osje^ko-baranjske @upanije

15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
3
U OVOM BROJU
POGLAVARSTVO @UPANIJE
* U pripremi @upanijske skup{tine odr`ana: 70. i 71. sjednica @upanijskog poglavarstva
U PRIPREMI
* Predlo`eno prilago|avanje upravnog ustrojstva potrebama razvitka
* Utemeljen Savjet za Europske integracije
U POSJETU JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE
* @upan u \ur|enovcu, Podgora~u i Feri~ancima i trima op}inama \akov{tine * @upan s
izaslanstvom Grada Na{ica * Razgovori o kapitalnim investicijama u Na{icama * Pomo}i u
rje{avanju problema financiranja odr`avanja plinske mre`e i opskrbe plinom u \akovu
SUSRETI I SASTANCI
* Goran Grani} primio biskupa Sraki}a i `upana Bagari}a * Zamjenik predsjednika Vlade
posjetio @upaniju i \akovo * Razgovor Ministra obrane o prenamjeni osje~kih vojarni * O
prenamjeni osje~kih vojarni za potrebe Sveu~ili{ta * Vladimir Faber, pomo}nik ministra
unutarnjih poslova sa `upanom Bagari}em * Na~elnici Policijske uprave i SZUP-a kod
`upana Bagari}a * Zamjenik ministra za{tite okoli{a posjetio Osijek i Osje~ko-baranjsku
`upaniju * Koordinirano lobiranje zastupnika za kapitalne investicije
* S predstavnicima Koordinacije udruga Domovinskog rata o spomen obilje`ju
GOSPODARSKE INICIJATIVE
* Ministar Fi`uli} i `upan Bagari} razgovarali s gospodarstvenicima * Uprava Slavonske banke
d.d. Osijek najavljuje novu financijsku “injekciju” slavonsko-baranjskom gospodarstvu
* U Osijek stigli prvi “Benettonovi” strojevi * Pri kraju pripreme za po~etak proizvodnje
“Benettona” u Osijeku * Problemi po~etka “Benettonovog” proizvodnog programa u Osijeku
svoje rje{enje ~ekaju u Zagrebu * Pu{teni u rad novi proizvodni pogoni u “Meggle-MIA”
Osijek * Osje~ki “Novocommerce” otvorio suvremeni servisno prodajni centar “John Deere”
* U Osijeku otvoren “Getro” * Predsjednik Uprave INA-e razgovarao s ~elnicima @upanije
ME\UNARODNI KONTAKTI
* Norve{ka fondacija BIP predstavila projekte rehabilitacije za isto~nu Slavoniju * Norve{ka
vlada podupire razvitak poljoprivrede * Sve~ano obilje`ena peta obljetnica potpisivanja
Erdutskog sporazuma
RADNA ZAJEDNICA PODUNAVSKIH REGIJA
* Gospodarski forum Radne zajednice podunavskih regija * Otvoren tre}i Osje~ki jesenski
sajam * Odr`an “Forum kulture” Radne zajednice podunavskih regija * Otkrivena spomenplo~a na zgradi Restauratorskoga odjela u Osijeku * Konferencija {efova vlada ~lanica Radne
zajednice podunavskih regija
EUROREGIONALNA SURADNJA DUNAV-DRAVA-SAVA
* U Tuzli zasjedalo Predsjedni{tvo ESDDS * Vije}e Europe registriralo Euroregionalnu
suradnju Dunav-Drava-Sava
SKUPOVI, SVE^ANOSTI I MANIFESTACIJE
* Okrugli stol o temi “Sport na lokalnoj razini” * Otvorena 20. Baranjska umjetni~ka
kolonija * Zavr{ene 35. Vinkova~ke jeseni * Proslava Dana zahvalnosti za plodove zemlje
“Dani kruha 2000.” * U HNK obilje`en “Svjetski dan u~itelja”
* Sve~ano obilje`en Dan policije * Uru~ena priznanja nesebi~noj humanosti i po`rtvovnosti
* Polaganjem vijenaca obilje`en blagdan Svih svetih * Otkrivena spomen-plo~a u Dalju
PRIMANJA
* @upan primio dobitnike priznanja ministra prosvjete i {porta te u~enike uspje{ne na
me|unardnim natjecanjima
OBNAVLJAMO I GRADIMO
* U tijeku gradnja cestovnog mosta kod Beli{}a * Otvorena ombulanta u Baranjskom
Petrovom Selu * Otvoren Regionalni centar za psihotraumu u Osijeku
* Polo`en temeljni kamen aljma{kog sveti{ta * Biskup, msgr. Marin Sraki}, blagoslovio crkvu
u Poganovcima
ODBOR ZA PRIZNANJA DODIJELIO “POVELJE HUMANOSTI”
OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE
* Petru Mihaljevi}u i Josipu Juri{i}u
4
@UPANIJSKA KRONIKA
15. studenoga 2000.
POGLAVARSTVO @UPANIJE
U pripremi zasjedanja @upanijske skup{tine odr`ana
70. SJEDNICA POGLAVARSTVA
OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE
Priprema predstoje}eg zasjedanja @upanijske skup{tine, bila je temeljna zada}a 70. sjednice
Poglavarstva. Pod predsjedanjem `upana Marka Bagari}a, Poglavarstvo se okupilo u Osijeku 20. rujna radi
razmatranja brojnih to~aka dnevnog reda, poglavito namijenjenih razmatranju na Skup{tini:
1. Usvajanje zapisnika 69. sjednice Poglavarstva @upanije
2. Informacija o cestovnoj mre`i `upanijskih i lokalnih cesta u Osje~ko-baranjskoj `upaniji
3. Nacrt Odluke o izmjeni Odluke o visini godi{nje naknade za uporabu javnih cesta {to se pla}a pri
registraciji motornih i priklju~nih vozila
4. Nacrt Odluke o dopuni Odluke o organizaciji linijskog prijevoza putnika u cestovnom prometu
5. Informacija o stanju, gospodarenju i za{titi {uma na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije
6. Informacija o organiziranosti i stanju lovstva i ribolova na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije
7. Informacija o funkcioniranju i financiranju sustava obrane od tu~e u 2000. godini
8. Prijedlog Pravilnika o izmjenama Pravilnika o kori{tenju sredstava za poticanje razvitka malog
gospodarstva na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije
9. Informacija o financijskom poslovanju jedinica lokalne samouprave na podru~ju Osje~ko-baranjske
`upanije u 1999. godini
10. Prijedlog Smjernica za pripremu i izradu prora~una jedinica lokalne samouprave na podru~ju Osje~kobaranjske `upanije za razdoblje 2001. - 2003. godine
11. Izvje{}e o planiranim i ostvarenim prihodima i izvr{enim izdacima Prora~una Osje~ko-baranjske
`upanije za razdoblje sije~anj - lipanj 2000. godine
12. Informacija o kori{tenju sredstava Teku}e zalihe Prora~una Osje~ko-baranjske `upanije za razdoblje
1. sije~nja do 30. lipnja 2000. godine te za razdoblje 1. srpnja do 31. kolovoza 2000. godine
13. Prijedlog Financijskog plana za financiranje projekta "Izgradnja odvodnog sustava Op}ine ^epin"
14. Prijedlog Rje{enja o odobrenju financijske potpore iz Prora~una Osje~ko-baranjske `upanije za 2000.
godinu jedinicama lokalne samouprave
15. Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske `upanije za 2000. godinu
Vatrogasnoj zajednici Osje~ko-baranjske `upanije
16. Prijedlog Rje{enja o osnivanju @upanijskog popisnog povjerenstva za provo|enje popisa stanovni{tva
u 2001. godini na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije i imenovanju njegovih ~lanova
17. Prijedlog Zaklju~ka o preuzimanju obveze osiguranja sredstava za poticanje razvitka malog
gospodarstva na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije
18. Prijedlog rje{enja o odobrenju kreditiranja programa poticanja razvoja malog gospodarstva i turizma
u ruralnom prostoru na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije putem Privredne banke d.d. Zagreb
Podru`nica 12 Osijek
19. Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske `upanije za 2000. godinu
Osnovnoj {koli "Beli Manastir" Beli Manastir
Tri materijala vezana uz cestovni promet, ali jo{ brojnije to~ke vezane uz financijsko poslovanje, kako
@upanije tako i jedinica lokalne samouprave dominirale su utvr|enim dnevnim redom.
Neuravnote`eni izvori financiranja
i zakonima propisane obveze
lokalne samouprave
Povodom razmatranja Informacije o
financijskom poslovanju jedinica lokalne
samouprave na podru~ju Osje~ko-baranjske
`upanije u 1999. godini Poglavarstvo je
konstatiralo daprihodi i izdaci jedinica lokalne
samouprave na podru~ju Osje~ko-baranjske
`upanije potvr|uju tvrdnju o neuravnote`enosti
izvora financiranja i zakonima propisanih obveza.
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
U pravilu, propisima utvr|ene obveze ne prate i
izvori sredstava za podmirenje tih obveza.
Te{ko stanje gospodarstava, me|u inim,
rezultira i smanjenim priljevom sredstava iz
poreznih izvora u prora~une jedinica lokalne
samouprave. Pored toga, Zakonom o izmjenama i
dopunama Zakona o podru~jima posebne dr`avne
skrbi podru~ja op}ina i gradova hrvatskog
Podunavlja svrstana su u I. skupinu podru~ja
posebne dr`avne skrbi. Primjena odredbi o
povlasticama pri oporezivanju dohotka od
nesamostalnog rada, kao i uve}anog iznosa
osobnog odbitka, izravno utje~e na smanjenje
poreznih prihoda jedinica lokalne samouprave na
ovim podru~jima. To tako|er mo`e imati za
posljedicu prestanak funkcioniranja dijela jedinica
lokalne samouprave na podru~ju posebne dr`avne
skrbi. Slijedom re~enoga, Poglavarstvo je upozorilo
na aktualnost Zaklju~ka povodom razmatranja
Informacije o fiskalnom kapacitetu gradova i
op}ina Osje~ko-baranjske `upanije u 1998. godini
koji je donijela @upanijska skup{tina na 16. sjednici
18. studenoga 1999. godine.
Utvr|ene Smjernice za pripremu
prora~una jedinica lokalne
samouprave na podru~ju
Osje~ko-baranjske `upanije
za razdoblje 2001. - 2003. godine
Sukladno utvr|enim Smjernicama
Ministarstva financija Republike
Hrvatske za pripremu i izradu
prora~una jedinica lokalne
samouprave i uprave za razdoblje
2001. - 2003. godine koje se
temelje na Zakonu o prora~unu,
Zakonu o financiranju jedinica
lokalne samouprave i uprave, te odrednicama
fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske,
Poglavarstvo je donijelo Smjernice za pripremu
izrade prora~una jedinica lokalne samouprave na
podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije za razdoblje
2001. - 2003. godine. Planiranje prora~una je dio
trogodi{nje projekcije fiskalne i makroekonomske
politike. Va`no je da planiranje i iskazivanje svih
prihoda i primitaka, a isto tako i izdataka u
prora~unu bude temeljeno na realno planiranim
vlastitim prihodima, a financiranje teku}ih izdataka
obvezno je osigurati iz teku}ih prihoda, kapitalnih
izdataka iz kapitalnih prihoda, namjensko
kori{tenje propisanih prihoda koristiti za odre|ene
izdatke, zadu`ivanje i davanje jamstva mogu}e je
jedino za kapitalne izdatke prema uvjetima
propisanim posebnim zakonom.
5
Obvezna je preporuka da financijske slu`be realno
procijene mogu}i rast svih prihoda i primitaka na
svom podru~ju, uva`avaju}i udio zajedni~kih
poreza u lokalnim prora~unima. Jedinice lokalne
samouprave na podru~jima posebne dr`avne skrbi
prigodom procjene prihoda od poreza na dohodak
i dobiti moraju uva`iti Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o podru~jima posebne dr`avne
skrbi. Jedinice lokalne samouprave koje ostvaruju
dotacije iz Dr`avnog prora~una du`ne su se
pridr`avati odre|enih uvjeta glede kretanja pla}a i
materijalnih tro{kova koji se odnose na korisnike
Dr`avnog prora~una. U svojim projekcijama
trebaju prikazivati u{tede, racionalizacije, te
prijedloge smanjivanja broja zaposlenih. Zbog
nedovoljnih izvornih prihoda `upanijskog
prora~una, @upanija }e dodjeljivati potpore
jedinicama lokalne samouprave nakon {to Dr`avni
prora~un osigura sredstva potpore za Osje~kobaranjsku `upaniju.
Prora~un mora biti uravnote`en. Pri planiranju
izdataka treba preispitati postoje}e teku}e i
kapitalne izdatke iz teku}e godine i realno utvrditi
vlastite prioritete prora~unskih izdataka u svezi s
planiranom stopom rasta zajedni~kih i vlastitih
javnih prihoda. U slu~aju da se prihodi smanjuju
zbog pada gospodarske aktivnosti nu`no je smanjiti
javne izdatke na svim razinama. Prema Zakonu o
prora~unu iz sredstava kredita mogu se financirati
samo kapitalni projekti. Uvjeti za zadu`ivanje za
financiranje kapitalnih izdataka propisani su
Zakonom o prora~unu i posebnim propisima.
Jedinice lokalne samouprave koje su se
zadu`ile ili dale jamstvo imaju zakonsku obvezu
planiranja sredstava za otplatu zadu`enja i danih
jamstava za 2000. godinu i naredne godine do
kona~ne otplate zajma. Za dana jamstva u
prora~unu treba planirati jamstvenu zalihu u
odre|enom postotku od jamstvenog iznosa, a
mogu}e je i propisivanje zara~unavanja stanovite
provizije za davanje jamstva, te mogu}nost davanja
naloga ZAP-u za blokadu ra~una du`nika u slu~aju
aktiviranja jamstva, s tim da se sredstva iskazuju u
Prora~unu (ra~un 800-10), a odredbe propisuju
Odlukom o izvr{avanju prora~una.
Procjena prihoda i izdataka prora~una zasniva
se na makroekonomskim pokazateljima,
smjernicama za pripremu i plan prora~una sredi{nje
dr`ave, te vlastitim procjenama jedinica lokalne
samouprave i uprave. Svaki grad i op}ina trebaju
izraditi pregled obveza po kreditima (doma}im i
inozemnim) s rokovima dospje}a u razdoblju 2001.
- 2003. godine, danim mjenicama i jamstvima, te
pregled potra`ivanja s rokovima dospje}a u istom
razdoblju.
6
@UPANIJSKA KRONIKA
15. studenoga 2000.
Planiranje i procjena prora~una za razdoblje
2001. - 2003. godine mora obuhvatiti op}i i posebni
dio prora~una, te odluku o izvr{enju prora~una. Za
provedbu prora~una neophodno je donijeti odluku
o izvr{avanju `upanijskog, gradskog ili op}inskog
prora~una kojima su propisana prava i obveze
prora~unskih korisnika u pogledu namjenskog
kori{tenja sredstava, na~in njihova dozna~ivanja,
kori{tenje Teku}e prora~unske zalihe, upravljanje
imovinom u vlasni{tvu `upanije, grada ili op}ine,
upravljanje dugovima, te ostale odredbe za
provedbu odre|enih prava i obveza prora~unskih
korisnika i izvr{nih tijela.
projekta. Plansko - prora~unska jedinica svakog
prora~unskog korisnika treba preuzeti vode}u ulogu
u procesu pripreme i podno{enje nacrta prijedloga
zahtjeva za kapitalnim izdacima kao sastavnog
dijela prora~una dr`ave, grada i op}ine.
Davanjem smjernica za izradu prora~una
`upanija, gradova i op}ina za razdoblje 2001. 2003. godine, proces izrade prora~una svodi se na
prilago|avanje planiranja prema zadanim
ograni~enjima u javnoj potro{nji, kako glede broja
zaposlenih, tako i glede tro{kova koje treba
smanjiti i uskladiti s realnim vlastitim
mogu}nostima - prihodima svakog prora~una,
uklju~uju}i i korisnike prora~una koji se financiraju
iz toga prora~una izravno ili kao prijenosi. Od svih
se zahtijeva po{tivanje zadanih ograni~enja u
procesu planiranja svojeg dijela prora~una.
Ograni~eni javni izdaci u 2001. godini
zahtijevaju da svaka jedinica lokalne samouprave
napravi vremenski tijek i utvrdi potrebna sredstva
za dovr{enje zapo~etih investicija u 2001. godini, a
za one koje ne}e biti dovr{ene u 2001. godini
potrebno je navesti najnu`nija sredstva za nastavak
gradnje i planirani rok zavr{etka. Smjernice za
pripremu i izradu prora~una jedinica lokalne
samouprave na podru~ju Osje~ko-baranjske
`upanije za razdoblje 2001. - 2003. godine donijete
su radi realnijeg i istovjetnog pristupa u planiranju
prihoda i izdataka prora~una jedinica lokalne
samouprave Osje~ko-baranjske `upanije u
navedenom razdoblju.
Jedinice lokalne samouprave odgovorne su za
definiranje politike javnih izdataka za sljede}u
fiskalnu godinu - za dono{enje funkcionalnog
programa za sljede}u fiskalnu godinu u dijelu iz
svojega djelokruga propisanog zakonom iz
podru~ja: pred{kolskog odgoja, osnovnog i
srednjeg {kolstva, zdravstva i socijalne politike te
socijalne skrbi, kulture, pomo}i u poljoprivredi,
obnove i graditeljstva, stambene obnove i
izgradnje, prometa i veza, razvitka gospodarstva,
izgradnje cestovne i ostale komunalne
infrastrukture. Od svih se u procesu planiranja
svojeg dijela prora~una zahtijeva po{tivanje
zadanih ograni~enja - {tednje i racionalnizacije i
smanjenje izdataka.
