anglikanska zajednica preporuèuje iste higijenske prakse kojih se pridržava Anglikanska Crkva u Africi. Inozemne vijesti Aosta: Sv. Otac predvodio sveèanu Veèernju Vatikan, 25.7.2009. (IKA) – Premda papa Benedikt, koji se veæ petnaestak dana nalazi na ljetnom odmoru u sjeverozapadnim predjelima talijanskih Alpi, ne poduzima nekih posebnih pothvata, pozornost ne samo katolièkih, veæ i svjetskih medija usredotoèena je upravo na njega. On je, naime protekloga tjedna u svojoj sobi slomio zapešæe desne ruke i bio potvrdgnut operaciji u mjesnoj bolnici. Operacija je, prema izjavi glasnogovornika Svete Stolice o. Federica Lombardija, koji prati Svetog Oca i na ljetnom odmoru, dobro uspjela, tako da se Papa u više navrata prošetao okolicom svoje rezidencije u Les Combesu. Kako je bilo i predviðeno, on se uglavnom odmara i uèi kako se živi sa zapešæem u gipsu. Nabavio je i manji diktafon kako bi snimao svoja razmišljanja buduæi da ovih dana ne može pisati. Èita i diktira na diktafon svoje misli, koje æe kasnije prepisati i objaviti u drugom djelu knjige o Isusu Kristu. Najneugodnije mu je upravo to što ne može pisati jer je desna ruka još uvijek u gipsu. Ipak uživa u prirodnim ljepotama koje okružuju planinsku kuæu u kojoj boravi. U srijedu je u tijeku popodnevne šetnje nedaleko svoje rezidencije u Les Combesu susreo skupinu djece u pratnji njihovih majki s kojima se zadržao u kratkom razgovoru. Na pitanje jedne majke kako mu je s rukom, Papa je odgovorio, šaleæi se, da treba biti strpljiv jer je potrebno dosta vremena prije nego li bude ponovno sve u redu. U èetvrtak je prouèio nekoliko važnijih dokumenata koje mu je iz Vatikana donio državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone. U petak naveèer predovodio je u katedrali Valle d Aoste sveèanu Veèernju i održao propovijed. Prije toga se papamobilom provozao gradom, blagoslivljajuæi nazoèno mnoštvo koje se okupilo s raznih podruèja pokrajine. Meðu njima su bili i brojni turisti, koji se, kao i Papa, ovih dana odmaraju na tom podruèju. "Ako nedostaje Bog, ako se ne vodi raèuna o Bogu i ako je Bog odsutan, onda nema kompasa, nema orijentacije ni puta kojim iæi", primjetio je Papa i dodao kako danas Bog izgleda ljudima dalek, skriven, jer ne poznajemo njegovo lice. Potrebna je evangelizacija kako bismo shvatili da se udaljeni Bog približava. "Moramo ponovno dovesti Boga u taj naš svijet i upoznati ga s ljudima kako bi meðu njima postao nazoèan", istaknuo je Papa i objasnio kako Bog nije daleko i omoguæuje nam da ga upoznamo, pokazujuæi nam svoje lice i objavljujuæi se ulazi u naš svijet te nije više potrebno snalaziti se drugim silama, jer je On stvarna sila. Bog je dobro, istina. On je svemoguæ, ali ne može djelovati protiv ljubavi i slobode. On je èuvar naše slobode. Vojne sile mogu još uvijek ugrožavati svijet i Staljinovo pitanje s koliko divizija raspolaže Papa još uvijek prevladava u nekim društvenim slojevima. "Stvarna moæ je milost i Božje milosrðe. Za spas èovjeèanstva bilo je potrebno trpljenje", rekao je Papa i podsjetio kako mržnja, nepravde i nasilje prouzorkuju tolike žrtve. Oprostiti ne znaèi, prema njegovim rijeèima, previdjeti, veæ pretvoriti. Bog mora uæi u naš svijet i suprostaviti oceanima nepravdi ocean ljubavi. Još je jednom podsjetio kako mnogi gladuju, ali ne samo za hranom, veæ i za pravdom i ljubavlju. Na sveèanoj Veèernjoj sudjelovalo je oko 400 sveæenika, redovnika, redovnica i laika. Veèernja se podudara s Godinom sv. Anselma, koja je proglašena u povodu 900. obljetnice preminuæa toga redovnika. Za tu je prigodu Sveti Otac napisao dva pisma: opatu primasu Benediktinske konfederacije dr. Notkeru Wolfu i kardinalu Giacomu Biffiju, svojemu posebnom izaslaniku na proslavi obljetnice sv. Anselma. Na svršetku Veèernje Sveti Otac pozdravio je okupljene pred bazilikom, a prije povratka u Les Combes, posjetio je goste u Kuæi odmora u Introdu. 