Kapitalni izdaci trebaju biti ozna~eni
ra~unskim planom. Metodolo{ka jednoobraznost
omogu}it }e ne samo realne procjene ve} i uno{enje
projekata kontrolu i konsolidaciju te sintetiziranje
investicija na razini dr`avnog prora~una i na
razinama lokalne vlasti i to po projektima i
nositeljima projekata.
Donijet Financijski plan za
financiranje projekta "Izgradnja
odvodnog sustava Op}ine ^epin"
U planiranju ovih izdataka potrebno je voditi
ra~una o {tednji na svim stavkama, te nemogu}nosti
pove}anja, naprotiv, nu`na su realna smanjenja
izdataka. Stavke teku}ih transfera temeljene na
pravima utvr|enim po postoje}oj zakonskoj
regulativi trebaju biti potanko planirane u skladu s
realnim procjenama prihoda. Korisnici prora~una
planirane teku}e izdatke trebaju prikazivati na
tre}oj razini ra~unskog plana prora~una.
U nastavku je donijet Financijski plan za
financiranje projekta "Izgradnja odvodnog sustava
Op}ine ^epin". Projekt "Izgradnja odvodnog
sustava Op}ine ^epin" financirat }e Hrvatske vode
Zagreb u vrijednosti 50% odobrenog kredita (u
svoti od 3.132.805,40 DEM, odnosno uz
pripadaju}u kamatu u svoti od 4.447.784,63 DEM),
a Osje~ko-baranjska `upanija kao krajnji korisnik
ostalih 50%. U dijelu preuzete obveze Osje~kobaranjske `upanije participirat }e Op}ina ^epin s
18% vrijednosti ukupno odobrenog kredita (u svoti
od 1.127.809,81 DEM, odnosno uz pripadaju}u
kamatu u svoti od 1.601.202,23 DEM). Iz
Prora~una Osje~ko-baranjske `upanije otpla}ivat }e
se 32% vrijednosti ukupno odobrenog kredita koja
zajedno s pripadaju}im kamatama iznosi
2.846.582,08 DEM.
Od prora~unskih korisnika, i onih koji se
putem prijenosa (transfera) financiraju iz prora~una
zahtijeva se primarna odgovornost u formuliranju
zahtjeva za kapitalnim izdacima, upravljanju
projektima, te odgovornost za krajnju primjenu
Ovaj Financijski plan obvezni je prilog
dokumentacije uz zahtjev za suglasnost za
zadu`enje Osje~ko-baranjske `upanije za kapitalni
projekt koji je odobrila `upanijska Skup{tina
Zaklju~kom o realizaciji projekta "Izgradnja
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
odvodnog sustava Op}ine ^epin" i Zaklju~kom o
odobrenju zadu`ivanja Osje~ko-baranjske `upanije
za realizaciju projekta "Izgradnja odvodnog sustava
Op}ine ^epin".
Odobrene financijske potpore
Poglavarstvo je odobrilo isplatu u svoti od
200.000,00 kuna Vatrogasnoj zajednici Osje~kobaranjske `upanije za provo|enje programa rada za
2000. godinu. Odobrena je potpora jedinicama
lokalne samouprave za sufinanciranje rada dje~jih
vrti}a u svoti od 44.000,00 kuna (Op}ini Podgora~
i Op}ini Donja Moti~ina po 22.000,00 kuna), te
20.000,00 kuna Osnovnoj {koli "Beli Manastir"
Beli Manastir za sufinanciranje svehrvatske
manifestacije "Dani kruha" 2000. godine, koja }e se
odr`ati 8. listopada 2000. godine u Belom
Manastiru.
U obrani od tu~e primijeniti
nova inovativna tehni~ka rje{enja
Povodom razmatranja Informacije o
funkcioniranju i financiranju sustava
obrane od tu~e u 2000. godini
Poglavarstvo je konstatiralo da se
sukladno va`e}em zakonu sredstva
za financiranje sustava obrane od
tu~e u cijelosti osiguravaju u Dr`avnom prora~unu,
me|utim, zbog nedovoljno osiguranih sredstava za
tu namjenu u Dr`avnom prora~unu, Vlada
Republike Hrvatske svojim aktom preporu~ila je
`upanijama da sudjeluju u sufinanciranju sustava.
Za Osje~ko-baranjsku `upaniju utvr|ena je obveza
sufinanciranja u iznosu od 480.000,00 kn. Slijedom
re~enog, predlo`en je model sufinanciranja, a
obveznici sufinanciranja su jedinice lokalne
samouprave i korisnici nov~anih poticaja.
No, ovom prigodom Poglavarstvo je istaklo
da }e se ovo prebacivanje obveze dr`ave na
jedinice lokalne samouprave odraziti na prora~un
jedinica lokalne samouprave. Istovremeno se realno
o~ekuju problemi oko sudjelovanja u financiranju
sustava obrane od tu~e od strane jedinica lokalne
samouprave, obzirom da je evidentan nedostatak
financijskih sredstava u prora~unu, zbog smanjenog
priljeva sredstava iz poreznih izvora u prora~un
jedinica lokalne samouprave. To sve ukazuje na
neuravnote`enost propisima utvr|enih obveza i
izvora sredstava za podmirenje tih obveza.
Pored toga, ocijenilo je da dosada{nji na~in
funkcioniranja sustava obrane od tu~e koji se
provodi pomo}u prizemnih generatora nije
7
u~inkovit, a postupak lansiranja raketa u oblake
nije mogu} zbog nedostatka financijskih sredstava
za nabavku raketa i nerije{enih me|udr`avnih
odnosa koji onemogu}uju primjenu tog sustava na
grani~nim podru~jima s drugim dr`avama.
Uva`avaju}i sve uo~ene nedostatke i
neu~inkovitost dosada{njeg sustava izra`ene u
Informaciji, te navedene probleme sufinanciranja
tog sustava, Poglavarstvo dr`i nu`nim da se da
prednost novim tehni~kim unapre|enjima, odnosno
modernijem sustavu obrane od tu~e. Stoga
podr`ava inicijativu osje~kog inovatora Davora
Kezi}a za primjenu njegovog patentiranog
proizvoda - generatora za zasijavanje tu~onosnih
oblaka koji se koristi pomo}u zrakoplova, a za koji
je zbog vi{e inovacijskih elemenata nagra|en
srebrnom medaljom na `enevskom salonu inovacija
2000. Poglavarstvo ocjenjuje da bi uvr{tavanje
novog proizvoda u sustav obrane od tu~e, pored
zasnivanja tog sustava na suvremenim tehnolo{kim
rje{enjima, polu~ilo niz drugih pozitivnih u~inaka
kao {to su mogu}nost aktiviranja zra~ne luke
^epin, plasiranje generatora na inozemno tr`i{te, za
{to postoji iskazan veliki interes, a rezultat ~ega bi
bilo otvaranje nove proizvodnje i zapo{ljavanje
novih radnika. Priprema odgovaraju}ih prijedloga
radi provedbe opredjeljenja izra`enih ovim
Zaklju~kom povjerena je Uredu za gospodarstvo i
Uredu za obnovu i razvitak.
Prostornim planom stvoriti uvjete
{irenja {umskih povr{ina
Poglavarstvo je razmatralo i Informaciju o
8
@UPANIJSKA KRONIKA
stanju, gospodarenju i za{titi {uma na podru~ju
Osje~ko-baranjske `upanije i naglasilo da je
potrebno posvetiti osobitu pozornost utjecaju
zahvata na vodni re`im {uma prilikom ure|enja
poljoprivrednog zemlji{ta i vodotoka, kao i drugih
zahvata u prostoru. Stoga je za zahvate koji mogu
utjecati na vodni re`im {uma potrebno u
Prostornom planu Osje~ko-baranjske `upanije
utvrditi obvezu procjene od utjecaja na okoli{ i za
slu~ajeve za koje takva obveza nije predvi|ena
posebnim propisima. Tako|er je istaknuta potreba
da se novim Prostornim planom @upanije predvide
nove {umske povr{ine, a da se postoje}e sa~uvaju
i za{tite. Poradi cjelovitog sagledavanja stanja {uma
i divlja~i na reintegriranom podru~ju @upanije
nagla{ena je potreba znatnog anga`iranja nadle`nih
tijela, odnosno ovla{tenih osoba. Poglavarstvo je
ukazalo na potrebu `urnog uskla|ivanja
{umskogospodarske i lovnogospodarske osnove za
podru~je Kopa~kog rita sa Zakonom o za{titi
prirode i Pravilnikom o unutarnjem redu u Parku
prirode Kopa~ki rit.
Dio informacija - na doradu
Povodom razmatranja Informacije o cestovnoj
mre`i `upanijskih i lokalnih cesta u Osje~kobaranjskoj `upaniji, Poglavarstvo je svojim
Zaklju~kom odlo`ilo razmatranje Informacije radi
dorade u smislu prijedloga iznesenih na sjednici,
posebno uz pokazatelje ocjene stanja dr`avnih cesta
na podru~ju na{e @upanije, pregled gusto}e mre`e
u odnosu na povr{inu i naseljenost, dodatne izvore
financiranja izgradnje i odr`avanja cesta, te
zadu`ilo nositelja izrade Informacije da predlo`i
zaklju~ak kojim }e izraziti aktivnosti {to }e se u
15. studenoga 2000.
narednom razdoblju poduzimati, a u cilju
realizacije zaklju~nih stavova sadr`anih u
Informaciji.
Poglavarstvo je odlo`ilo i razmatranje
Informa-cije o organiziranosti i stanju lovstva i
ribolova na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije,
poradi dorade u smislu prijedloga iznesenih na
sjednici i podsjetilo na Zaklju~ak sa svoje 69.
sjednice odr`ane 14. srpnja 2000. godine o
pokretanju inicijative za izmjenu Zakona o lovu u
dijelu koji se odnosi na upla}ena sredstva na ime
lovozakupnine, a u cilju preusmjeravanja tih
sredstava za financiranje razminiranja podru~ja
koja su bila zahva}ena ratom, odnosno za
obnavljanje i ure|enje lovi{ta na drugim
podru~jima, te nalo`ilo Uredu za gospodarstvo i
Slu`bi za javne financije da bez odlaganja pripreme
obrazlo`eni prijedlog za pokretanje ove inicijative.
Imenovano Povjerenstvo
za popis 2001.
Poradi priprema, organizacije i provedbe
popisa stanovni{tva, ku}anstava i stanova 2001.
godine na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije,
Poglavarstvo je osnovalo Povjerenstvo za Popis
2001. na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije, te
imenovalo: Marka Bagari}a, predsjednikom, Ivana
Mihaljevi}a, zamjenikom predsjednika, Martu
Pavi~i}, Nadu Arbanas, Ivicu Buconji}a, Maricu
Grgi}, Vjekoslava Hermana, Tomislava Ivi}a,
@eljka Klanj{~eka, @eljka Klira, Franju Ko{anskog,
Krunoslava Kova~evi}a, dr.sc. Zlatka Kramari}a,
Ljerku Ni{t-Kokolari, Vi{nju Novoseli}, Ivana
Pla{~aka, Zvjezdanu Tuma-Pavlov, Darka Vrtari}a
i Franju Zdrav~evi}a, ~lanovima.
Na 71. Sjednici Poglavarstva @upanije
UTVR\EN PRIJEDLOG REBALANSA
PRORA^UNA ZA 2000. GODINU
Nastavak pripremnih radnji za odr`avanje sjednice @upanijske skup{tine, ali i niz pitanja iz
samostralne nadle`nosti Poglavarstva, bili su razlogom sazivanja 71. sjednice ovog `upanijskog tijela
odr`ane u Osijeku 12. listopada 2000. godine. Brojne to~ke oblikovane su prihva}enim dnevnim redom:
1. Usvajanje zapisnika 70. sjednice Poglavarstva @upanije
2. Informacija o susretu ~elnika pograni~nih `upanija uz granicu Republike Hrvatske i Republike
Ma|arske
3. Prijedlog Rje{enja o osnivanju Savjeta za europske integracije
4. Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o upravnim tijelima Osje~ko-baranjske `upanije
5. Prijedlog Zaklju~ka o utvr|ivanju Kona~nog prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana Op}ine
\akovo
15. studenoga 2000.
6.
a)
b)
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
a)
b)
14.
15.
16.
17.
@UPANIJSKA KRONIKA
9
Izmjene i dopune Prora~una Osje~ko-baranjske `upanije za 2000. godinu
Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Prora~una Osje~ko-baranjske `upanije za 2000. godinu
Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvr{avanju Prora~una Osje~ko-baranjske `upanije
za 2000. godinu
Prijedlog Rje{enja o izmjeni namjene i visine sredstava u Prora~unu Osje~ko-baranjske `upanije za
2000. godinu
Prijedlog rje{enja o odobrenju financijske potpore iz Prora~una Osje~ko-baranjske `upanije za 2000.
godinu Gradu Belom Manastiru, Op}ini ^eminac, Op}ini Dra`, Op}ini Kne`evi Vinogradi, Op}ini
Podgora~, Op}ini Satnica \akova~ka, Op}ini Vladislavci i Op}ini Ernestinovo
Prijedlog rje{enja o odobrenju financijske potpore iz Prora~una Osje~ko-baranjske `upanije za 2000.
godinu Op}ini Darda, Op}ini Podgora~, Op}ini Punitovci, Op}ini Trnava i Op}ini Vi{kovci
Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske `upanije za 2000. godinu
Udruzi dragovoljaca \akov{tine 1990.-1991.
Prijedlog Zaklju~ka o davanju suglasnosti tvrtki Mobilia Osijek d.d. iz Vladislavaca za obro~no
pla}anje jednokratne naknade za koncesiju za zahva}anje voda za tehnolo{ke potrebe
Prijedlog Zaklju~ka o brisanju zabilje`be o sporu glede vlasni{tva na odre|enim {portskim objektima
u zemlji{nim knjigama
Prijedlog zaklju~aka o davanju suglasnosti na
Izmjene Programa zakupa Doma zdravlja Osijek
Odluku o dopuni Odluke o davanju u zakup jedinica zakupa Doma zdravlja Osijek
Prijedlog Pravilnika o izmjeni Pravilnika o unutarnjem redu Slu`be za javne financije Osje~kobaranjske `upanije
Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu u upravnim tijelima Osje~kobaranjske `upanije
Prijedlog Rje{enja o dopuni Rje{enja o odobrenju sredstava za obavljanje poslova iz samoupravnog
djelokruga @upanije u `upanijskim uredima u Osijeku
Prijedlog Rje{enja o odre|ivanju predstavnika u Turisti~koj zajednici Osje~ko-baranjske `upanije
Nekoliko bitnih odluka obilje`ilo je ovu sjednicu. Pored rebalansa prora~una za 2000. godinu, koji
je gotovo tehni~ki dokument uvjetovan i ograni~en nizom okolnosti koje zahtijevaju njegovu izmjenu
krajem godine na koju se odnosi, dio odluka razvojne je naravi. To su prije svega prijedlog dogradnje
upravnog ustrojstva @upanije te utemeljenje novog radnog tijela - Savjeta za europske integracije, koje,
zbog zna~enja njihova sadr`aja, dajemo u zasebnom prikazu.
Razvojni karakter ima i Kona~ni prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana Op}ine \akovo i
Prijedlog Odluke o Izmjenama i dopunama Prostornog plana Op}ine \akovo, ~iji tekst je na ovoj sjednici
utvrdilo Poglavarstvo te ga uputilo u daljnju proceduru u okviru koje }e biti proslije|eno i Ministarstvu
za{tite okoli{a i prostornog ure|enja i Ministarstvu poljoprivrede i {umarstva, radi pribavljanja potrebnih
suglasnosti.
Odobrene financijske potpore
Poglavarstvo je iz Prora~una
@upanije odobrilo financijske
potpore: Gradu Belom Manastiru u
iznosu od 300.000,00 kuna za
izvo|enje radova na prometnoj signalizaciji i
ugradnji asfalta na prometnicama grada Belog
Manastira, Op}ini ^eminac u iznosu od 100.000,00
kuna za izvo|enje radova na obnovi zgrade
op}inskog sjedi{ta, Op}ini Dra` u iznosu od
300.000,00 kuna za izvo|enje radova na sanaciji
Dru{tvenog doma u naselju Dubo{evica, Op}ini
Kne`evi Vinogradi u iznosu od 100.000,00 kuna za
izvo|enje radova na izgradnji ku}e opro{taja u
Kne`evim Vinogradima, Op}ini Podgora~ u iznosu
od 50.000,00 kuna za izvo|enje radova na izgradnji
ku}e opro{taja u Stipanovcima (podmirenje duga),
Op}ini Satnica \akova~ka u iznosu od 70.000,00
kuna za izvo|enje radova na izgradnji ku}e
opro{taja u Ga{incima i sanaciji nerazvrstanih
cesta, Op}ini Vladislavci u iznosu od 100.000,00
kuna, za izvo|enje radova na obnovi zgrade Dvorca
i odr`avanje nerazvrstanih cesta i Op}ini
Ernestinovo u iznosu od 100.000,00 kuna za
izvo|enje radova na sanaciji vodoopskrbnog
sustava.
Potpore za redovito funkcioniranje tijela
jedinica lokalne samouprave Poglavarstvo je
odobrilo: u svoti od 40.600,00 kuna Op}ini Darda
kao financijsku potporu za podmirenje tro{kova
carinjenja doniranih kamiona za potrebe obavljanja
komunalne djelatnosti, u svoti od 43.000,00 kuna
Op}ini Podgora~, u svoti od 50.000,00 kuna Op}ini
Trnava, u svoti od 58.000,00 kuna Op}ini Punitovci
za financiranje njihove redovite djelatnosti i u svoti
od 17.400,00 kuna Op}ini Vi{kovci kao namjensku
potporu za realizaciju programa pred{kole.
10
@UPANIJSKA KRONIKA
Odobrena je isplata sredstava u svoti od
4.000,00 kuna Udruzi dragovoljaca \akov{tine
1990.-1991. kao jednokratna pomo} u financiranju
redovite djelatnosti.
Promjene na ~elu Turisti~ke
zajednice @upanije
Prema Zakonu o turisti~kim zajednicama i
promicanju hrvatskog turizma predsjednik Turist-
15. studenoga 2000.
sti~ke zajednice jeste po polo`aju ~lan @upanijskog
poglavarstva zadu`en za poslove turizma. Budu}i
da ga je u toj funkciji dosada{njeg ~lana
Poglavarstva dr.sc. Dragu Ru`i}a zamijenio Miro
Turalija, to je deklaratornim aktom Poglavarstva
ova pomjena izvr{ena i na ~elu Turisti~ke
zajednice. Dr.sc. Drago Ru`i} ostaje ~lanom
Predsjedni{tva Turisti~ke zajednice kao predstavnik
Osje~ko-baranjske `upanije.
U PRIPREMI
PREDLO@ENO PRILAGO\AVANJE
UPRAVNOG USTROJSTVA
POTREBAMA RAZVITKA
Temeljem Projektne studije "Obavljanje
stru~nih poslova za `upanijska tijela" oblikovan je
prijedlog upravnog ustrojstva Osje~kp-baranjske
`upanije koje je 1994. godine @upanijska skup{tina
preto~ila u odluku kojom je uredila organiziranje
upravnih tijela @upanije. Tom Odlukom sa
statusom stru~ne slu`be odnosno upravnog odjela
utemeljeni su Tajni{tvo @upanije, Slu`ba za javne
financije, Ured za obnovu i razvitak, Upravni odjel
za upravne i pravne poslove i Zavod za prostorno
ure|enje.
Ne treba posebno isticati kako je koncipiranje
upravne organizacije @upanije bilo izrazom propisa
i potreba toga trenutka. Promjene u okru`enju
utjecale su na pojavu novih poslova, koji su
izvr{avani u okviru postoje}e organizacije.
Me|utim, kada se uvjeti djelovanja promijene u
mjeri koja prelazi okvire mogu}eg kvalitetnog
obavljanja poslova u okviru postoje}e organizacije,
nu`no je pristupiti propitivanju postoje}eg
ustrojstva i njegovom prilago|avanju novim
zada}ama. Istaknuto na~elo dostatno je za
shva}anje kako promijenjene zada}e `upanije mora
pratiti i prilago|avanje njezine stru~ne organizacije.
Najbolji primjer tome jesu funkcije Ureda za
obnovu i razvitak. Ured je trebao biti ona razvojna
poluga koja }e podupirati napore ubrzanije obnove
i osiguranja razvitka op}ine. Dakako rije~ je tek o
jezgri projektno - razvojne institucije, bez koje nije
mogu}e zamisliti razvitak u suvremenom svijetu.
No, u {est godina njegova postojanja i djelovanja
vrijeme koncipiranja i po~etnih napora u obnovi
razru{enih objekata gospodarske, komunalne i
dru{tvene infrastrukture, zamijenilo je vrijeme
imperativa osiguranja razvitka u novom
gospodarskom okru`enju. Na tu ~injenicu ukazala
je i @upanijska skup{tina svojim zaklju~kom od 18.
velja~e 1999. godine upozoravaju}i: "@upanija
izravno ne raspola`e instrumentima ekonomske i
financijske politike kojima mo`e presudno utjecati
na stanje gospodarstva na svom podru~ju.
Me|utim, ekonomske i socijalne implikacije
postoje}eg stanja niti jednom odgovornom
gospodarskom ili politi~kom subjektu, pa bilo to i
op}insko, gradsko ili `upanijsko poglavarstvo i
njihova predstavni~ka tijela, ne dopu{ta ravnodu{je
i izostanak anga`mana u promjeni postoje}eg
stanja." Skup{tina upozorava da slo`enost stanja
isklju~uje pravo na improvizacije. Njemu je nu`no
suprotstaviti ne samo mjere pravladavanja krize,
ve} viziju budu}eg razvitka. To zahtijeva i
utvr|ivanje strategije optimalne uporabe
raspolo`ivih materijalnih i ljudskih resursa.
U ostvarivanju ovih stanovi{ta @upanijske
skup{tine, Poglavarstvo je poduzimalo odnosno
predlagalo poduzimanje niza mjera o kojima je
Skup{tina izvje{tavana na razli~ite na~ine. Me|u
tim aktivnostima nalaze se i napori usmjereni
pokretanju novog ciklusa razvitka poticanjem
odnosno podupiranjem poduzetni{tva i novih
gospodarskih projekata. No, ove aktivnosti
upozorile su i na nu`nost prilagodbe upravne
organizacije promjenama u makro i mikro
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
okru`enju, odnosno na potrebu njezinog
osposobljavanja za sustavno djelovanje u pra}enju
i promicanju napora usmjerenih svekolikom
razvitku @upanije. U tom kontekstu, isti~e se
potreba stru~nog obavljanja i sljede}ih poslova:
- poslova pra}enja i prou~avanja financijskog
poslovanja pravnih osoba u djelomi~nom ili
potpunom vlasni{tvu `upanije te pripremu
prijedloga mjera i nacrta akata u svezi s tim. U
ovom trenutku @upanija je temeljem zakona vlasnik
14 ustanova primarne zdravstvene za{tite na svom
podru~ju, a osniva~ je i Zavoda za informatiku,
Centra za profesionalnu rehabilitaciju u Osijeku i
Galerije likovnih umjetnosti Osijek te suosniva~
HNK Osijek i Agencije za obnovu osje~ke Tvr|e.
Temeljem zakona osniva~ je i Uprave za ceste
Osje~ko-baranjske `upanije. Pored toga nositelj je
poslovnog udjela odnosno dioni~ar u Slobodnoj
zoni d.o.o. Osijek, Zra~noj luci d.o.o. Osijek,
trgova~kih dru{tava u djelatnosti vodnog
gospodarstva (Vuka d.d. Osijek, Odvodnja d.d.
Darda i Kara{ica-Vu~ica d.d. Donji Miholjac),
Dru{tvu Cesting d.o.o. Osijek, Zra~noj luci Osijek,
Dru{tvu Slavonska cesta d.o.o. Osijek, Slavonskoj
banci d.d. Osijek, Medijskom centru Glas Slavonije
Osijek, Tvornici kukuruznog {kroba d.o.o. Osijek,
Tvornici su{enog vo}a, povr}a, ljekovitog i krmnog
bilja d.o.o. Osijek. Ove ~injenice upu}uju na
nu`nost organiziranja stru~nog pra}enja poslovanja
ovih institucija, dijelom zbog ~injenice {to su
propisima kao jedan od izvora financiranja `upanije
utvr|eni i prihodi od pravnih osoba u njezinom
vlasni{tvu, a dijelom zbog utvr|ene obveze
financiranja ustanova te zakonom utvr|ene
solidarne odgovornosti vlasnika za njihove obveze;
- poslova vo|enja evidencije nekretnina i druge
imovine u vlasni{tvu @upanije te pra}enja i
izrade prijedloga mjera gospodarenja tom
imovinom. Temeljem sukcesije u prava i obveze
biv{ih op}ina s podru~ja dana{nje @upanije, ali i
drugih pravnih temelja, Osje~ko-baranjska `upanija
postala je vlasnikom odre|enog broja nekretnina, u
naravi poslovnog prostora namijenjenog upravi ili
drugim pravnim subjektima. Vlasni{tvo predstavlja
pravo, ali i obvezu vo|enja brige o ovoj imovini;
- poslova pra}enja stanja, prou~avanja i
pripreme prijedloga programa razvitka krupne
gospodarske infrastrukture i mre`e objekata
komunalne infrastrukture od zna~aja za vi{e
jedinica lokalne samouprave na podru~ju
@upanije, te poslova organiziranja i
koordiniranja pripreme i izvo|enja kapitalnih
investicija ~iji je nositelj @upanija te
pospje{ivanja izgradnje javnih objekata od
posebnog zna~enja za @upaniju. Ova funkcija
jedna je od zna~ajnijih izravno utvr|enih Zakonom
11
o lokalnoj samoupravi i upravi. Ona proizlazi i iz
~injenice da jedinice lokalne samouprave nisu
dostatno osposobljene za izvr{enje ovih poslova, s
jedne, odnosno da je nu`na aktivnost uskla|ivanja
od strane @upanije, s druge strane. U tom smislu
nu`no je stvoriti organizacijske pretpostavke
pru`anja stru~ne potpore jedinicama lokalne
samouprave u oblikovanju razvojnih projekata
ovoga sadr`aja kroz konzultantski vid suradnje.
Poslovi organiziranja i vo|enja investicija ~iji je
nositelj @upanija i do sada su bili najzna~ajniji dio
aktivnosti dosada{njeg Ureda za obnovu i razvitak.
U tom sklopu isti~e se organizacija rada na izradi
stru~nih studija, priprema programa investicija koje
se financiraju sredstvima @upanijskog prora~una te
aktivnosti provo|enja ovoga programa;
- poslova pripreme i izvo|enja aktivnosti
promid`be razvojnih potencijala i razvojnih
projekata @upanije usmjerenih privla~enju i
poticanju ulaganja u te projekte te
uspostavljanja, organiziranja i odr`avanja
kontakata s institucijama i osobama
zainteresiranim za ulaganje u programe
razvitka @upanije. Nu`nost ubrzanja procesa
dokidanja izoliranosti ovog podru~ja uzrokovanog
ratom i poratnim zbivanjima, zahtijeva
poduzimanje niza aktivnosti i mjera usmjerenih
promicanju razvojnih potencijala @upanije s ciljem
privla~enja kapitala odnosno novih investicija
kojima se osigurava svekoliki razvitak @upanije. U
ostvarivanju ovih zada}a `upanijska tijela se nu`no
povezuju s gospodarskim subjektima i njihovim
asocijacijama (HGK) ali i dr`avnim institucijama s
istim ciljevima;
- poslova pru`anja stru~ne (informacijske,
pravne i administrativno-tehni~ke) pomo}i
potencijalnim ulaga~ima te obavljanje istovrsnih
stru~nih poslova za gospodarske i druge
projekte u kojima sudjeluje @upanija. Svaki
gospodarski i drugi razvojni projekt slojevit je po
financijskim, pravnim, tehni~kim i drugim
zahtjevima koje postavlja. Onog trena kada
@upanija preuzima obvezu izravnog sudjelovanja u
njima (kao dioni~ar, nositelj uloga, osniva~)
nastupa obveza izvr{enja niza stru~nih poslova koje
je potrebno obaviti u ostvarivanju tih projekata.
Istovjetno, u slu~ajevima pru`anja potpore
projektima, @upanija preuzima obvezu
premo{tavanja, ~esto administrativno i tehni~ki
slo`enih postupaka kojima se stvaraju pretpostavke
za po~etak njihova ostvarivanja. Najbolji primjer
tome jeste anga`man @upanije u pripremi i
izvo|enju "Projekta Benetton" koje je ukazalo na
svu slo`enost i slojevitost ovakvih aktivnosti;
- poslova pripreme programa poticanja
poduzetni{tva u malom i srednjem gospodarstvu
12
@UPANIJSKA KRONIKA
na podru~ju @upanije, pra}enja i predlaganja
mjera i aktivnosti poticanja njihovog
ostvarivanja. Razvitak poduzetni{tva u malom i
srednjem gospodarstvu jedan je od temeljnih
razvojnih pravaca ne samo na podru~ju @upanije,
nego i Republike Hrvatske kao cjeline. Upravo,
stoga, se za ove namjene osiguravaju i posebna
poticajna sredstva. Po~etni koraci su u~injeni, a
usmjereni su poglavito prema izgradnji sustava
poticanja poduzetni{tva. Preostaje jo{ niz zada}a
vezanih uz pokretanje poduzetni~kih zona i
tehnolo{kih parkova, izgradnju i funkcioniranje
mre`e konzultanata te pokretanje djelovanja
Tehnolo{kog centra. Rije~ je o procesu koji
zahtijeva stalne poticaje;
- poslova pripreme, prou~avanja i vrednovanja
prijedloga programa i projekata me|unarodne
suradnje u podru~ju gospodarstva te projekata
koji se kandidiraju za kori{tenje sredstava
me|unarodnih izvora financiranja. Dosada{nje
aktivnosti vezane uz djelovanje Euroregionalne
suradnje "Dunav-Drava-Sava" te prekograni~nu
suradnju s Ma|arskom koje su uputile na pripremu
zajedni~kih razvojnih projekata koji }e biti
kandidirani za sufinanciranje od strane europskih
financijskih izvora (Phare CBC i dr.) pred @upaniju
su postavile pitanje njezine organizacijske i stru~ne
osposobljenosti za ostvarivanje planske razvojne
funkcije. Pored toga, aktualni tijek europskih
integracija Republike Hrvatske u okviru kojeg
zna~ajno mjesto zauzima razvitak euroregionalne
suradnje potencira nu`nost stru~nog i
organizacijskog osposobljavanja za izvr{avanje
zada}a koje predstoje @upaniji;
- poslova uspostavljanja i odr`avanja
informacijskog sustava s bazama podataka
potrebnim za izvr{avanje poslova iz njezinog
djelokruga rada. Jedan od temeljnih preduvjeta
oblikovanja i ostvarivanja razvojnih projekata
odnosno pru`anja pomo}i u ostvarivanju projekata
potencijalnih investitora jeste kvalitetan
informacijski sustav s bazama podataka potrebnim
za njihovo oblikovanje i realizaciju. Dakako, da
nije rije~ o samostalnom sustavu, ve} dijelu
`upanijskog informacijskog sustava s podsustavima
prostora, stanovni{tva, organizacija i akata.
- poslova pru`anja savjetodavne pravne pomo}i
jedinicama lokalne samouprave. Jedinice lokalne
samouprave, osobito one manjih kadrovskih
kapaciteta ~esto se obra}aju za stru~nu pomo} u
oblikovanju pravnih akata, provo|enju upravnog
postupka ili zbog drugih pitanja vezanih uz
postupanje njihovih tijela. U tom pogledu nu`no je
ustanoviti upravno tijelo koje }e pru`ati ove oblike
pomo}i. Kako su ove aktivnosti do sada razvijane
u okviru Upravnog odjela za upravne i pravne
15. studenoga 2000.
poslove, to se djelokrug rada ovog tijela pro{iruje
i ovim odre|enjem.
Prema ovom prijedlogu, prve dvije istaknute
grupe poslova uvr{tavaju se u djelokrug rada
postoje}e Slu`be za javne financije, a posljednja
Upravnog odjela za upravne i pravne poslove.
Preostalim poslovima Ured za obnovu i razvitak
svojim postoje}im djelokrugom rada i unutarnjim
ustrojstvom ne mo`e odgovoriti. Stoga se predla`e
njegovo preoblikovanje u Agenciju za razvoj, kojoj
se utvr|uje novi djelokrug rada primjeren
identificiranim zada}ama koje je potrebno obaviti.
Sam naziv - Agencija - upu}uje na izmijenjenu
metodologiju rada koju je potrebno primijeniti
namjesto administrativnog postupanja primjerenog
nazivu - Ured.
Priroda tih zada}a, pak, upu}uje na zaklju~ak
kako uobi~ajenim na~inom rada svojstvenim i
primjerenim postupanju upravnih tijela te
tradicionalnim upravnim ustrojstvom nije mogu}e
kvalitetno obaviti prikazane poslove. Iz toga slijedi
koncept Agencije kao organizacijskog sredi{ta i
nositelja `upanijskih razvojnih projekata, koje ona
ostvaruje u suradnji odnosno u koordinaciji s nizom
`upanijskih i dr`avnih upravnih i stru~nih tijela i
institucija. Na taj na~in, Agencija postaje partner
dr`avnim institucijama u ostvarivanju njihovih
zada}a promicanja ulaganja i razvitka
gospodarstva.
Odluka polazi od spoznaje da se ustrojstvo
mora definirati tako da bude racionalno i
ekonomi~no, {to primijenjeno na upravu zna~i da je
s najmanje potrebnih ljudskih i materijalnih resursa
mogu}e ostvariti tra`ene u~inke. Otuda se kao cilj
isti~e formiranje male, stru~ne, kvalitetne, tehni~ki
dobro opremljene i osposobljene stru~ne slu`be.
Primjena ovog na~ela zahtijeva prilagodbu
metodologije rada Agencije na na~in da pojedine
projekte nose projekt-menad`eri zaposleni unutar
Agencije, vezuju}i uz sebe suradnike izvan
Agencije. Narav poslova koje Agencija treba
obaviti zahtijevat }e njezino kadrovsko ja~anje, no,
slo`enost poslova, ponekad zahtijeva znanja
ekspertske razine kojima uprava ne raspola`e, {to
upu}uje na anga`man eksperata iz znanstvenih i
drugih institucija. Sukladno ovome, unutarnje
ustrojstvo i na~in rada Agencije bit }e ure|en
aktom o unutarnjem ustrojstvu, koga temeljem
zakona donosi Poglavarstvo.