29. srpnja 2009. broj 30/2009 15 Inozemne vijesti Blagdan sv. Jakova u svetištu Santiago de Compostela Santiago de Compostela, 25.7.2009. (IKA) - Na blagdan svetoga Jakova, 25. srpnja, tisuæe hodoèasnika je ispunilo ulice španjolskoga grada Santiaga de Compostela, u pokrajini Galiciji, gdje je, prema predaji, pokopano tijelo toga apostola. U katedrali je slavljeno sveèano euharistijsko slavlje koje je predvodio mjesni nadbiskup Julian Barrio Barrio. U propovijedi se osvrnuo na aktualnu duhovnu i moralnu krizu u kojoj se nalazi europsko društvo i koja je velikim dijelom uzrok meðunarodne društveno-gospodarske krize. Prema nadbiskupovu mišljenju, do takvoga je stanja došlo zbog antropologije koja ne uzima u obzir pravu vrednotu ljudskoga biæa kakvo ono jest. Slijedom toga - i podsjeæajuæi na encikliku "Caritas in veritate" pape Benedikta XVI. – nadbiskup Barrio istaknuo je da ne treba zaboraviti ili oslabiti velika tradicionalna naèela antropologije i etike. U tijeku euharistijskoga slavlja održano je i tradicionalno povjeravanje naroda zaštiti toga apostola koje uvijek izgovori neki visoki predstavnik javne uprave. Molitva svecu obièno obuhvaæa zaziv za rješenje problema koji muèe društvo opæenito, a posebice narod u Galiciji. Ove je godine španjolski kralj za taj obred odredio predsjednika pokrajine, koji se u svojemu zazivu uglavnom osvrnuo na aktualnu gospodarsku krizu. Prema posljednjim statistièkim podacima, u gradu je zabilježen snažan porast broja posjetitelja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Nadbiskup Barrio u svibnju je objavio opširno pastoralno pismo o Jubilejskoj godini koja æe zapoèeti 31. prosinca, a naslovio ga je "Hodoèasnici prema svjetlu". Doktrinarni dio pisma nadahnut je dogaðajem o dvojici uèenika iz Emmausa i njihovim susretom s Gospodinom. Indija: Inicijativa za Dan mira i sklada Poticaj na miran suživot godinu dana nakon progona kršæana u Orissi Orissa, 25.7.2009. (IKA) - Dan posveæen miru i skladu u Orissi, toèno godinu dana nakon ubojstva hinduskoga lidera Swamija Lakhmanande Saraswatija, koje je izazvalo progone kršæana – inicijativa je koju je potaknuo nadbiskup Rapahel Cheenath, predsjednik Foruma za manjine u Orissi, i Bibhudate Dasa, glasnogovornik Kršæanskoga vijeæa, a koji je predviðen za 23. kolovoza ove godine. U zajednièkome priopæenju koje je prenijela agencija AsiaNews, potpisnici istièu da su mir i sklad bili prekinuti strašnim ubojstvom Swamija i njegovih uèenika, slijedom kojega je buknulo nasilje nad muškarcima, ženama i djecom u Kandhamalu i cijeloj Orissi. Zbog toga je potrebno 23. kolovoza proglasiti Danom mira i sklada, kako bi bili zaustavljeni ðavolski planovi kriminalaca da podjele društvo na vjerskim temeljima, istièe se u priopæenju. Indijski kršæani, meðutim, nisu u opasnosti samo u Orissi. Atentati i progoni kršæanskih zajednica, kako izvješæuje vatikanski dnevnik Osservatore Romano, provode se i u Karnataki, gdje se bogoštovna mjesta napadaju, a redovnici i laici zateèeni u molitvi bivaju uhiæeni. Unatoè tomu što je Vijeæe indijskih kršæana u pismu upuæenome vlastima istaknulo kako kršæani èine oko 2,4 posto stanovništva i kako su sve više u službi siromašnih i potrebitih u zemlji, te da su kršæani u Karnataki na prvoj crti u pomoæi bolesnima od AIDS-a i u opismenjavanju stanovništva, ipak ih se èesto smatra klevetnicima ili strancima štetnima za zemlju. Ekstremistièke hinduske organizacije optužuju kršæansku zajednicu za prisilni prozelitizam na štetu puèanstva te su od mjesnih vlasti zatražile prihvaæanje zakona da bi se izbjeglo da se hindusi obrate na druge religije. 16 29. srpnja 2009. broj 30/2009 ika Nastavak suradnje Crkve i Europske unije o pitanjima useljenika Vatikan, 25.7.2009. (IKA) - Dogovoren je nastavak suradnje izmeðu Komisije biskupskih konferencija zemalja Europske unije (Comece) i Europske unije o pitanjima useljenika. Osvrnuvši se na glavna pitanja suradnje u razgovoru za Radio Vatikan, Alessandro Calcagno, struènjak za useljeništvo i azil pri Komisiji, rekao je kako se rad Komisije ukljuèuje u izvrsne i plodne ekumenske suradnje s drugim tijelima koji djeluju u Bruxellesu. Što se, pak, tièe politike prihvata, Komisija smatra kako se mora bezuvjetno priznati neotuðivo dostojanstvo svakoga ljudskog biæa, to mora biti vodilja svake politike, a osim toga Komisija traži da se jamèi struèna izobrazba pograniène policije, pravo na vjersku asistenciju, naroèito azilantima koji se nalaze u zatvoru; smatra da bi zatvor trebalo zamijeniti s nekim drugim prikladnijim pravnim sredstvom. Govoreæi, pak, o prihvatnim uvjetima azilanata, rekao je kako Komisija zahtijeva postupak za identifikaciju najranjivijih osoba u trenutku njihove potražnje meðunarodne zaštite, osim toga potrebno je uzimati u obzir pristup tržištu rada, a to je veoma važno za integraciju azilanata. Ne treba izgubiti iz vidika ni moguænost udomljivanja izbjeglica kao i primjene politike koja mora voditi raèuna o situaciji etnièkih i vjerskih manjina u mjestu kada se vrši udomljivanje, istaknuo je Calcagno. Na upit o odgovoru europskih ustanova na prijedloge Komisije, rekao je da ustanove Europske unije sada raspravljaju o prijedlogu širenja upute o prihvatnim uvjetima za tražitelje azila, a Europski parlament je u svibnju rezolucijom usvojio taj prijedlog. U toj rezoluciji je takoðer prihvaæen prijedlog o vjerskoj asistenciji azilantima, kazao je Calcagno i dodao kako je Europska unija 2008. prihvatila prijedlog predsjednika Povjerenstva biskupa Adrianusa van Luyna, o udomljavanju iraèkih izbjeglica u Jordanu i Siriji, a preporuèila je svojim èlanicama da prema moguænostima udome oko 10 tisuæa iraèkih izbjeglica. Ekumenski esperantski kongres Na kongresu je sudjelovalo više od 230 katolika esperantista, te esperantista pripadnika razlièitih protestantskih denominacija i pravoslavni esperantisti iz dvadesetak europskih zemalja Wroclaw, 26.7.2009. (IKA) - U Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u poljskom gradu Wroclawu od 18. do 25. srpnja održan je 19. ekumenski esperantski kongres s temom "Vjera, ufanje i ljubav – to troje (1Kor 13,13): kršæanska nada ili potpuno beznaðe". Na kongresu je sudjelovalo više od 230 katolika esperantista te esperantista pripadnika razlièitih protestantskih denominacija i pravoslavni esperantisti iz dvadesetak europskih zemalja. Kongres je održan pod poèasnim pokroviteljstvom nadbiskupa i metropolita Wroclawa Mariana Golebiewskog, umirovljenog nadbiskupa Wroclawa kardinala Henryka Gulbinowicza, predsjednika Poljskog ekumenskog vijeæa i episkopa Poljske autokefalne pravoslavne Crkve Jeremiasza Anchimiuka, vladike Ukrajinske grkokatolièke Crkve Wlodzimierza Juszczaka, biskupa Šwidnica Ignacya Deca, biskupa Evangelièke luteranske Crkve Ryszarda Bogusza te rektora Sveuèilišta u Wroclawu Mareka Bojarskog. Sveèanom otvorenju u auli Leopoldina sveuèilišta u Wroclawu nazoèili su nadbiskup Golebiewski i biskup Bogusz, dok je u sveèanom misnom slavlju u katedrali sudjelovao kardinal Gulbinowicz. U tijeku kongresnog tjedna održano je više predavanja. O ika samoj temi kongresa uvodno izlaganje održao je predsjednik Meðunarodne udruge esperantista protestantskih