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
13
UTEMELJEN SAVJET ZA EUROPSKE
INTEGRACIJE
Na poticaj Osje~ko-baranjske `upanije, a u organizaciji stru~nih slu`bi ~lanica Euroregionalne
suradnje "Dunav-Drava-Sava" u Osijeku je 9. svibnja 2000. godine organizirano Savjetovanje "Mehanizmi
i potencijali euroregionalne suradnje" kojom prigodom je utvr|en i Prijedlog aktivnosti promicanja
Euroregionalne suradnje "Dunav-Drava-Sava". Isti~u}i kako stupanj iskori{tenja razvojnih potencijala
euroregionalne suradnje ovisi o organiziranosti njezinih sudionika u poticanju inicijativa, oblikovanju i
realizaciji projekata, sudionici Savjetovanja ukazali su kako uspje{nost djelovanja predstavnika ~lanica u
tijelima Suradnje ovisi o njihovoj osposobljenosti za djelovanje u tim tijelima.
S ciljem podizanja razine te osposobljenosti
predlo`en je niz mjera i aktivnosti koje se odnose
na potrebu izgradnje sustava permanentnog
osposobljavanja, informacijskog sustava, ja~anja
sustava informiranja, organiziranost u pripremanju,
pripremu, utvr|ivanje i ostvarivanje zajedni~kih
projekata i druga pitanja. Ovim Prijedlogom
istaknuta je i nu`nost ustanovljenja zajedni~kog
koordinacijskog tijela ~lanica Suradnje te podizanja
razine stru~ne i tehni~ke potpore razvijanju
suradnje. U tom smislu, prema mi{ljenju sudionika
Savjetovanja, pogodan oblik mo`e predstavljati i
Savjet za europske integracije ~ije je formiranje
predlo`eno od strane Ministarstva za europske
integracije. Naime, svjesno da bez odgovaraju}e
razine organiziranosti na regionalnoj i lokalnoj
razini ne}e biti mogu}e kvalitetno razviti procese
europskih integracija Republike Hrvatske,
Ministarstvo je iniciralo osnivanje ovih Savjeta u
svim `upanijama.
Prema prijedlogu Ministarstva, ovo tijelo bi,
pod predsjedanjem `upana okupljalo "djelatnike
poglavarstva, predstavnike gospodarstva i
obrazovnog sustava `upanije" s ciljem razmatranja
"pitanja iz djelokruga lokalne uprave i samouprave
koja su vezana za proces europskih integracija" i
pripreme projekata "koji bi se mogli kandidirati za
sufinanciranje iz programa pomo}i EU". Ovaj
Savjet bi "radio na povezivanju `upanije s
europskim regijama i sudjelovao u provedbi
programa prekograni~ne suradnje u okviru
programa EU te bi se u suradnji s Ministarstvom za
europske integracije bavio informiranjem javnosti
o procesu pridru`ivanja EU, te o svim pravnim,
gospodarskim i drugim implikacijama europskih
integracija na razini `upanije."
Povezuju}i ove dvije inicijative, Poglavarstvo
je osnovalo Savjet za europske integracije kao
savjetodavno je i koordinacijsko tijelo utemeljeno
radi uskla|ivanja djelatnosti tijela lokalne
samouprave, stru~nih, obrazovnih i znanstvenih
ustanova, gospodarskih i drugih udru`enja i drugih
pravnih osoba na podru~ju Osje~ko-baranjske
`upanije u aktivnostima uspostavljanja i razvijanja
me|unarodne suradnje usmjerene promicanju ideje
i prakse europskih integracija.
Prema ovom aktu, u okviru svog djelokruga
rada, sukladno politici europskih integracija
Republike Hrvatske te aktivnostima dr`avnih tijela
tome usmjerenih, Savjet promi~e euroregionalnu
suradnju, a poglavito: prati i razmatra ostvarivanje
prekograni~ne i euroregionalne suradnje tijela,
organizacija i zajednica na podru~ju @upanije te
predla`e mjere i aktivnosti usmjerene njenom
pospje{ivanju; utvr|uje programe odnosno
prijedloge programa prekograni~ne i
euroregionalne suradnje @upanije te donosi
financijski plan upotrebe sredstava stavljenih na
raspolaganje Savjetu za ostvarivanje tih programa;
prati, uskla|uje i usmjerava te poti~e provedbu
programa te uskla|uje stanovi{ta i djelovanje
nositelja i sudionika prekograni~ne i euroregionalne
suradnje na podru~ju @upanije; razmatra inicijative
i daje mi{ljenja o prijedlozima za uspostavljanje
suradnje @upanije s drugim regionalnim vlastima u
europskim zemljama te prijedlozima akata i
programa kojima se ure|uje odvijanje te suradnje;
poti~e pripremu, razmatra i vrednuje te daje
mi{ljenje o programima i projektima koji se
kandidiraju za kori{tenje sredstava me|unarodnih
izvora financiranja; podupire razvitak znanstvenoistra`iva~ke djelatnosti u istra`ivanju temeljnih
resursa i razvojnih potencijala @upanije zna~ajnih
14
@UPANIJSKA KRONIKA
za definiranje koncepcije i strategije prekograni~ne
i euroregionalne suradnje te mehanizama i
instrumenata europskih institucija od utjecaja na tu
suradnju; razmatra stanje osposobljenosti nositelja
euroregionalne suradnje za upravljanje procesima
europskih integracija na razini @upanije te
organizira sustav permanentnog osposobljavanja
stru~njaka i du`nosnika o pitanjima vezanim uz
europske integracije i funkcioniranje mehanizama
tih integracija; poti~e i uskla|uje razvitak
informacijskog sustava o prekograni~noj i
euroregionalnoj suradnji ~iji su nositelji odnosno
sudionici organizacije i tijela s podru~ja @upanije;
poti~e i poma`e djelatnost obrazovanja te
informiranja javnosti o sadr`aju, zna~enju i tijeku
procesa europskih integracija i provedbi tih procesa
na regionalnoj i lokalnoj razini putem obrazovnih
i srodnih aktivnosti u okvirima odgojno-obrazovnih
ustanova, nevladinih i drugih organizacija, putem
Euro-info to~aka, sredstava javnog priop}avanja i
na druge na~ine s ciljem popularizacije i
promicanja ove suradnje.
Savjet ~ine predsjednik i 14 ~lanova
imenovanih iz reda du`nosnika, znanstvenika i
stru~njaka, vrsnih poznavatelja problematike iz
djelokruga rada Savjeta. Predsjednik Savjeta je
`upan.
^lanovima Savjeta iz reda pro~elnika
`upanijskih upravnih tijela nadle`nih za podru~je
razvitka @upanije, prostornog ure|enja, obrazova-
15. studenoga 2000.
nja i kulture te iz reda stru~njaka iz pod ru~ja od
zna~enja za djelatnost Savjeta temeljem akta
Poglavarstva postali su Aleksandra Arbanas, Ured
za obnovu i razvitak, Mario Crnjak, Hrvatske ceste,
mr.sc. Sonja Cupec, Zavod za prostorno planiranje
Osijek, Damir Macani}, Turisti~ki ured Osijek,
Josip [kori}, pro~elnik Ureda za obnovu i razvitak
i ~lan Poglavarstva, Darko Varga, na~elnik Op}ine
Bilje, Ksenija Zbo`il, pro~elnik Ureda za prosvjetu,
kulturu, informiranje, {port i tehni~ku kulturu i
Ksenija Zeleni}, novinar HRT. Sveu~ili{te
J.J.Strossmayera u Osijeku za ~lanove je imenovalo
dr.sc. Davora [amotu, profesora Poljoprivrednog
fakulteta u Osijeku i dr.sc. @eljka Turkalja, dekana
Ekonomskog fakulteta u Osijeku, HGK @upanijska
komora Osijek Zorana Kova~evi}a, predsjednika
Komore i Katarinu Pekanov, tajnika Komore, a
Grad Osijeka zamjenike gradona~elnika Zlatka
Bena{i}a i dr.sc. Damira Klasi~eka (koji je ujedno
i dekan Pravnog fakulteta u Osijeku).
Imauju}i u vidu slo`enu koordinacijsku
funkciju Savjeta, obavljanje stru~nih i
administrativno-tehni~kih poslova za Savjet
povjereno je Tajni{tvu Savjeta, koje ~ine
predstavnici nositelja euroregionalne suradnje koju
svojom djelatno{}u uskla|uje Savjet. Savjet je u
svoje Tajni{tvo imenovalo mr.sc. Davora Brun~i}a
i Damira Dole`ala iz @upanije, Jadranku Nikolov i
Margit Zori} iz Grada osijeka te Katarinu Pekanov
i Snje`anu Babi} iz Gospodarske komore. Za
tajnika Savjeta imenovan je mr.sc. Davor Brun~i}.
U POSJETU JEDINICAMA
LOKALNE SAMOUPRAVE
@upan Bagari} u \ur|enovcu,
Podgora~u i Feri~ancima
U sklopu obilaska jedinica lokalne
samouprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji, `upan
Marko Bagari} je 22. rujna 2000. godine sa
suradnicima posjetio Op}ine \ur|enovac,
Podgora~ i Feri~anci. Tijekom sastanka s ~elnicima
op}ina primije}ene su bitne razlike u njihovu
funkcioniranju, a u skladu s mogu}nostima
`upanijskog prora~una obe}ana je pomo} pri
realizaciji pojedinih projekata. @upan Bagari} je
rekao da je u Op}ini Podgora~ situacija te{ka zbog
skromnih financijskih mogu}nosti, dok je u Op}ini
Feri~anci stanje znatno bolje jer je puno postignuto
u unapre|enju komunalne infrastrukture i
racionalnog ostvarenja prora~una, dodav{i kako je
zaklju~eno da }e se Op}ini Podgora~ pomo}i
sufinanciranjem rada dje~jeg vrti}a s 22.000,00
kuna, redovitim sredstvima od 45.000,00 kuna, kao
i sufinanciranjem gradnje mrtva~nice s 50,000,00
kuna. @upan Bagari} je tako|er napomenuo da se
@upanija Op}ini Feri~anci, u sljede}e tri
prora~unske godine, obvezala osigurati 600.000,00
kuna za gradnju vodovodne mre`e, a obzirom na to
da je u Op}ini \ur|enovac kao prioritet izdvojena
gradnja {kolske {portske dvorane, `upan je obe}ao
da }e i tu investiciju potpomo}i koliko budu
dopu{tale mogu}nosti `upanijskog prora~una.
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
Osje~ko-baranjski `upan u
posjetu trima op}inama \akov{tine
@upan Marko Bagari} je 26. rujna 2000. godine
boravio u radnom posjetu op}inama Vi{kovci,
Satnica \akova~ka i Trnava. Goru}i problem
Vi{kovaca je blokada ra~una u iznosu od 882.000
kuna, neprekidno ve} vi{e od dvije godine, a
vezana je uz problem plinofikacije te op}ine. @upan
je rekao kako @upanija mo`e, vi{e dobrom voljom
negoli novcem, u~initi to da razgovara s INA-om i
HEP-om, kao eventualnim koncesionarima (ili)
zainteresiranim u cilju osnivanja zajedni~koga
poduze}a. Problem Vi{kov~ana dijeli i \akovo, a
on je u \akov{tini ve} predugo u sredi{tu
zanimanja; problemi nisu adekvatno rje{avani, te ih
stoga valja {to prije otkloniti. @upan Bagari} je,
nadalje, u Satnici upoznat s tamo{njim brojnim
projektima, ali i zastojem u realizaciji nekih od
njih. I u Satnici je evidentan problem ostalih op}ina
- velik podba~aj u punjenju prora~una, problem
divljih deponija, odvodnja, gradnja mrtva~nica,
vrlo slaba napeta zakupa dr`avnog zemlji{ta koja u
Satnici iznosi 5%, no taj je problem izra`en u
cijeloj @upaniji u kojoj zakupoprimci duguju vi{e
od 6,6 milijuna kuna. @upanija }e Op}ini Satnica
pomo}i sa 70.000 kuna. U Trnavi se `upan upoznao
s problemom alimentiranja tro{kova deponiranja
sme}a, problemom javne rasvjete i dugovanja
prema HEP-u te jo{ nekim problemima.
@upan s izaslanstvom Grada Na{ica
@upan Marko Bagari}, uz pod`upana Ivana
MIhaljevi}a, primio je 11. listopada 2000. godine
15
izaslanstvo Grada Na{ica, predvo|eno
Vjekoslavom Hermanom, gradona~elnikom.
Ovom prigodom bilo je rije~i o ~itavom setu
otvorenih gradskih pitanja, kao primjerice izgradnji
zgrade za branitelje i stradalnike Domovinskog rata
te Doma umirovljenika. Grad Na{ice je naime
ispunio sve potrebne preduvjete (osiguranje
zemlji{ta i dokumentacije, izbor izvoditelja
radova), no investitori - resorna ministarstva nisu u
prora~unu do sada izdvojili financijska sredstva pa
je tako upitan i po~etak izgradnje. Nadalje,
gradona~elnik Herman je `upana izvijestio kako je
zalaganjem gradske uprave ponovno uspostavljen
promet na `eljezni~koj pruzi Na{ice-Pleternica, a u
posljednje vrijeme se ponovno govori o zatvaranju
pruge, i ovom je prigodom zamolio `upana i
@upaniju za potporu i pomo} kako ne bi do{lo do
ponovnog zatvaranja ove dionice.
Naposljetku, predstavljene su aktivnosti u
pripremama odr`avanja Europskog natjecanja u
kajaku i kanuu na akumulaciji Lapovac. Uz
podr{ku @upanije, dogovoreno je kako }e se na
adresu Vlade Republike Hrvatske uputiti prijedlog
za prihva}anje pokroviteljstva nad tom zna~ajnom
sportskom manifestacijom. Takvo pokroviteljstvo,
slo`ili su se i Marko Bagari} i Vjekoslav Herman
omogu}ilo bi i uklju~ivanje javnih poduze}a u
ure|enje akumulacije.
Zaklju~no, `upan Bagari} je pozdravio
aktivnosti koje vodi gradska uprava Na{ica, ujedno
najaviv{i skoro odr`avanje sjednice Poglavarstva
Osje~ko-baranjske `upanije u Na{icama, kada }e
ove teme i mogu}nosti rje{enja problema biti i
podrobnije razmotreni.
16
@UPANIJSKA KRONIKA
Osje~ko-baranjski pod`upan
i na{i~ki gradona~elnik
razgovarali o kapitalnim
investicijama u Na{icama
Osje~ko-baranjski pod`upan Ivan Mihaljevi} i
na{i~ki gradona~elnik Vjekoslav Herman su
tijekom radnog susreta u Na{icama odr`anog 23.
listopada 2000. godine objavili informaciju prema
kojoj }e zgrada nove na{i~ke Osnovne {kole kralja
Tomislava biti dovr{ena do kraja ove kalendarske
godine, dok }e u~enici u nju krenuti po~etkom
sljede}e {kolske godine. Postoje}a Osnovna {kola
Dore Peja~evi} najve}a je u Hrvatskoj i njeni
kapaciteti su prepunjeni, pa je brzi dovr{etak nove
{kole glavni gradski prioritet.
Na konferenciji za novinare re~eno je da
po~etkom idu}eg mjeseca u Na{icama po~inje
gradnja jo{ jedne zgrade za ratne stradalnike.
Pod`upan Mihaljevi} istaknuo je intenzivnu
suradnju Grada i @upanije posljednjih mjeseci
rekav{i kako su "planovi kapitalnih investicija
pomalo preambiciozno postavljeni", no @upanija }e
ih i nadalje pomagati koliko bude mogu}e.
Pod`upan i gradona~elnik podsjetili su na
nedavni posjet pomo}nice ministra prosvjete i
{porta Marije Do{en koja je, obilaze}i gradili{te
nove {kole, najavila da }e dr`ava uskoro ispuniti
financijske obveze i glede gradnje vi{enamjenske
dvorane u sklopu {kole. Dosada{nji su radovi
financirani isklju~ivo novcem iz gradskog i
`upanijskog prora~una.
Prema rije~ima gradona~elnika Hermana,
projekt gradnje Doma umirovljenika "zapeo" je pri
izradi idejnog nacrta zbog zahtjeva Ministarstva
rada i socijalne skrbi za smanjenjem prvobitno
predvi|ene povr{ine.
Problem je i parcelacija budu}e Industrijske
zone u Na{icama jer je na snazi zabrana prodaje
zemlji{ta koje je nekada pripadalo obitelji
Peja~evi}, a ~ijih dvanaest sljednika nakon
denacionalizacije tra`i njegov povrat.
Na konferenciji za novinare bio je nazo~an i
gvardijan Franjeva~kog samostana u Na{icama, o.
Franjo Jurinec, koji je predstavio postav
novootvorenog sakralnog muzeja. U samostanskom
muzeju izlo`eno je umjetni~ko blago na{i~kih
franjevaca prikupljano tijekom 700 godina
njihovog `ivota i djelovanja u Na{icama.
15. studenoga 2000.
Pomo}i u rje{avanju problema
financiranja odr`avanja plinske mre`e
i opskrbe plinom u \akovu
@upan Marko Bagari} odr`ao je 16. listopada
2000. godine radni sastanak s predstavnicima
Grada \akova i HEP DP "Elektroslavonija", kako
bi se poku{ao rije{iti problem odr`avanja izgra|ene
plinske mre`e u \akovu, opskrbe plinom, ali i
otplate kreditnih obveza.
Uvodno je Darko Vrtari}, gradona~elnik
\akova, izvijestio kako je na tom podru~ju u
razdoblju od 1992. do 1995. godine izgra|ena
plinska mre`a i to sredstvima osiguranim kreditnom
linijom. No, prispjele obveze otplate optere}uju
sada{njeg distibutera "\akova~ki vodovod", ali i
Grad \akovo koji se pojavljuje kao jamac.