demonimacija Philippe Cousson. O vjeri, nadi i ljubavi u shvaæanju, djelima i životu pravoslavnih vjernika govorio je predsjednik Svjetske udruge pravoslavnih esperantista Božidar Leonov. Poljski sveæenik Roman Forycki održao je predavanje "Nada u svijetu u uèenju pape Benedikta XVI.", a znanstvenik iz Maðarske Endre Dudich o temama "Zemlja, nebo i nada – geologija i teologija" i "Voljeti i djelovati: primjeri Albert Schweitzer i Majka Terezija". Predavanje u duhu 800. obljetnice franjevaèke karizme, s posebnim osvrtom na franjevaèki duh u ekumenskim i meðuvjerskim inicijativama u 20. st., održala je potpredsjednica Meðunarodne udruge katolika esperantista Marija Beloševiæ. U tijeku predavanja prisutni su imali prilike pobliže se upoznati s franjevaèkom karizmom danas u svijetu, kako u okviru Katolièke Crkve, tako i unutar Anglikanske Crkve. Osim zajednièkih predavanja, sudionici kongresa svakodnevno su se okupljali i tri puta na ekumenskim molitvama. Podnevna molitva bila je na neki naèin ekumenski hod kršæanskim crkvama u Wroclawu. U tijeku kongresa, sudionici su posjetili i evangelièku Crkvu mira u Šwidnici, koja se nalazi na UNESCO-voj popisu kulturnog blaga. Esperantisti na misi i ekumenskoj molitvi Otvoren 94. svjetski esperantski kongres – Organizacija ekumenske molitve povjerena Mariji Beloševiæ, potpredsjednici Meðunarodne udruge katolika esperantista Bjalistok, 26.7.2009. (IKA) – U Bjalistoku, rodnom mjestu inicijatora meðunarodnog jezika esperanta dr. Lazara Ludvika Zamenhofa, u nedjelju 26. srpnja sveèano je otvoren 94. svjetski esperantski kongres. Sveèanosti su uz gotovo 2000 esperantista iz cijeloga svijeta, nazoèili i predstavnici poljskoga politièkog i kulturnog života, meðu kojima i predsjednik Poljskog parlamenta Bronislaw Komorowski i gradonaèelnik Bjalistoka Tadeusz Truskolaski. U tijeku kongresnog tjedna pod geslom "Stvaranje mirovnog mosta meðu narodima: Zamenhof danas" održava se niz struènih predavanja i sastanaka strukovnih esperantskih udruga. U nedjelju je održana misa na esperantu koju je predvodio rektor sjemeništa u Bjalistoku Adam Skreczko u koncelebraciji s Romanom Foryckim. Nakon misnog slavlja na kojem se okupilo oko 350 esperantista te gradonaèelnik Truskolaski, održana je ekumenska molitva èija je organizacija ove godine bila povjerena Mariji Beloševiæ, potpredsjednici Meðunarodne udruge katolika esperantista. Naime, do ove godine ekumensku molitvu pripremali su èlanovi Ekumenske esperantske komisije, katolièki sveæenici i protestantski pastori. Ove godine organizacija molitve od odabira tekstova, pjesama, èitaèa povjerena je prvi puta nekom laiku. Tema ekumenske molitve bila je ista onoj ovogodišnjeg Tjedna za jedinstvo kršæana "Da budu kao jedno u tvojoj ruci". Kao uvod u molitvu proèitan je tekst o jedinstvu kršæana koji je pripremio o. Tomislav Glavnik, OFM Conv. Uvodni tekst, kao i pojedina èitanja i molitvene zazive èitali su esperantsti iz razlièitih europskih zemalja i Japana, a prvi puta pripremljen je i tekst molitve na Brajlovu pismu, te je jedno èitanje èitala i slijepa esperantistica iz Italije. Na kraju molitve sudionici su zajedno izgovorili "Jednostavnu molitvu sv. Franje", kao doprinos esperantista obilježavanju 800. obljetnice franjevaèke karizme. Inozemne vijesti Italija: Besplatne ulaznice za disko klubove mladima koji ne piju U želji da se sprijeèi veliki broj prometnih nesreæa koje izaziva pripita mladež tijekom vikenda u Italiji se veæ šestu godinu za redom provodi akcija "Vozim pametno" Rim, 28.7.2009. (IKA) – U želji da se sprijeèi veliki broj prometnih nesreæa koje izaziva pripita mladež tijekom vikenda u Italiji se veæ šestu godinu za redom provodi akcija "Vozim pametno". Sve do 23. kolovoza prometna policija patrolira cestama kojima mladi voze na putu za omiljena mjesta za izlazak, a ponajviše onima na izlazu iz diskoklubova. Ako se alkotestom utvrdi da su mladi vozaèi trijezni, dobivaju na dar besplatne ulaznice u neki od najpopularnijih disko klubova. Akciju je organizirala zaklada vlasnika disko klubova i plesnih dvorana u suradnji s talijanskom policijom, a naišla je na veliko odobravanje crkvenih krugova. U akciju je ukljuèeno tridesetak disko klubova uz obalu Ostia Lido, romanjolsku obalu, lombardsku obalu Laga di Garde te podruèje Salentina. U sklopu akcije sami mladi biraju i "najpametnijeg vozaèa", tzv. "Boba", to jest vozaèa koji se pokaže najpouzdanijim u sigurnom vraæanju prijatelja njihovim kuæama nakon izlaska. Projekt se, kako istièu organizatori, pokazao vrlo uspješnim jer je pridonio smanjenju broja prometnih nesreæa na podruèju na kojem se provodi ta akcija. Kardinal Bertone u Senatu predstavio Papinu encikliku Rim, 28.7.2009. (IKA) - Kardinal Tarcisio Bertone u talijanskome Senatu govorio je 28. srpnja o posljednjoj enciklici Benedikta XVI. "Ljubav u istini". Oni koji imaju osjetljivu i èasnu odgovornost predstavljati talijanski narod, ustvrdio je kardinal, u Papinim rijeèima mogu naæi uzvišeno i duboko nadahnuæe u obavljanju svoga poslanja, tako da mogu prikladno odgovoriti na etièke, kulturne i socijalne izazove pred kojima se nalazimo. Kardinal je govorio o snazi istine i ljubavi, koji su dva temeljna kriterija za "istinsko dobro" i poštivanje naravnoga zakona "ispisanog u ljudskome srcu". Istina i ljubav, nerazdvojive, temelji su razmišljanja Benedikta XVI. o sadašnjoj društveno-ekonomskoj stvarnosti. Veoma važna poruka enciklike, pojasnio je kardinal, jest poziv da se nadvlada veæ zastarjela podjela izmeðu ekonomskoga i socijalnog podruèja. Ekonomsko djelovanje nije nešto odvojeno i strano glavnim naèelima socijalnog nauka Crkve, a ona su: središnjost ljudske osobe, solidarnost, supsidijarnost i opæe dobro – istaknuo je kardinal Bertone. 29. srpnja 2009. broj 30/2009 17 Prilog dokumenti ika Prilog dokumenti 10. obljetnica Gospiæko-senjske biskupije Proglas biskupa Mile Bogoviæa u povodu poèetka proslave 10. obljetnice od osnutka Gospiæko-senjske biskupije Dana 25. srpnja 2000. godine preuzeo sam u Gospiæu upravu novoosnovane Gospiæko-senjske biskupije. Biskupski štap primio sam od zagrebaèkog nadbiskupa mons. Josipa Bozaniæa jer je nedugo prije toga preminuo rijeèko-senjski nadbiskup mons. Anton Tamarut. Preuzimanjem pastirskog štapa zaživjela je nova biskupija s novim središtem i novom upravom. Sveti Otac Ivan Pavao II. dva mjeseca prije toga izdao je sveèano pismo (bulu) utemeljenja. Gospiækosenjska biskupija ulazi 25. srpnja ove godine u desetu godišnjicu svojeg života. To je prilika da kroz iduæu pastoralnu godinu razmislimo o svom dosadašnjem putu i da se na temelju steèenog iskustva stvori plan kako bismo, uz Božju pomoæ, krenuli još uspješnijim putem prema buduænosti. Pred novu biskupiju stavljani su brojni zadaci i mnoga oèekivanja. Dobro je u duhu vjere promisliti kako smo odgovorili na zadatke i jesmo li ispunili opravdana oèekivanja Crkve i vjernièkog naroda. Zahvaljujemo Bogu što smo kroz proteklo vrijeme mogli uspostaviti sve kljuène ustanove, vijeæa i urede koji su potrebni za rad jedne biskupije. Imamo danas, zahvaljujuæi Gradu Gospiæu i hrvatskoj Vladi, prikladnu zgradu za Biskupski ordinarijat. Svake godine osjeæamo se sve više kao jedna posebna zajednica vjernika sa svojim sveæenicima i sa svojim biskupom. Tome su pridonijela i korizmena hodoèašæa naših dekanata u prvu crkvu naše Biskupije gospiæku katedralu. U desetoj