Dospije}e kreditnih obveza uveliko ote`ava
normalno djelovanje gradske uprave, te im je
namjera izna}i kvalitetnog partnera koji bi bio u
mogu}nosti preuzeti obveze i daljnju realizaciju
ugovorenog posla.
Kako je Grad \akovo jedna od najve}ih
jedinica lokalne samouprave na podru~ju @upanije,
namjera nam je pomo}i premostiti problem, pa se
@upanija jo{ jednom pojavljuje kao posrednik u
rje{avanju problema, naglasio je `upan Marko
Bagari}, napominju}i kako o~ekuje uklju~ivanje
HEP-a, ali i Ine.
Da je i HEP spreman ponuditi rje{enje
potvrdio je i Damir Karavidovi}, direktor DP
"Elektroslavonija". Sukladno njegovom prijedlog,
ali i raspravi, vjerojatno je kako }e problem biti
rije{en na na~in da Grad \akovo raspi{e natje~aj o
dodjeli koncesije za odr`avanje mre`e i distribuciju
plina. Ovakav prijedlog na tragu je prijedloga
novoga Zakona o plinskom tr`i{tu, jer, protuma~io
je Damir Karavidovi}, predvi|a se da distribucija
plina na podru~ju `upanija bude povjerena samo
jednom koncesionaru i to najosposobljenijem.
Nema sumnje kako je to na na{em podru~ju u ovom
trenutku HEP. Naposljetku je Karavidovi}
napomenuo kako }e se pitanja \akova, ali i
plinifikacije Baranje, gdje se tako|er o~ekuje
pojavljivanje HEP-a kao koncesionara rje{avati u
dogovoru s INA-om, a obje strane za podr{ku toga
procesa o~ekuju uklju~ivanje i pomo} Osje~kobaranjske `upanije. @upan Bagari} je u tom smislu
izrazio zadovoljstvo te zaklju~io kako je dana{nji
sastanak prvi u nizu u kojem bi se mogao rije{iti
aktualni problem \akov{tine, ali i otvorilo pitanje
po~etka plinifikacije Baranje.
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
17
SUSRETI I SASTANCI
Dr. Goran Grani} primio biskupa
Sraki}a i `upana Bagari}a
Zamjenik premijera dr. Goran Grani} primio je
4. listopada 2000. godine biskupa |akova~kog i
srijemskog msgr.dr. Marina Sraki}a i osje~kobaranjskog `upana Marka Bagari}a. Msgr. Sraki}
izvijestio je dr. Grani}a o te{ko}ama u obnovi
crkvenih objekata u \akova~ko-srijemskoj
biskupiji te projektu obnove sveti{ta Gospe od
Uto~i{ta u Aljma{u, koji je izra|en u suradnji sa
@upanijom. @upan Bagari} je zamjeniku premijera
predo~io napore u obnovi, oporavku i razvitku
gospodarstva u Osje~ko-baranjskoj `upaniji,
poglavito na podru~ju posebne dr`avne skrbi. Tom
prigodom, Grani} je prihvatio poziv `upana
Bagari}a da uskoro posjeti Osje~ko-baranjsku
`upaniju.
Zamjenik predsjednika Vlade
dr. Goran Grani} posjetio @upaniju
Na poziv `upana Marka Bagari}a, zamjenik
predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr.sc.
Goran Grani} na ~elu izaslanstva koje su ~inili
predstavnici vi{e ministarstava 18. listopada je
posjetio Osje~ko-baranjsku `upaniju.
Tijekom vi{esatnog razgovora s predstavnicima
Osje~ko-baranjske `upanije, razmotrena je
problematika gospodarskog i socijalnog stanja na
podru~ju @upanije, razvojni projekti od iznimnog
zna~enja za gospodarski razvitak Osje~kobaranjske `upanije te stanje i problematika obnove
ratom razorenog podru~ja i povratka prognanika.
Nastavno, na sastanku s ~elnicima jedinica lokalne
samouprave s podru~ja od posebne dr`avne skrbi,
sagledana je i problematika funkcioniranja jedinica
lokalne samouprave na podru~ju posebne dr`avne
skrbi.
Na konferenciji za novinare koju je potom
odr`ao zajedno sa `upanom Markom Bagari}em,
dr. Grani} je rekao kako je Vlada odlu~ila napustiti
istro{eni koncept dr`avnih jamstava, kojim je dano
oko 23 milijarde kuna jamstva, izra`avaju}i nadu
da }e se prona}i adekvatna zamjena za jamstva i
omogu}iti da politika ne presu|uje, jer to uvijek
vodi u korupciju i kriminal, {to Vlada `eli izbje}i
stvaranjem jednakih uvjeta za sve. Dr`ava je,
naime, trebala jam~iti za izgradnju tvronice
kukuruznog {kroba - planirana investicija 60
milijuna DEM, potom tvornice za proizvodnju
su{enog vo}a, povr}a i ljekovitog bilja - 28,5
milijuna DEM, tvornice smrznute hrane - 80
milijuna DEM, tvornice za proizovdnju pivarskog
slada - 29,7 milijuna DEM i kafilerije, odnosno
pogona za ne{kodljivo uklanjanje animalnog otpada
- 10,5 milijuna DEM.
@upan Bagari} je izvijestio kako je definitivno
odbijeno osiguranje dr`avnih jamstava za
najva`nije gospodarske projekte u @upaniji,
napomenuv{i da su programi ocijenjeni
opravdanima, ali }e se morati prona}i druk~iji na~in
njihove realizacije, dok je podpredsjednik Grani}
izrazio uvjerenje da }e rje{enje prona}i preko u
svijetu poznatih instituta, poput dr`avne agencije za
poticanje ulaganja, dr`avne garancijske agencije ili
promjene uloge HBOR-a, istaknuv{i da bi se u
prora~unu predvidjela poticajna sredstva za
financiranje i stimulativnu kamatu izvoza kako bi
na{ proizvod bio konkurentan. Uz gospodarstvo,
vi{e je rije~i bilo i o socijalnim programima, te
financiranju jedinica lokalne samouprave, posebice
onih na podru~ju od posebne dr`avne skrbi, u
odre|enoj mjeri ovisnih o dr`avnom prora~unu.
Zamjenik predsjednika Goran Grani} posebice
je istaknuo porezne reforme, izmjene u
funkcioniranju jedinica lokalne samouprave i
njihove nadle`nosti, te posve druk~iji gospodarski
pristup, uz naglasak na privatnim inicijativama i
"izvla~enju" dr`ave iz gospodarstva, zaklju~iv{i da
pribli`no ~etvrtina prora~una otpada na direktna i
indirektna izdvajanja za posljedice rata: 10 do 12
milijardi kuna za gradnju ku}a, infrastrukturne
objekte, pomo} gospodarstvu, socijalne programe
za branitelje i stradalnike, prenapu~enost vojske,
policije i dr`avne uprave, {to rezultira time da se u
sljede}e tri godine prora~un ne mo`e pove}avati,
nego samo preraspodijeliti. Zamjenik predsjednika
Vlade Goran Grani} na kraju je rekao kako
stvaranje ukupne pozitivne situacije u Hrvatskoj,
kad je u pitanju njezina stabilnost i funkcioniranje
pravne dr`ave, stvara vi{estruko ve}u korist nego
izravna sredstva.
18
@UPANIJSKA KRONIKA
Nakon Osijeka, zamjenik
premijera posjetio \akovo
Zamjenik premijera i predsjednik Komisije za
odnose s vjerskim zajednicama Goran Grani}
posjetio je 18. listopada 2000. godine \akovo, gdje
se u Biskupskom dvoru sastao s biskupom mons.
Marinom Sraki}em, a susretu su bili nazo~ni i
`upan Marko Bagari} te gradona~elnik \akova,
Darko Vrtari}. Biskup Sraki} je podpredsjednika
Grani}a upoznao s I. sinodskim zasjedanjem koje je
zavr{eno 18. listopada. Biskup je govorio i o
ulogama crkvene i svjetovne vlasti u dru{tvu,
rekav{i kako ono {to ka`e crkva dr`avna vlast ne
treba shva}ati zlonamjernim, nego kao poticaj da se
zajedni~ki krene naprijed, za dobrobit ~ovjeka.
Goran
Grani} se slo`io s potrebom tolerancije i
me|usobnoga razumijevanja crkvene i svjetovne
vlasti rekav{i da crkva treba biti kriti~na prema
vlasti jer niti jedna vlast nije toliko dobra da nema
prostora za kritiku izre~enu od moralnih autoriteta,
obzirom na to da poslanje Crkve nije getoizacija,
ve} ona mora biti `iva i prisutna u javnosti, uz
napomenu da tolerancija u me|usobnom djelovanju
crkvene i svjetovne vlasti predstavlja preduvjet
stvaranja pozitivne klime i jake Hrvatske. Goran
Grani} je na kraju rekao kako se takva Hrvatska ne
mora bojati nikakve balkanske asocijacije jer smo
sami kreatori svoje budu}nosti.
U Gradskoj vije}nici se potom sastao s
gradona~elnikom Vrtari}em i zastupnicima, a u
prostorijama HSLS-a s oporbenim vije}nicima,
razgovaraju}i o aktualnim gradskim problemima.
15. studenoga 2000.
Razgovori Ministra obrane u
Sveu~ili{tu J.J. Strossmayera o
prenamjeni osje~kih vojarni
O mogu}oj prenamjeni osje~kih vojnih
objekata u okviru preustroja Oru`anih snaga, nakon
sastanka u Sveu~ili{tu, obilaska osje~kih vojarni i
zgrade Poljoprivrednog fakulteta te razgovora s
predstavnicima Osje~ko-baranjske `upanije i Grada
Osijeka te predstavnicima Ministarstva znanosti i
tehnologije, u Osijeku je 3. listopada 2000. godine
govorio Jozo Rado{, ministar obrane Republike
Hrvatske, rekav{i kako je zaklju~eno da se vojarne
"Gaj" i "Drava" primjerenom dinamikom mogu
postupno prepu{tati Sveu~ili{tu i sadr`ajima
vezanim uz njegove aktivnosti {to }e ovisiti o
dinamici obnove vojarni II. zbornog podru~ja i
mogu}e gradnje nove, zamjenske vojarne za
kompleks vojarne "Drava". Cjelovito izmje{tanje te
vojarne iz Osijeka je proces koji }e trajati du`e
vremena jer nitko nema dovoljno novca da u
kratkom roku taj prostor privede novoj svrsi, a
trebat }e na}i znatna sredstva i za drugi, zamjenski
vojni objekt. Prema rije~ima ministra Rado{a, lak{e
su rje{iva pitanja zgrade Gradske stra`e i jo{ jedne
zgrade, u vlasni{tvu Vlade i na upotrebi
Ministarstva obrane u kojima nisu vojni sadr`aji i
koje bi trebale imati jasnu namjenu, a ne biti
stambene.
Dubravka Jurlina-Alibegovi}, zamjenica
ministra znanosti i tehnologije, izrazila je
zadovoljstvo razgovorima usmjerenim rje{avanju
problema smje{taja Poljoprivrednog fakulteta i
njegovih odjela te nedostatnih smje{tajnih
kapaciteta za studente osje~kog Sveu~ili{ta. Kako
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
je rekla, uslijedit }e i konkretan dogovor o budu}oj
upotrebi vojarni "Gaj" i "Drava". Gordana Kralik,
rektorica osje~kog Sveu~ili{ta, rekla je da je ovaj
susret jedan od presudnih trenutaka za daljnji
razvitak osje~kog Sveu~ili{ta, devastiranog u
Domovinskom ratu, uz napomenu kako za njegov
razvitak nisu bitni samo fakulteti ve} i studentski
standard, procjenjuju}i da }e ovaj veliki projekt
prenamjene vojarni trajati deset do petnaest godina.
Rektorica Kralik zahvalila je ministarstvima na
prvim, poticajnim koracima u budu}em razvitku
Sveu~ili{ta, koje na dodiplomskim studijima danas
ima vi{e od 9.000 studenata.
O prenamjeni osje~kih vojarni
za potrebe Sveu~ili{ta
@upan Marko Bagari} primio je 16. listopada
2000. godine general bojnika Slavka Bari}a,
zapovjednika II. Zbornog podru~ja \akovo, sa
suradnicima. Razgovor kojemu je bio nazo~an i
pod`upan Ivan Mihaljevi}, protekao je u
razmi{ljanjima o jo{ aktivnijoj suradnji `upanijske,
dakle civilne vlasti s vojnim organima na ovom
podru~ju. Dosada{nja suradnja ocijenjena je
dobrom no zaklju~eno ja da treba preispitati koje su
to mogu}nosti gdje ona mo`e biti jo{ bolja.
19
U tom smislu, istaknuo je `upan Bagari}, ova
je @upanija vrlo zainteresirana za uklju~ivanjem
vojne gra|evinske operative u izgradnju i
modernizaciju prometnica na podru~ju @upanije,
{to bi zajedni~kim zalaganjem donijelo po koji
kilometar prometnica godi{nje vi{e. Marko Bagari}
i Slavko Bari} su nadalje razmotrili mogu}nost da
vojska i Grad \akovo na obostrani interese rije{e
pitanje parkirali{nog prostora oko tamo{nje
vojarne.
Ipak, kao {to se i o~ekivalo, vi{e je rije~i bilo
o procesu prenamjene osje~kih vojarni. General
Bari} ovom je prigodom istakao kako bi se
zadr`avanjem vojarne u Belom Manastiru mogao
osigurati premje{taj dijela postrojbi iz vojarne
Drava, {to bi oslobodilo dio parcele na kojem bi se
u korist osje~kog Sveu~ili{ta krenulo u izgradnju
studentskog doma. Mogu}nost skore realizacije tog
projekta potvrdio je i sam ministar Jozo Rado{,
pojasnio je general Bari}, svojom najavom da bi u
prora~unu za idu}u godinu trebalo osigurati
sredstva za obnovu dijela belomanastirske vojarne.
Svi sugovornici slo`ili su se zaklju~no kako je
prenamjena vojarni proces koji }e se odvijati
etapno, te da }e potrajati i narednih deset godina,
no va`no da svaka etapa iza sebe daje rezultate od
obostrane koristi.
20
@UPANIJSKA KRONIKA
Vladimir Faber, pomo}nik ministra
unutarnjih poslova sa
`upanom Markom Bagari}em
Na sastanku Vladimira Fabera, pomo}nika
ministra unutarnjih poslova, s osje~ko-baranjskim
`upanom Markom Bagari}em odr`anom 9.
studenoga 2000. godine re~eno je da preustroj i
decentralizacija hrvatske policije po~inje 1. sije~nja
2001. godine, a obuhva}at }e smanjenje broja
policajaca, {to }e se kompenzirati interventnim
policijskim jedinicama. Ministarstvo, @upanija i
Policija }e o novome ustroju detaljnije razgovarati
Na~elnici Policijske uprave
i SZUP-a kod `upana Bagari}a
@upan Marko Bagari}, uz pod`upana Ivana
Mihaljevi}a, razgovarao je 10. listopada 2000.
godine s Josipom Begovi}em, na~elnikom
Policijske uprave Osje~ko-baranjske, njegovim
pomo}nikom Marijanom Ivi}em i Ninom
Antoniem, na~elnikom centra SZUP-a Osijek. Prvi
slu`beni susret `upanovi sugovornici su iskoristili
kako bi razmjenili mi{ljenja i informacije o
dosada{njem radu, te kako bi se upoznali s
mogu}nostima djelovanja od me|usobne koristi.
@upan Bagari} je tako iskazao nastojanja koje
Poglavarstvo @upanije ~ini u nastavku pokrenutih
gospodarskih inicijativa, odnosno prije svega
nastojanja za smanjenjem broja nezaposlenih.
Na~elnici Begovi} i Antoni ukratko su
izvijestili `upana o mjerama preustroja i
racionalizacije unutar svojih slu`bi, odnosno
cijeloga resornog Ministarstva.
15. studenoga 2000.
po~etkom prosinca. Do sada je u Hrvatskoj ukinuto
106 policijskih ispostava, a isto o~ekuje jo{ njih 42.
Nakon preustroja Hrvatska }e imati pribli`no
16.000 policajaca, raspore|enih u nekoliko grana
prema uzoru na druge europske zemlje. Kako je
re~eno na sastanku, dosada{nja suradnja Policije i
@upanije, gledana i u svjetlu najavljenih promjena,
dodatno }e se poja~ati suradnjom kada je rije~ o
imenovanju ~elnih ljudi u Policijskoj upravi i boljoj
komunikaciji na lokalnoj razini, gdje su problemi
jedino i rje{ivi. Uskoro se o~ekuje nov poziv svim
gra|anima koji jo{ nelegalno posjeduju oru`je da
ga vrate, i to bez opasnosti od kaznenog progona.
"Ovim mjerama predvi|eno je smanjenje broja
ljudi, opreme i ob jekata, ali se ne bi smjela izgubiti
operativnost u izvr{enju zadataka", rekao je Josip
Begovi}. Naposljetku, konstatirano je kako je i pred
Policijom i obavje{tajnim slu`bama napokon
mirnodopsko razdoblje u kojemu }e svojim
redovnim djelovanjem poku{ati osigurati
gra|anima {to sigurniji `ivot, a na jedinicama
lokalnih uprava je da svojim djelovanjem i
gospodarskim programima svakodnevicu u~ine
financijski {to boljom i izvjesnijom.
Zamjenik ministra za{tite
okoli{a posjetio Osijek i
Osje~ko-baranjsku `upaniju
Zbog sve ra{irenijeg i ozbiljnijeg problema
zbrinjavanja otpada osje~ko-baranjski `upan Marko
Bagari} primio je 27. listopada 2000. godine
pomo}nika ministra za{tite okoli{a i prostornog
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
ure|enja, dr.sc. Matiju Frankovi}a, koji je rekao da,
ukoliko `elimo zdravu proizvodnju hrane, turizam
i ~ist okoli{, dosada{nji na~ini zbrinjavanja otpada
nisu zadovoljavaju}i. Matija Frankovi} je dodao
kako }e se strate{ke odrednice Ministarstva u
predstoje}em razdoblju temeljiti upravo na
zbrinjavanju krutoga otpada i otpadnih voda, pravo
rje{enje ovoga problema pronalaze}i u gradnji
regionalnoga, sredi{njeg deponija koi }e
zadovoljavati stroge kriterije zbrinjavanja otpada.
@upan Bagari} istaknuo je kako na podru~ju
@upanije postoji stotinjak divljih deponija te da
o~ekuje pomo} resornoga ministarstva u rje{avanju
toga problema. Tako|er je re~eno da op}ine moraju
zajedni~ki, na razini @upanije, rije{iti problem
odlaganja otpada. Obzirom na to da grad Osijek
ima identi~an problem, zamjenik ministra sastao se
i s zamjenikom gradona~elnika Zlatkom
Bena{i}em, koji je rekao da Grad o~ekuje pomo}
Ministarstva za{tite okoli{a i prostornog ure|enja,
Ministarstva pravosu|a, uprave i lokalne
samouprave i Ministarstva poljoprivrede zbog
cijeloga niza problema koji }e se pojaviti, iznose}i
prijedlog da se za sortiranje prikupljenoga otpada
iskoriste pogoni poduze}a u ste~aju, najaviv{i
zna~ajno pove}anje broja ekolo{kih otoka u gradu.
Koordinirano lobiranje zastupnika
za kapitalne investicije
Osje~ko-baranjski `upan Marko Bagari}
uspostavio je kontakte s ve}inom saborskih
zastupnika razli~itih politi~kih stranaka s ovog
podru~ja. Susreo se s dvanaestoricom saborskih
zastupnika u Zastupni~kom domu i trojicom iz
@upanijskog doma Sabora kako bi razgovarali o
zajedni~kom lobiranju za najva`nije projekte, koji
se planiraju i `ele realizirati, pri dono{enju
Dr`avnog prora~una za 2001. godinu. @upan je
rekao da su zastupnici dobili sve potrebne podatke,
a dostavljen im je i prijedlog kapitalnih investicija
za koje Osje~ko-baranjska `upanija dr`i da bi
trebali na}i svoje mjesto u prora~unu. Obzirom na
to da je cestovna problematika bila jedna od tema
o kojima se najvi{e govorilo, sastanku odr`anom
16. rujna 2000. godine bio je nazo~an i Mario
Crnjak, Osje~anin na ~elu Hrvatske uprave za ceste.
@upan Bagari} je istaknuo kako }e @upanija i
nadalje biti saborskim zastupnicima na
raspolaganju da bi oni {to kvalitetnije mogli
zastupati interese ovoga podru~ja pri usvajanju
prora~una, najavljuju}i okupljanje `upana, kao i
saborskih zastupnika s podru~ja svih pet slavonskih
`upanija, a sve u svrhu realizacije Strategije
cestovnog razvitka Slavonije. Podsjetiv{i da, osim
21
Ivice Pan~i}a, niti jedan drugi ministar u Vladi ne
dolazi s ovog podru~ja, osje~ko-baranjski `upan je
izrazio mi{ljenje prema kojemu bi barem saborski
zastupnici trebali imati na umu prije svega interese
regije iz koje dolaze, a tek potom politi~ke opcije
koje zastupaju.
S predstavnicima Koordinacije
udruga Domovinskog rata
o spomen obilje`ju
@upan Marko Bagari} odr`ao je 31. listopada
sastanak s predstavnicima Koordinacije udruga
proiza{lih iz Domovinskog rata Osje~ko-baranjske
`upanije na kojem je bilo razgovora o tijeku
izgradnje Spomen obilje`ja za poginule hrvatske
branitelje u Domovinskom ratu Osje~ko-baranjske
`upanije, te shodno kraju kalendarske godine i o
sufinanciranju programa Udruga za naredno
prora~unsko razdoblje sredstvima `upanijskog
prora~una.
@upan Bagari}, upoznao je tako nazo~ne kako
je u tijeku javni natje~aj za izradu idejnog rje{enja,
te da }e natje~aj biti zaklju~en 20. studenoga.
Oliver Grigi}, predsjednik Ocjenjiva~kog suda
konkretno je rekao kako je do sada podignuto 28
podloga za izradu idejnog rje{enja a koje su oti{le
na razli~ite adrese, po~ev od Zagreba, Splita,
Rijeke, Karlovca, Vinkovaca... Ponovio je kako se
o~ekuje {irok spektar rje{enja koja }e autori prema
svojoj viziji smjestiti u jednoj od dvije zadane
lokacije - prvoj, urbanoj, na na prostoru Trga
Slobode (ispred objekta Standard konfekcije), te
drugoj, u prirodnom okru`ju {etali{ta uz Dravu, na
dijelu od spomenika Picassu do pje{a~kog mosta.
Ocjeniva~ki sud u ~iji rad su uklju~eni i
predstavnici Koordinacije svoj }e kona~ni stav dati
nakon `iriranja koje je planirano za posljednji
vikend u studenome. Na osnovi prvonagra|enog
idejnog rje{enja znat }e se koji je to iznos sredstava
potreban osigurati u prora~una za narednu godinu,
zaklju~io je tu temu `upan Bagari}, dok su u ime
Koodinacije Oto Farka{, a potom i Petar Kljai}
izrazili zadovoljstvo konkretnim potezima.
U drugom dijelu sastanka, Romana
Mihaljevi}, pomo}nica pro~elnika Slu`be za javne
financije, `upana i nazo~ne je upoznala s
okon~anjem `upanijskog natje~aja za sufinaciranje
programa Udruga na koji je pristiglo 28 prijava, iz
kojih se ukupno o~ekuje pomo} u iznosu od 3,2
milijuna kuna. Od tog broja udruga njih deset je
proiza{lo iz Domovinskog rata i za svoje programe
su ukupno zatra`ili dva milijuna kuna.
22
@UPANIJSKA KRONIKA
Vode}i se utvr|enim kriterijima o odobrenju
visine iznosa odlu~iti }e Poglavarstvo, odnosno
`upanijska Skup{tina u ~ijem }e tijeku, najavljeno
15. studenoga 2000.
je danas, kada na dnevnom redu bude pitanje
osiguranje sredstava za izgradnju Spomen obilje`ja,
uzeti u~e{}a i predstavnici Koordinacije.
GOSPODARSKE INICIJATIVE
Ministar Fi`uli} i `upan Bagari}
razgovarali s gospodarstvenicima o
`upanijskim projektima
Nakon razgovora s osje~ko-baranjskim
`upanom Markom Bagari}em i gospodarstvenicima
koji je odr`an 3. listopada 2000. godine, ministar
gospodarstva Goranko Fi`uli} izjavio je da je
ugodno iznena|en koli~inom kvalitetnih projekata
u @upaniji, no strani kapital ipak ne dolazi zbog
nemirnog susjedstva, zbog kojega se Osje~kobaranjska `upanija tretira kao rizi~na. Kada je
`upan Bagari} zatra`io konkretnu dr`avnu pomo}
u obliku jamstava za kapitalne prijekte, ministar
Fi`uli} je odgovorio kako se te{ko mogu o~ekivati
dr`avna jamstva, dodav{i da se ta praksa nije
pokazala najboljim rje{enjem, uz konstataciju kako
su sada u Hrvatskoj banke iznimno likvidne, te je
samo pitanje mira u susjedstvu, kao i povjerenja u
tvrtke i njihove projekte da inozemni ili doma}i
kapital stigne. Ministar je zaklju~io kako su u
Osje~ko-baranjskoj `upaniji ljudski resursi
kvalitetni, {to mnoge tvrtke stavlja iznad hrvatskog
prosjeka, zbog ~ega }e ova @upanija sljede}ih
godina sigurno biti `upanija najbr`eg razvitka u
Hrvatskoj. Ministar gospodarstva Goranko Fi`uli}
je tijekom svojega boravka u Osje~ko-baranjskoj
`upaniji, zajedno sa suradnicima, posjetio i
Tvornicu `igica "Drava" d.d. Osijek te se u
razgovoru sa Stevanom Radovan~evi}em,
predsjednikom Uprave "Drave", upoznao s
razvojnim programima tvornaice, koja egzistira ve}
144 godine.
Uprava Slavonske banke d.d. Osijek
najavljuje novu financijsku "injekciju"
slavonsko-baranjskom gospodarstvu
Ivan Mihaljevi}, predsjednik
Uprave Slavonske banke d.d.
Osijek, na susretu u povodu
Svjetskog dana {tednje s
predstavnicima svojih krupnih
gospodarskih komitenata,
dru{tvenog, gospodarskog i
politi~kog `ivota Osje~ko-
baranjske `upanije na ~elu sa `upanom Markom
Bagari}em, Zoranom Kova~evi}em, predsjednikom
HGK-@upanijske komore Osijek i dr. Zlatkom
Kramari}em, gradona~elnikom Osijeka, istaknuo je
kako uzajamno povjerenje i vjernost Slavonske
banke s jedne te njezinih komitenata gospodarskih
subjekata isto~ne Hrvatske i gra|ana-{tedi{a, s
druge strane, predstavlja temelj poslovne politike
Slavonske banke, koja od trenutka ulaska stranih
strate{kih investitora, EBRD-a i Hypo banke,
postaje sve ~vr{}om, dodav{i da su strani strate{ki
partneri do sada u banku ulo`ili 150 milijuna DEM
i tako, na najbolji na~in, osigurali likvidnost same
banke, ali i njezinih brojnih komitenata te rekao
kako rast povjerenja u banku u ulazak stranog
kapitala u nju, rezultira 15 % rastom {tednje
gra|ana, kad i 25% rastom depozita pravnih osoba
u ovoj godini. Slavonska banka Osijek i nadalje }e
stvarati povoljne uvjete za financijsko pra}enje
domicilnog gospodarstva. Tomu u prilog Ivan
Mihaljevi} je istaknuo skora{nje potpisivanje
ugovora s EBRD-om o preuzimanju novog kredita
u visini od 20 milijuna eura, a koji }e se koristiti za
reprogramiranje dugovaranja i nove kredite
gospodarskim subjektima - komitentima Slavonske
banke.
Ivan Mihaljevi} je najavio i nove ponude koje
se pripremaju u poslovanju s pu~anstvom - jo{
povoljnije kredite koji }e Slavonsku banku u~initi
jo{ konkurentnijom na hrvatskom bankarskom
tr`i{tu, te istaknuo da }e se nastaviti proces
restrukturiranja i tehnolo{kog opremanja same
banke, pozivaju}i nazo~ne da svi zajedno usmjere
pozitivnu energiju prema boljitku Slavonije i
Baranje i njezina pu~anstva. Povodom 31.
listopada, Svjetskog dana {tednje, djelatnice
Slavonske banke posjetile su u~enike 3a i 3b
razreda Osnovne {kole "August [enoa" te su im,
nakon razgovora o zna~enju {tednje, podijelile
slatki{e i prigodne darove.
U Osijek stigli prvi
"Benettonovi" strojevi
Radovi na hali i pripreme za po~etak
proizvodnje "Benettona" u Osijeku odvijaju se
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
ne{to sporije od predvi|enoga, no o~ekivanje svih
sudionika u tom projektu je da bi nepotpuna
proizvodnja u osje~kim pogonima "Benettona"
mogla po~eti tijekom listopada, a {to je istaknuto
prigodom zajedni~kog obilaska hale 22. rujna 2000.
godine u kojemu su sudjelovali Michelle Sgobbio,
direktor "Benetton Croatia" d.o.o. Osijek, Marko
Bagari}, osje~ko-baranjski `upan, Branimir Glava{,
saborski zastupnik, te drugi predstavnici @upanije
i Slobodne zone Osijek.
U hali povr{ine 17.500 m2 profunkcionirala je
rasvjeta i postavljeni su prvi strojevi. Prema
Sgobbijevim rije~ima, najavljeni rokovi nisu mogli
biti odr`ani, jer su se pojavili nepredvi|eni
problemi, prije svega u imovinsko-pravnim
odnosima. I datum po~etka proizvodnje uvjetovan
je razrje{enjem pitanja vlasni{tva i dozvola za
radove. U halu su ve} stigla 24 stroja za
proizvodnju tkanina, a Sgobbio je posebice
istaknuo da }e se i bojenje njihovih proizvoda
obavljati u tom prostoru. Dosad je "Benetton" u
halu ulo`io pet milijuna DEM, a sljede}a faza
vrijedna je 12 milijuna DEM. "Benetton" se obratio
i Gradu Osijeku radi kupnje manjeg zemlji{ta uz
halu. Glava{ je apelirao na sve sudionike u projektu
da pomognu u {to br`oj realizaciji projekta,
podsje}aju}i da }e on zaposliti 200 ljudi, a uz sebe
vezati jo{ 2000 kooperanata i tako prakti~no rije{iti
problem ovda{nje tekstilne industrije.
23
Pri kraju i posljednje pripreme
za po~etak proizvodnje "Benettona"
u Osijeku
Potpisivanjem kupoprodajnog ugovora sa
Slavonskom bankom i Metalnom industrijom
Osijek u sve~anim prosrorijama Osje~ko-baranjske
`upanije, tvrtka "Benetton-Croatia" d.o.o. Osijek je
27. rujna 2000. godine kona~no postala vlasnikom
80% hale u kojoj se ve} nalaze njihovi strojevi. U
halu, koja je dio Slobodne zone Osijek, "Benetton"
je ve} ulo`io znatna sredstva, a preostalih 20%
vlasni{tva upravo se rje{ava u dogovoru s
Ravnateljstvom za robne zalihe. ^im MIO iznova
postane vlasnik i tog dijela objekta, ponudit }e ga
tako|er "Benettonu" na prodaju. Ugovor su u
prostorijama @upanijskog poglavarstva potpisali
Michele Sgobbio, direktor tvrtke "BenettonCroatia", Ante Mr{o, vlasnik MIO-a i Ivan
Mihaljevi}, predsjednik Uprave Slavonske banke,
a doma}in je bio osje~ko-baranjski `upan Marko
Bagari}.
Sgobbio je najavio novo investiranje
"Benettona" u spomenutu halu, dodaju}i da se
potpisanim ugovorom rje{ava dio problema, dok je
procedura za ostalo upravo u tijeku. Sgobbio je,
nadalje, istaknuo kako je ovo samo po~etak
poslovanja "Benettona" u Hrvatskoj, uz
zadovoljstvo i zaklju~ak da je svakako najva`nije
{to prije po~eti proizvodnju. Ante Mr{o je istaknuo
24
@UPANIJSKA KRONIKA
da se relativno dugo radilo na realizaciji tog
projekta, izraziv{i uvjerenje da }e MIO i
"Benetton" biti dobri susjedi, uz napomenu kako
"hala koju MIO proteklih godina nije koristio danas
ve} polako blista starim sjajem". Ivan Mihaljevi} je
naglasio da dolazak takve tvrtke zna~i puno za
cijelu regiju, rekav{i kako vjeruje da }e "Benetton"
15. studenoga 2000.
ovdje napraviti dobar posao, omogu}uju}i na{oj
tekstilnoj industriji da krene putem oporavka, uz
konstataciju da je to pravi primjer i drugim
potencijalnim investitorima da ova regija pru`a
mogu}nost za stvaranje profita. Ukoliko sve bude
teklo prema planu, prvi "Benettonovi" d`emperi i
majice u Osijeku trebali bi biti proizvedeni tijekom
listopada.
Problemi po~etka "Benettonovog"
proizvodnog programa u Osijeku
svoje rje{enje ~ekaju u Zagrebu
Potaknut priop}enjem Ureda za odnose s javno{}u Vlade Republike Hrvatske, koje je
uslijedilo nakon posjeta gospodina Luciana Benettona Zagrebu, a u svezi izgradnje
tvornice Benetton u Osijeku, `upan Osje~ko-baranjske `upanije Marko Bagari} 9.
studenoga obratio se javnosti svojim priop}enjem u kojem se isti~e:
"Suo~ena sa zabrinjavaju}im stanjem
gospodarstva i zaposlenosti i trendom njegova
pogor{anja, Osje~ko-baranjska `upanija poku{ala
im je suprotstaviti razvojne projekte koji }e
pokrenuti novu proizvodnju, novu poslovnu
aktivnost i zapo{ljavanje na dobrobit gra|ana
ovoga podru~ja. Sastavni dio tih projekata jeste i
projekt podizanja tvornice Benetton u Osijeku.
Svjesna da je rije~ o pilot projektu koji }e slijediti
i drugi strani i doma}i investitori, @upanija je u
njega ulo`ila ne samo svoje znanje i anga`man u
rje{avanju otvorenih pitanja, ve} i materijalna
sredstva odri~u}i se pri tome drugih projekata
javne potro{nje. Za ovo podru~je projekt Benetton
predstavlja razvojnu {ansu koju ne smijemo
propustiti.