godini Biskupije bit æe dovršena i Crkva hrvatskih muèenika na Udbini. To je naš nacionalni projekt, ali je na podruèju naše Biskupije i gradi se najviše našim trudom. Veæ je prireðena izložba o dosadašnjem djelovanju naše Biskupije. Ona je otvorena u Gradskom muzeju u Senju, koji je zaslužan za njezino ostvarenje. Izložba je pokretna pa se preporuèuje da bude uprilièena na najveæim biskupijskim okupljalištima, posebno u sadašnjem i bivšim biskupijskim središtima, tj. u Gospiæu, Senju, Udbini (Krbavi), Modrušu i Otoècu. Buduæi da je Sveti Otac proglasio iduæu pastoralnu godinu Sveæenièkom godinom, preporuèujemo župnicima da uz ostale programe za tu Godinu u pojedinim prigodama ožive uspomenu na uzorne sveæenièke likove u svojim župama. Posebno da dozovu vjernicima u sjeæanje one sveæenike koji su u drugom svjetskom ratu i poraæu zbog svoje vjere i svoga poziva muèenièki završili ovozemni život. Imamo uveæane njihove fotografije. Neka se prigodom glavnih slavlja kroz godinu postave te fotografije na vidljivo mjesto. U znak zahvalnosti Svetoj Stolici za dar Biskupije, u veljaèi iduæe godine organizirat æemo hodoèašæe u Rim. Imamo u planu objaviti opširniju monografiju o nastanku naše Biskupije i o njezinom prvom desetljeæu. Ta knjiga kao i drugi pomoæni materijali neka posluže sveæenicima i vjerouèiteljima da upoznaju sve vjernike s ulogom koju je naša Biskupija osnivanjem dobila u našoj Crkvi i u našem narodu. Sveèano otvaranje desete obljetnice bit æe na Udbini 25. srpnja za vrijeme svete mise koju æu u 11 sati slaviti s prisutnim sveæenicima na temeljima krbavske katedrale a na èast sv. Jakova starijega, zaštitnika nekadanje Krbavske biskupije. Pozivam sve koji mogu doæi da nam se pridruže. Neka to otvaranje desete obljetnice pozdravi svaka naša župna zajednica zvonjavom s tornjeva župnih crkava kroz 18 29. srpnja 2009. broj 30/2009 pet minuta (u subotu 25. 7. 2009. u 11 sati). Neka to bude i u znak zahvalnosti Svevišnjemu što smo uspjeli dovršiti sve ratom porušene župne crkve i staviti na njih zvona. Kada sam pred devet godina odredio da zvona s naših crkava najave osnivanje naše biskupije s mnogih crkava nisu se oglasila zvona jer crkve još nisu bile obnovljene, a zvona jednostavno nije bilo. Neka se ovaj proglas proèita prije propovijedi na svim misama u nedjelju 26. srpnja. Sve vas pozdravlja u Kristu vaš biskup mons. dr. Mile Bogoviæ. Predanjem Isusu sveæenici postaju sredstva spasenja za sve ljude Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 26. srpnja 2009. Draga braæo i sestre! Dobru nedjelju vam želim! Susreæemo se ovdje u Les Combesu kod kuæe koju su gostoljubivi salezijanci stavili Papi na raspolaganje, gdje završavam svoje vrijeme odmora meðu lijepim planinama Valle d'Aoste. Zahvalan samo Bogu što mi je dao milost uživati ove dane oznaèene pravim opuštanjem – usprkos maloj dobro vam poznatoj nesreæi. Koristim priliku da od srca zahvalim onima koji su se pobrinuli biti uz mene na diskretan naèin i s velikom predanošæu. Pozdravljam kardinala Poletta i nazoène biskupe, osobito biskupa Aoste mons. Giuseppea Anfossija, kojem zahvaljujem na rijeèima koje mi je uputio. Srdaèno pozdravljam župnika Les Combesa, graðanske i vojne vlasti, snage reda i sve vas, dragi prijatelji, kao i one koji su povezani s nama putem radija i televizije. Danas, na ovu divnu nedjelju u kojoj nam Gospodin pokazuje svu ljepotu svojega stvaranja, liturgija je predvidjela ulomak s poèetka 6. poglavlja Ivanova Evanðelja, koje sadrži najprije èudo s kruhovima – kada je Isus nahranio tisuæe ljudi sa samo pet kruhova i dvije ribe; a zatim drugo Gospodinovo èudo kada On hodi po vodi jezera u oluji; na kraju je govor u kojem se On