Osje~ko-baranjska `upanija dijeli
nezadovoljstvo predstavnika tvrtke Benetton
du`inom trajanja pripreme ovog projekta. Svojim
anga`manom pomagala je savladavanje slo`enih
administrativnih procedura i stvaranje preduvjeta
za uspjeh ovoga projekta. Na lokalnoj razini
reagiranja gotovo svih subjekata, od komunalnih
poduze}a, preko upravnih tijela do zemlji{nih
knjiga bila su promptna, {to govori o svijesti
ovda{njeg stanovni{tva o zna~enju ovoga projekta.
To je omogu}ilo i dovr{enje postupka
uspostavljanja poslovnih odnosa @upanije i tvrtke
Benetton, koje su gotovo konsenzusom poduprli svi
vije}nici @upanijske skup{tine. U tom smislu
@upanija je izvr{ila sve svoje obveze.
Svi problemi koji su u ovom trenutku ostali
otvoreni svoje rje{enje ne ~ekaju na lokalnoj
razini, nego u Zagrebu. Pro~itajmo jo{ jednom
izjavu gospodina Benettona!
^injenica je da u odnosu na procedure
rje{avanja pitanja imovinsko-pravnih odnosa s
Republikom Hrvatskom, izdavanja radnih
dozvola, davanja suglasnosti od strane
ministarstava, @upanija nema utjecaja. Treba li
podsjetiti da je s ovim problemima jo{ po~etkom
o`ujka @upanija upoznala potpredsjednika Vlade
gospodina Lini}a, a potom i Vladu i druge
odgovorne du`nosnike, ali bez rezultata. Optu`ba,
iznesena u priop}enju Vladinog ureda da je
"problem ka{njenja proizvodnje Benettonovog
pogona u Osijeku vezan uz zlouporabe i
neodgovornost biv{ih ~elnika lokalne
samouprave" valja dokazati. Primjedbe gospodina
Benettona ne smjeraju u tom pravcu. Pro~itajmo
jo{ jednom njegovu izjavu.
Projekt Benetton od po~etka je pra}en i
negativnim politi~kim odnosom dijela du`nosnika
motiviranih uskim strana~kim ili osobnim
interesima. Me|utim, pitanje razvitka je pitanje
opstanka. Ovo podru~je nastoji nadoknaditi
godine u kojima je razvitak zamijenjen ratnim
pusto{enjem i stradanjima, a nakon toga jo{
opasnijim poratnim posljedicama. To je pitanje
koje nadilazi bilo koji, pa time i strana~ki interes.
Nisu li to ponajbolje manifestirali vije}nici
@upanijske skup{tine, pripadnici razli~itih
stranaka, jedinstveno se opredjeljuju}i za ovaj
projekt.
Polemike o odgovornosti korisne su ukoliko }e
pospje{iti funkcioniranje odgovornih tijela i
izvr{enje njihovih obveza. No, zna~ajnije je
otkloniti prepreke njegovoj realizaciji. Nadamo se
i vjerujemo da }e posjeta gospodina Benettona
pokrenuti one mehanizme koje Osje~ko-baranjska
`upanija nije bila u stanju.
Osje~ko-baranjska `upanija }e ustrajati na
pru`anju operativne potpore realizaciji ovoga
projekta" nagla{ava se na kraju ovog priop}enja.
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
Pu{teni u rad novi proizvodni
pogoni u "Meggle-MIA" Osijek
Povodom godi{njice rada zajedni~kog
poduze}a "Meggle-MIA" d.o.o. Osijek ministar
poljoprivrede mr. Bo`idar Pankreti}, na prigodnoj
sve~anosti odr`anoj 30. rujna 2000. godine,
simboli~no je pustio u rad novu liniju za
proizvodnju fermentiranih proizvoda (trajnog
kiselog vrhnja i vo}nog jogurta), te liniju za
proizvodnju maslaca. Otvaranju novih proizvodnih
linija u "Meggle-MIA" d.o.o. Osijek u pratnji
ministra Pankreti}a, zajedno sa suradnicima, bio je
nazo~an i osje~ko-baranjski pod`upan Ivan
Mihaljevi}. Rije~ je o investicijama realiziranim
zajendi~kim ulaganjima triju poduze}a: IPK "MIA"
Osijek, "Meggle" iz Wasserburga, te zajedni~kog
poduze}a "Meggle-MIA" Osijek, u ukupnoj
vrijednosti 5.745.574 DEM. Prema rije~ima Ante
Repu{i}a, predsjednika Uprave "Meggle-MIA" i
IPK "MIA" Osijek, planiranim pove}anjem
proizvodnje mlijeka udio na hrvatskom tr`i{tu
mlijeka pove}ao bi se sa sada{njih 7% na 30% u
2005. godini, ~ime bi bio ostvaren cilj da IPK
"MIA" postane vode}a mljekarska industrija u
Hrvatskoj. Ante Repu{i} je tako|er istaknuo da se
idu}e godine planira gradnja distributivnog centra
za plasman mlijeka i mlije~nih prera|evina.
25
kapaciteta 3.000 junadi u turnusu, na kojoj je radi
karantene privremeno smje{teno 800 uvoznih
visokosteonih junica namijenjenih popunjavanju
farme Orlovnjak.
Osje~ki "Novocommerce" otvorio
suvremeni servisno prodajni
centar "John Deere"
U nazo~nosti brojnih uzvanika iz zemlje i
inozemstva, u prostorijama osje~ke tvrtke
"Novocommerce", a u sklopu otvaranja 2. ku}nog
sajma 24. listopada 2000. godine predstavljen je
suvremeni servisno-prodajni centar vode}e svjetske
marke traktora i poljoprivredne mehanizacije "John
Deere". Prema rije~ima direktora i vlasnika tvrtke
"Novocommerce" Ive Brzice, obzirom da je 50%
stanovni{tva ove regije izravno i neizravno vezano
za poljoprivrednu proizvodnju bilo je nu`no dovesti
John Deerove strojeve, koji su u Americi
zastupljeni u poljoprivredi sa 60%, a u Europi sa
20% i koji predstavljaju glavni oslonac u
proizvodnji. Ivo Brzica je rekao da su otvaranjem
jedinog John Deere centra u Hrvatskoj kupcima na
raspolaganju kako specijalni materijali, tako i {est
servisera u servisnim radionicama, a na sve
generalne popravke daje se jamstvo {est mjeseci.
Ministar Pankreti} je, najaviv{i izradu
nacionalnog programa obnove sto~arstva do kraja
godine posebice govedarske proizvodnje, istaknuo
potporu Vlade i Ministarstva poljoprivrede razvoju
prehrambeno-prera|iva~kih kapaciteta, koja ujedno
predstavlja i pomo} obiteljskim gospodarstvima.
Ministar je, nadalje, rekao da je posljednjim
mjerama za pomo} poljoprivrednim poduzetnicima
Vlade pokazalo da ne daje samo deklarativnu
potporu, napominjuju}i kako }e Ministarstvo davati
i potporu uvozu steonih junica koje bi se dodijelile
obiteljskim gospodarstvima po najni`im mogu}im
cijenama uz dr`avno jamstvo, izraziv{i i osobno
zadovoljstvo ulaskom IPK Osijek u program
stabiliziranja velikih agroindustrijskih poduze}a.
Marko Bagari}, `upan Osje~ko-baranjske
`upanije, izrazio je zadovoljstvo ovakvim privatnim
inicijativama koje, obzirom na potencijal i tradiciju
koju ova regija ima, imaju priliku dati dobre
rezultate svima. Predstavnici John Deera za srednju
Europu istaknuli su kako je jedna od osobitosti
njihove tvrtke i ta {to za razliku od mnogih
kompanija, a koje u posljednje vrijeme prodajom i
ujedinjavanjem stvaraju konfuziju na tr`i{tu, John
Deere egzistira vi{e od 160 godina. Kada je rije~ o
John Deere programu, valja istaknuti da osim
mogu}nosti zamjene starih traktora za nove, tvrtka
Novocommerce nudi i mogu}nost nekoliko na~ina
kreditiranja.
Tijekom svoje posjete IPK-u Osijek ministar
Pankreti} obi{ao je trenuta~no najve}e gradili{te u
Hrvatskoj kako bi se upoznao sa zavr{nim
radovima na gradnji farme mlije~nih krava
Orlovnjak, kapaciteta 2000 muznih krava, na kojoj
bi krajem listopada trebala po~eti proizvodnja
mlijeka za preradbene kapacitete IPK "MIA"
Osijek. Rije~ je o prvoj fazi realizacije obnove
govedarskih farmi iz razvojnog programa IPK
MILKOS, kojim se do 2005. godine planira
izgradnja 15 farmi, ukupnog kapaciteta 15.000
krava, uz godi{nju proizvodnju 150 milijuna litara
mlijeka. Ministar se tako|er upoznao s tijekom
radova na obnovi farme tovne junadi Klisa
Dragan ^a~i}, komercijalni direktor tvrtke
Novocommerce rekao je da su kreditne linije na
osnovu financijskog i derativnog leasinga, 25%
26
@UPANIJSKA KRONIKA
u~e{}a ili depozit, a rok otplate je tri, ~etiri i pet
godina, s mjese~nim anuitetima gdje nije potrebna
hipoteka nego, primjerice, traktor ostaje u
vlasni{tvu do isplate. Drugi je oblik kreditiranja
preko Hypo leasinga, ~iji su uvjeti sli~ni, s tim da
imaju mogu}nost dobivanja kredita obrtnici, fizi~ke
i pravne osobe. Rok otplate je sedam godina, a
ostale se pojedinosti dogovaraju s kupcima. Ova je
vode}a svjetska marka u domeni traktora i
poljoprivredne mehanizacije nekada imala svoj
prodajno servisni centar u Osijeku. Nekada{nji
zastupnik Poljoopskrba, 1992. prebacila ga je u
Zagreb. No, promjenom zastupnika "John Deere"
se vratio tamo gdje je i po~eo prije 36 godina. Osim
za Hrvatsku, Novocommerce je zastupnik ovoga
proizvo|a~a i za BiH, ali i za Makedoniju.
Posjetiteljima je prezentirana i on line narud`ba
rezervnih dijelova i Internet veza sa servisom u
Njema~koj.
U Osijeku otvoren "Getro"
Prodajno opskrbni centar "Getro" Osijek
otvoren je 26. listopada 2000. godine. Za ure|enje
i opremanje 5.500 m2 prodajnog prostora, 300
parkirali{nih mjesta i cjelokupnog prostora
povr{ine 14.715 m2 mati~na tvrtka "Getro" Zagreb
koja na tr`i{tu nastupa kao sustav djelatnosti prema
principu "Cash and Carry", ulo`ila je dva milijuna
DEM. U tom suvremeno opremljenom trgova~kom
centru s ponudom ve}om od 100.000 artikala s
3500 robnih marki zaposleno je stotinu Osje~ana.
Prigodom otvaranja je Vjekoslav Guci}, vlasnik
"Getroa", rekao da ta tvrtka ima dva opskrbno
prodajna centra u Zagrebu i jedan u Rijeci, dok }e
u sljede}e tri godine imati osam centara u
hrvatskim gradovima (Split, Zadar, Vara`din, Pula)
u {to planira investirati 90 milijuna DEM i uz
sada{njih 611 zaposliti jo{ 800 radnika. U ponudi
je 70% hrvatskih proizvoda, a dobra suradnja s
doma}im proizvo|a~ima i prihvatljive cijene utje~u
i na pove}anje proizvodnje.
Na otvaranju "Getroa" u Osijeku su govorili
osje~ko-baranjski `upan Marko Bagari} i osje~ki
gradona~elnik dr. Zlatko Kramari}, te izme|u
ostaloga, istaknuli da bi im bilo dra`e da se
otvaraju proizvodni pogoni, naglasiv{i kako je
dobro {to su poduzetnici po~eli pokazivati interes
za ulaganje u ovaj grad. Ru|er Friganovi}, direktor
Sektora trgovine Hrvatske gospodarske komore,
naglasio je kako je sustav trgovanja u "Getrou"
prilago|en najsuvremenijima u svijetu i kao takav
posti`e zapa`ene rezultate. Sve~anost otvaranja
uljep{ale su osje~ke ma`oretkinje i sastav "Gazde".
15. studenoga 2000.
Predsjednik Uprave INA-e
razgovarao s ~elnicima @upanije
o razvojnim projektima
Nacionalni proizvo|a~, uvoznik i generalni
distributer prirodnog plina, INA Zagreb, u ovome
trenutku nije zainteresirana graditi magistralni
plinovod ~ime bi se, izabranom koncesionaru,
Distribuciji plina osje~ke "Elektroslavonije",
stvorile pretpostavke da po~ne gradnju distributivne
mre`e u Baranji, premda je to ve} nekoliko godina
zna~ajan politi~ki stav, prije svega usmjeren
povratku pu~anstva, razvitku gospodarstva i
podizanju razine uvjeta `ivljenja na tome podru~ju.
Istaknuli su to ~lanovi Uprave INA-e, predvo|eni
predsjednikom Tomislavom Dragi~evi}em,
prigodom susreta s osje~ko-baranjskim `upanom
Markom Bagari}em i njegovim suradnicima te
predstavnicima Poglavarstva Grada Osijeka koji je
odr`an 6. studenoga 2000. godine.
Kako su istaknuli Tomislav Dragi~evi} i
Zlatko Kara~i}, direktori Sektora za plin nacionalne
naftne kompanije, INA bi za gradnju toga
magistralnog plinovoda trebala investirati 15
milijuna dolara, koji se zbog nedostatne potro{nje,
ali i niske distributivne razlike cijena plina, ne bi
nikada isplatili. Zbog toga nije u stanju osje~koj
Distribuciji plina, kao koncesionaru, izdati uvjete
isporuke plina, a ona pak bez toga dobiti lokacijsku
i gra|evinsku dozvolu za svoje objekte. To bi se
moglo realizirati, istaknuli su ~elnici INA-e, tek
ukoliko bi dobili ~vrsta jamstva banaka da }e mo}i
naplatiti svoje o~ekivane prihode, {to je u ovome
trenutku iznimno te{ko. Stoga su oni potvrdno
odgovorili na pitanje koje im je od `upanijske
strane postavljeno - pristaje li INA da se u tom
slu~aju potra`i drugi dobavlja~ plina za Baranju.
^elnici INA-e prihvatili su zahtjev `upana
Bagari}a da se zna~ajnije uklju~e u rje{avanje
te{ko}a u plinoopskrbi \akova i \ur|enovca, gdje
sada postoje zna~ajne te{ko}e na relaciji lokalne
samouprave i distributera plina, a zbog ~ega je ~ak
|ur|eva~kom distributeru, Plinoradu d.o.o., zbog
velikih dugovanja, onemogu}eno daljnje kori{tenje
toga energenta, pa je gospodarstvo i pu~anstvo u
nemogu}nosti kao energent koristiti plin, premda su
u to ulo`ili zna~ajna sredstva.
Tomislav Dragi~evi} je izvijestio doma}ine da
INA u sljede}em razdoblju nema zna~ajnijih
planova razvitka i investicija u isto~noj Hrvatskoj,
pa time niti u Osje~ko-baranjskoj `upaniji, osim
razrade postoje}ih naftnih bu{otina, dogradnje
mre`e benzinskih crpki i postizanja dogovora s
HEP-om o sudjelovanju u gradnji nove
termoelektrane kod Osijeka, ako bi njezino
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
pogonsko gorivo bilo prirodni plin, pozvav{i
predstavnike @upanije i gospodarstva, poglavito iz
podru~ja agrara, da se zajedni~ki anga`iraju na
razvojnim programima temeljenim na geotermal-
27
noj energiji niza ve} razra|enih bu{otina, nastalih
prilikom provo|enja istra`nih radova, te da uz
Bizova~ke toplice, i drugi subjekti po~nu koristiti
taj iznimno povoljan energent.
ME\UNARODNI KONTAKTI
Norve{ka fondacija BIP
predstavila projekte rehabilitacije
za isto~nu Slavoniju
Pod pokroviteljstvom norve{ke Vlade Centar
za profesionalnu rehabilitaciju Osijek s norve{kom
nevladinom organizacijom BIP (Business
Innovation Programs) pokrenuo je programe za
invalide usmjerene na njihovo obu~avanje u
pojedinim zanimanjima, ali i mogu}nosti
pokretanja samostalnog poslovanja, uz potporu
mikrokreditima. Tijekom primanja predstavnik
BIP-a koji financira projekte, rekao je da je njihova
privatna fondacija u isto~noj Slavoniji pokrenula
pet projekata rehabilitacije koji kao kona~ni cilj
imaju pokretanje gospodarstva na ovome podru~ju,
isti~u}i kako to nikako ne bi uspjeli da nisu prona{li
lokalne partnere koji tako|er `ele da se ova te{ka
situacija prebrodi {to bezbolnije uz nadu da }e
projekti uskoro pokazati rezultate.
Prvi je projekt pokrenut jo{ pro{le jeseni i
sastoji se od treninga 20 postdiplomskih studenata
na osje~kom Ekonomskom fakultetu, od kojih }e
odabrani raditi u poduze}ima kao poslovni
savjetnici. Drugi je projekt napravljen u suradnji s
Centrom za stradalnike Domovinskog rata i
videoklubom "Mursa" koji }e zainteresirane
educirati u videoproizvodnji i prodaji videousluga.