objavljuje kao "kruh života". Izvješæujuæi o "znaku" kruhova, evanðelista istièe da ih je Krist, prije no što æe ih razdijeliti, blagoslovio zahvalnom molitvom (usp. r. 11). Pritom koristi izraz eucharistein i time izravno upuæuje na izvješæe o Posljednjoj veèeri, uz koju Ivan ne veže ustanovljenje euharistije, veæ pranje nogu. Euharistija kao da je ovdje anticipirana u znaku kruha života. Kako se u ovoj Sveæenièkoj godini ne spomenuti da se na poseban naèin mi sveæenici možemo prepoznati u ovom Ivanovom tekstu, stavljajuæi se u ulogu apostola, tamo gdje oni kažu: Gdje da naðemo kruha za sav ovaj narod? I èitajuæi o onom bezimenom djeèaku koji ima pet jeèmenih hljebova i dvije ribe, i nama doðe da spontano kažemo: Ali što je to za toliko mnoštvo? Drugim rijeèima: tko sam ja? Kako mogu, sa svojim ogranièenostima, pomoæi Isusu u njegovu poslanju? Odgovor daje Gospodin: upravo stavljajuæi u njegove "svete i èasne" ruke to malo što jesu, sveæenici postaju sredstva spasenja za mnoge, za sve! Drugi poticaj za razmišljanje daje nam današnji spomendan svetih Joakima i Ane, Gospinih roditelja te, dakle, Isusovih djeda i bake. Taj blagdan nas potièe razmišljati o odgoju, koji ima veoma važno mjesto u pastoralu Crkve. Na osobit naèin, poziva nas moliti za bake i djedove, koji su u obitelji èuvari i èesto svjedoci temeljnih životnih vrijednosti. Odgojni zadatak baka i djedova je uvijek veoma važan, a to je još više kada, iz razlièitih razloga, roditelji nisu kadri ika Prilog dokumenti zajamèiti odgovarajuæu prisutnost uz djecu dok rastu. Povjeravam zaštiti svete Ane i svetog Joakima sve bake i djedove svijeta i upuæujem im poseban blagoslov. Neka nam Djevica Marija, koja je – prema lijepoj ikonografiji – uèila uèiti Sveto pismo na koljenima majke Ane, pomogne uvijek jaèati vjeru i nadu u izvore Božje rijeèi. I Crkva daje svoj doprinos prevladavanju aktualne krize Priopæenje Hrvatske biskupske konferencije, Zagreb, 24. srpnja 2009. Sukladno meðunarodnom ugovoru o gospodarskim pitanjima izmeðu Svete Stolice i Republike Hrvatske od 9. listopada 1998. godine kojim se priznaje opæe društveno vrijedan rad Katolièke Crkve u službi graðana na kulturnom, odgojnom, društvenom i etièkom polju Katolièka Crkva u Hrvatskoj svake godine dobiva odreðeni iznos iz državnog proraèuna. Ugovorom je odreðeno da se ta sredstva koriste u tri svrhe: za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, za izgradnju i uzdržavanje crkava i pastoralnih središta koji nisu u popisu spomenika kulture te za karitativnu djelatnost. Poštujuæi odredbe spomenutog Ugovora, a vodeæi raèuna o ozbiljnosti aktualnog gospodarskog i socijalnog stanja, Hrvatska biskupska konferencija je nakon konzultacija sa Svetom Stolicom i u dogovoru s Ministarstvom financija i Vladom Republike Hrvatske odluèila od sredstava predviðenih proraèunom za ovu godinu (283 milijuna kuna) svotom od 50 milijuna kuna dati svoj doprinos za prevladavanje aktualne krize. I do sada je Crkva veliki dio sredstava dobivenih iz državnog proraèuna koristila u karitativne svrhe. Osobito danas u teškoj gospodarskoj situaciji Crkva æe preko svojih Caritasa nastaviti pomagati i biti blizu upravo onima koji su na poseban naèin pogoðeni krizom i koji su najpotrebniji pomoæi. Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije 29. srpnja 2009. broj 30/2009 19 Prilog prikazi ika Prilog prikazi Knjiga o Spomen muzeju biskupa Strossmayera na njemaèkom jeziku Knjiga na 82 stranice i mnogo fotografija u boji govori o Spomen muzeju biskupa Strossmayera i jednom od osnivaèa nazarenskog stila u slikarstvu - Johannu Friedrichu Overbecku, kao i njegovim djelima izuzetne umjetnièke vrijednosti U izdanju Traugott Bautz Verlag GmbH, Nordhausen objavljena je knjiga na njemaèkom jeziku "Spomen muzej biskupa Strossmayera i crteži na kartonu Johanna Friedricha Overbecka". Autor knjige je Teodor Horvat, pripadnik njemaèke nacionalne manjine u Hrvatskoj. Knjiga na 82 stranice i mnogo fotografija u boji, govori o Spomen muzeju biskupa Strossmayera i jednom od osnivaèa nazarenskog stila u slikarstvu - Johannu Friedrichu Overbecku, kao i njegovim djelima izuzetne umjetnièke vrijednosti. Osim katedrale Sv. Petra, jedna od najpoznatijih znamenitosti Ðakova je Spomen muzej biskupa Strossmayera, smješten u kanonièkoj kuriji preko puta katedrale. U njemu se osim vrijednih dokumenata, knjiga i osobnih predmeta biskupa, nalazi Strossmayerov portret i ostala umjetnièka djela. Pritom struèno restaurirani Overbeckovi kartoni, koji su prvobitno služili kao skice i predloške za freske i za koje je Strossmayer više puta rekao da neæe biti samo poticaj sveæenicima za propovijedi i narodu poduka u vjeri, veæ i uzor mladim umjetnicima, zauzimaju u Spomen muzeju veoma znaèajno i istaknuto mjesto. Knjiga je napisana na izvornom njemaèkom jeziku i prvenstveno namijenjena èitateljima njemaèkoga govornog podruèja kao i ostalim ljubiteljima knjige. Preuzela ju je Njemaèka nacionalna biblioteka (Deutsche Nationalbibliothek). Kao i prethodne knjige istog autora, nalazi se na policama knjižnice u Leipzigu i Frankfurtu na Maini te u središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici i arhivu (SBFK) u Ðakovu. (ika-tu/sa) "S pjesmom i Glasom Koncila od Velike Gospe do Božiæa" Marijanske hodoèasnièke pjesme na dar svakom novom pretplatniku U prigodi svetkovine Velike Gospe katolièki tjednik Glas Koncila pokrenuo je ljetnu nagradnu akciju "S pjesmom i Glasom Koncila od Velike Gospe do Božiæa" tijekom koje æe darovati svakom novom pretplatniku koji se odazove akciji do 31. kolovoza, za uplaæenih 20 brojeva Glasa Koncila od Velike Gospe do Božiæa, vrlo vrijedan CD "O, mila Majko nebeska". Nosaè zvuka u izvedbi glasovitog Folklornog ansambla "Ivan Goran Kovaèiæ" iz Zagreba s 19 marijanskih hodoèasnièkih pjesama iz svih hrvatskih krajeva, Glas Koncila je nedavno izdao u suradnji s Aquarius Recordsom. Za ilustraciju pretplatnièke akcije Glas Koncila se poslužio slikom i tekstom iz jednog od brojeva Glasa Koncila iz 1971. godine kada je uredništvo u ondašnjem komunistièkom kriznom vremenu preporuèilo èitateljima "izbjegavanje opasnosti neredovitog nabavljanja Glasa Koncila", ali i napomenu onima koji su se javno bojali pred okolinom primati vjerske novine: "Glas Koncila dolazi posve omotan". Pretplata se može izvršiti izravno u Glasu Koncila na Kaptolu u Zagrebu, popunjavanjem pristupnice objavljene u tiskanom izdanju Glasa Koncila ili narudžbom na mrežnoj stranici www.glas-koncila.hr. (ika-gk/kj) 20 29. srpnja 2009. broj 30/2009 Sitne zgode s biserom Uspješnica Bože Rustje u izdanju Kršæanske sadašnjosti Ugledni slovenski katolièki sveæenik, komunikolog i publicist Božo Rustja knjigom "Sitne zgode s biserom" nastavlja seriju svojih veæ prepoznatljivih zgoda i životnih prièa koje su prije svega poticajne, pouène i vedre. U šest dijelova knjiga donosi devedeset kratkih prièa i zgoda koje unose vedrinu, smisao i poticaj u svakodnevicu, uvijek temeljene na temeljnim ljudskim i kršæanskim vrijednostima. Knjiga je postigla veliki uspjeh meðu slovenskim èitateljima. Knjiga dobro æe doæi svima koji žele takve opuštajuæe tekstove kako bi si otvorili prostor za mirniji i pouzdaniji život. Knjiga je obogaæena fotografijama i vrlo je prikladna za pojedinaèna èitanja, te kao prigodni dar. Od istoga autora Kršæanska sadašnjost objavila je i knjigu "Sitne zgode za dušu". (ika-mj/sp)