U sklopu provedbe navedenoga videoprojekta
redateljica i producentica iz Norve{ke Ingeborg
Lyckseth odabrala je najkvalitetniji prijavljeni
kadar. Tre}i projekt je organiziran u suradnji s
Muzejem Slavonije i ima za cilj o`ivljavanje starih
zanata, poput etno-kerami~ke proizvodnje. ^etvrti
projekt "Poduzetni{tvo mladih" pokrenut je u
Vukovaru u dvije srednje {kole, a za cilj ima
povezivanje srednjih {kola u Hrvatskoj, Norve{koj
i [vedskoj. U okviru tog projekta u Vukovaru je
otvoren i kompjutorski centar vrijedan 70.000
DEM u kojemu se mladi mogu osposobiti za rad na
Internetu i kompjutorima. Peti projekt je tako|er na
vukovarskom podru~ju i to kao pomo} pri
pokretanju zanatskih radionica, tj. jedne
autolakirerske i dva autoservisa.
Marko Bagari}, `upan osje~ko-baranjski je
rekao da je iz programa vidljivo da u prvome redu
ula`u u mlade ljude, koji su na{a budu}nost, za
koju se nadamo da }e biti ljep{a nego sada{njost,
napominjuju}i kako je na{a @upanija spremna na
suradnju svih vrsta, uz izra`enu nadu da ima jo{
fondacija koje bi ovakvim mini projektima
pomogle u egzistenciji ne samo pojedinih obitelji
nego i cijeloga podru~ja, dodav{i da }e @upanija
pomo}i koliko mo`e za pojedine programe, te da }e
biti prvi klijent onima koji }e pru`ati videousluge.
Norve{ka vlada podupire
razvitak poljoprivrede
@upan Marko Bagari} primio je 6. studenog
Ivu Mati}a, predstavnika humanitarne udruge
"Stiftelsen Jaeren Produktutvikling" koja je
nominirana od strane Vlade Kraljevine Norve{ke za
doniranje sredstava za obnovu i razvoj obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava i njihovih
poljoprivrednih zadruga.
Mati} je tako `upana upoznao kako se ovaj
projekt gospodarske obnove od 1999. godine odvija
na podru~ju Vukovarsko-srijemske i Osje~kobaranjske `upanije, da u sedam op}ina uklju~uje
gotovo 200 obitelji, odnosno sedam poljoprivrednih
zadruga. Prva faza projekta ve} je urodila
ekonomskim rezultatima, {to se ogleda kroz,
primjerice, proizvedenih milijun litara mlijeka ili
vi{e stotina vagona razlil~itih poljoprivrednih
proizvoda isporu~enih hrvatskom tr`i{tu. S obzirom
na pozitivno mi{ljenje o dosad realiziranim
projektima koje je dano od visokih norve{kih
delegacija koje su bile u posjeti ovom podru~ju,
28
@UPANIJSKA KRONIKA
Mati} je izvjestio `upana kako o~ekuje nova
sredstva i u 2001. godini, a time naravno i daljnju
podr{ku obje `upanije.
Svako nastojanje stranih donatora koje je
usmjereno k omogu}avanju samozapo{ljavanja
poljoprivrednika na njihovim devastiranim
posjednima, na ovom slavonskom podru~ju jo{
uvijek je nu`no i dobrodo{lo, rekao je `upan
Bagari}, poja{njavaju}i koji su potezi u~injeni u
tom smjeru od strane `upanijskog Poglavarstva.
Naposljeku, uz navedenu potrebu uklju~ivanja
@upanija u rje{avanje uo~enih carinskoadministrativnih nedoumica, `upan Bagari}
supotpisao je, uz Petra ^obankovi}a, vukarskosrijemskog `upana, pismo upu}eno norve{koj
Vladi, u kojemu u ime jednica lokalne samouprave
daju punu podr{ku ovom projektu.
Sve~ano obilje`ena peta obljetnica
potpisivanja Erdutskog sporazuma
@eljka Antunovi}, potpredsjednica Vlade
Republike Hrvatske je 13. studenoga 2000. godine
u Erdutu na sve~anom obilje`avanju pete godi{njice
potpisivanja Temeljnog sporazuma o podru~ju
isto~ne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema
(Erdutskog sporazuma), gdje su se uz politi~ke
predstavnike hrvatskog Podunavlja na{li i
predstavnici me|unarodne zajednice okupljeni oko
~lanka 11. Osnovnog sporazuma o mirnoj
reintegraciji Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema,
izjavila je kako su svi oni koji su sudjelovali i koji
provode Erdutski sporazum pokazali da ovdje `ive
ljudi dobre volje, svjesni odgovornosti za sebe i
budu}nost ove zemlje, a prioritet su socijalna i
ekonomska sigurnost na ovome podru~ju, uz
po{tovanje ljudskih prava, dok su svi govornici, od
15. studenoga 2000.
Marka Bagari}a, `upana Osje~ko-baranjske
`upanije, do Petra ^obankovi}a, `upana
Vukovarsko-srijemske `upanije, podsjetili su da je
ovo jedan od rijetkih uspjelih sporazuma, ali da
provedba svih njegovih dijelova Sporazuma ovisi
prije svega o stvaranju sigurne egzistencije, {to
zna~i ekonomskog napretka regije.
Tom prigodom, `upan Bagari} je ocjenjuju}i
zna~enje ovog Sporazuma istakao:
"Danas, pet godina nakon njegova
potpisivanja, povjesni~ari }e zabilje`iti kako je
Erdutski sporazum jedan od rijetkih koji je uspio u
svojoj namjeri: mirnim putem omogu}iti i osigurati
reintegraciju jednog podru~ja u ustavno-pravni
poredak dr`ave kojoj pripada, omogu}iti po~etak
procesa uspostavljanja povjerenja me|u susjedima
i biti temeljem zajedni~kih napora usmjerenih
napretku. I po tome je on jedinstven. No, i danas pa
i ubudu}e bit }e sporenja o njegovim posljedicama,
ali u vremenu u kojem je nastao ima nesporno
zna~enje, on predstavlja po~etak procesa koji smo
etapno dovr{avali i ~iji smo zavr{etak formalno
ozna~ili po~etkom 1998. godine.
Budimo ipak svjesni da je Erdutski sporazum
tek temeljni dokument. Njime je otvorena politi~ka
perspektiva ovog podru~ja. No, bez otvaranja
gospodarske perspektive i one postaje upitna.
Mo`emo obnoviti i izgraditi nove stanove i ku}e.
Me|utim, povratak prognanika i izbjeglica postaje
upitan ukoliko im ne mo`emo osigurati materijalnu
egzistenciju. Ovo podru~je vlastitim snagama
nastoji obnoviti gospodarsku osnovicu svoga
napretka i u tome tek djelomi~no uspjela. No to nije
dovoljno, pa danas na djelu imamo uz izostanak
povratka i ponovni odlazak onih koji su se vratili i
to zbog izostanka mogu}nosti osiguranja vlastite
materijalne egzistencije. To je na{a realnost.
Daljnji napredak procesa zapo~etog prije pet
godina, ovisi o stvaranju uvjeta gospodarskog
razvitka ovoga podru~ja."
Predstavnici me|unarodne zajednice - Bernard
Poneccht, voditelj misije OESS-a u Republici
Hrvatskoj, Kishor Mandhyan, voditelj ureda za
vezu UN-a i Charles English, predstavnik
veleposlanstva SAD-a u Republici Hrvatskoj - u
svojim su govorima istaknuli va`nost po{tovanja
ljudskih prava na terenu kao okosnice razvitka
regije. Dr. Vojislav Stanimirovi}, predsjednik
SDSS-a i zastupnik u @upanijskom domu Sabora,
podsjetio je da je potpisivanje Sporazuma bilo
prekretnica za mirnodopsko razdoblje iako hrvatska
strana nije bila odu{evljena potpisivanjem, ali je
ukazao i na to da na sve~anom skupu nema nikoga
od pregovara~a i potpisnika sa srpske strane,
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
budu}i da su napustili Hrvatsku ne vjeruju}i puno
u taj trajni dokument.
Prethodno, istoga dana, uprili~en je radni posjet
Belom Manastiru, tijekom kojega je
potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske @eljka
Antunovi} najve}im problemima mirne
reintegracije navela problem kori{tenja imovine,
sporost pravosu|a u svezi s povratom vlasni{tva te
pitanje utvr|ivanja odgovornosti za ratne zlo~ine,
dodav{i kako su za osiguranje normalnih uvjeta
`ivota potrebni istina, pravda i mir, pozivaju}i na
otvoreni dijalog i strpljenje, dok je na pitanje {to
treba u~initi Vlada, a {to lokalna razina da procesi
krenu bolje, istaknula da je potrebna bolja suradnja
i jasnije uspostavljanje kona~nih ciljeva. Charles
English istaknuo je kako je ukazano na partnerstvo
koje je mogu}e izgraditi izme|u Vlade i lokalnih
29
zajednica u cilju prevladavanja trenuta~ne situacije,
te napomenuo kako me|unarodna zajednica `eli
poduprijeti takvu suradnju i dati svaku pomo} koja
je potrebna. Gradona~elnik Belog Manastira Ivica
Buconji} izrazio je zadovoljstvo stavovima
potpredsjednice Vlade, napomenuv{i kako lokalna
uprava uporno inzistira na tome da je osnovni
problem razoreno gospodarstvo i infrastruktura,
dok politi~ki problemi ovdje nisu primarni ni
posebno izra`eni. Erdutski sporazum, koji je 12.
studenoga 1995. godine potpisan u Zagrebu, a
potom u Erdutu, trajan je dokument koji se odvija
u vi{e faza, a sada je na redu operacionalizacija
druge i tre}e, koja }e najdulje trajati, odnosno
nastupa vrijeme jamstva ostvarenja najvi{e razine
ljudskih i gra|anskih prava, {to zajedni~ki trebaju
osigurati Vlada Republike Hrvatske i me|unarodna
zajednica.
RADNA ZAJEDNICA
PODUNAVSKIH REGIJA
Radna zajednica podunavskih regija osnovana je kao udruga regija u slivu Dunava.
Utemeljena je 1990. godine potpisivanjem Zajedni~ke izjave predsjednika vlada regija
~lanica u Wachau u Donjoj Austriji. Hrvatska je punopravnom ~lanicom Radne
zajednice postala jo{ kao republika u sastavu SFRJ 1991. godine. Danas ova Zajednica
ukuplja 23 ~lanice iz 11 dr`ava. Cilj je ove asocijacije me|unarodnom susradnjom u
podunavskom prostoru poticati razvoj gospodarstva, prometa, prostornog planiranja,
turizma, kulture, znanosti i za{tite okoli{a. Najvi{e tijelo ove me|unarodne
organizacije jeste Konferencija predsjednika vlada regija ~lanica, koja jednom godi{nje
ocjenjuje ostvarene aktivnosti i utvr|uje glavne zada}e u predstoje}oj godini. Glavno
izvr{no tijelo je Radna skupina visokih du`nosnika, dok se kao resorna tijela pojavljuju
radna tijela za za{titu okoli{a u ure|enje prostora, za gospodarstvo i turizam, za kulturu
i znanost, za promet i brodarstvo te za {port. Predsjedanje Konferencijom se mijenja
svake godine prema zemljovidnom slijedu ~lanica tijeka Dunava. Na taj na~in, krajem
1999. godine, za godinu u kojoj se obilje`ava 10-ta obljrnica postojanja ove
me|unarodne organizacije, predsjedanje je preuzela Republika Hrvatska.
U okviru svog mandata Hrvatska je nastojala pridonijeti pospje{ivanju suradnje
ustanovljenjem i dva nova oblika - gospodarskog i kulturnog foruma. Valja napomenuti da su gotovo sve
aktivnosti tijekom 2000. godine odr`ane na podru~ju `upanija Hrvatskog podunavlja - Osje~ko-baranjske
i Vukovarsko-srijemske s naznakom da u budu}em regionalnom preustroju Republike Hrvatske upravo ova
podru~ja trebaju preuzeti i ~lanske obveze u Radnoj zajednici.
Kraj mandata predsjedanja republike Hrvatske Konferencijom, obilje`en je nizom aktivnosti:
Gospodarskim forumom u Osijeku 3. i 4. listopada, istodobnim Forumom kulture u Osijeku, Vukovaru i
Iloku te 11. Konferencijom {efova vlada Radne zajednice podunavskih regija 5. i 6. listopada u Zagrebu.
U Osijeku odr`an Gospodarski forum
Radne zajednice podunavskih regija
Pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih
poslova i Ministarstva gospodarstva Republike
Hrvatske, a u organizaciji Hrvatske gospodarske
komore-@upanijske komore Osijek, Osje~kobaranjske i Vukovarsko-srijemske `upanije grad
Osijek je 3. i 4. listopada 2000. godine bio
doma}inom jednog od najzna~ajnijih gospodarskih
skupova odr`anih na prostoru isto~ne Hrvatske "Gospodarskog foruma Radne zajednice
podunavskih regija".
30
@UPANIJSKA KRONIKA
15. studenoga 2000.
Skup su 2. listopada u HGK - @upanijskoj komori
Osijek novinarima predstavili Andrej Plenkovi},
na~elnik u Ministarstvu vanjskih poslova,
predstavnice Ministarstva gospodarstva Predraga
Boje-Ljubi} i Nikica Munjin-Vertag, Ivan
Mihaljevi}, pod`upan osje~ko-baranjski,
Aleksandra Arbanas, koordinatorica priprema
Osje~ko-baranjske i Vukovarsko-srijemske
`upanije za organizaciju Gospodarskog foruma,
Josip [kori}, pro~elnik Ureda za obnovu i razvitak
Osje~ko-baranjske `upanije i Katarina Pekanov,
poslovna tajnica HGK-@upanijske komore Osijek.
Andrej Plenkovi} je istaknuo da je u djelovanju
Radne zajednice podunavskih regija Republika
Hrvatska, u svojstvu zemlje predsjedateljice, ove
Fi`uli} je glavnim strategijskim ciljem Hrvatske
istaknuo pristupanje Europskoj uniji, uz `elju Vlade
da se do 2004. godine ostvari vi{e od 6 milijuna
USD izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku, ~ime bi
ona postala zemlja s najve}im godi{njim iznosom
stranih ulaganja po glavi stanovnika me|u svim
tranzicijskim zemljama, napominju}i pri tome da
imamo dovoljno snage u~inkovito prebroditi
gospodarske te{ko}e, budu}i da Hrvatska ima
obrazovanu radnu snagu, razvijene industrijske
potencijale i povoljnu ekonomsku klimu, a
u~inkovita i efikasna provedba me|unarodno
kompatibilne zakonske infrastrukture i propisa o
ulaganjima jamstvo su da je Hrvatska spremna za
nove uspjehe.
godine stavila naglasak na gospodarstvo i kulturu.
Pod`upan Ivan Mihaljevi} je u ime doma}ina
Gospodarskog foruma izrazio nadu da }e Forum
pridonijeti i u~inkovitijoj prilagodbi standardima
EU-a, dok su Aleksandra Arbanas i Josip [kori}
istaknuli da je Osje~ko-baranjska `upanija u
proteklih deset godina pripremila publikaciju koja
predstavlja gospodarski profil @upanije i
namijenjena je stranim partnerima i investitorima.
Obra}aju}i se skupu, Nadan Vido{evi},
predsjednik Hrvatske gospodarske komore,
istaknuo je kako je Hrvatska sada na dobrom putu,
zaklju~iv{i da dr`ava mora na unutarnjem planu
stvoriti takvu ekonomsko-poduzetni~ku klimu koja
}e jasno odavati osje}aj da je poduzetnik
najvrednije {to jedna zemlja ima.
Skup je otvorio ministar gospodarstva Goranko
Fi`uli}, istaknuv{i da se program promjena koje
provodi hrvatska Vlada temelji na izgradnji
otvorenoga i sna`nog gospodarskog integriranja u
europsko i globalno tr`i{te. Prvi je va`an korak
prema tome napravljen 17. srpnja, kada su zavr{eni
pregovori o primitku Hrvatske u WTO. Ministar
Osje~ko-baranjski `upan Marko Bagari},
izra`avaju}i veliko zadovoljstvo i izuzetan ponos
{to se Gospodarski forum odr`ava u Osje~kobaranjskoj `upaniji, koja zbog svoga izuzetnoga
zemljopisnog polo`aja, prirodnih bogatstava,
industrijske tradicije i razvijenog obrta, marljivih i
radi{nih ljudi i izra`enog nastojanja lokalne
zajednice za promicanjem gospodarskog razvitka,
predstavlja izvrsnog partnera za ulaganje u
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
budu}nost.
Goste je zatim pozdravio pod`upan
vukovarsko-srijemski Andrija Mati}, istaknuv{i da
je "Dunav nesumljivo rijeka koja spaja, a ne
razdvaja", te izrazio uvjerenje da "}emo uz Dunav
i mi postati va`an i sna`an dio toga podru~ja",
za`eljev{i uspje{an rad skupa. Osje~ki
gradona~elnik dr. Zlatko Kramari} istaknuo je da je
Gospodarski forum Radne zajednice podunavskih
zemalja va`an me|unarodni skup {to je upravo
posve}en rijeci koja Hrvatsku definira
srednjoeuropskom zemljom.
Na~elnik u Ministarstvu vanjskih poslova
Andrej Plenkovi} sudionicima skupa se obratio
naglasiv{i da Republika Hrvatska, te`e}i uklju~enju
u euroatlanske integracije, veliku pozornost
posve}uje regionalnoj suradnji, a svoju orijentaciju
sna`no nagla{ava aktivno{}u u Dunavskoj komisiji
i Radnoj zajednici podunavskih regija, koja okuplja
80 milijuna stanovnika na oko 650.000 km2 uz
Dunav. Dodao je da Republika Hrvatska upravo
`eli i preko Gospodarskog foruma postupno
uklju~iti predstavnike hrvatskog Podunavlja u rad
Radne zajednice i na taj na~in i njima omogu}iti
budu}e ostvarivanje jo{ tje{nje prekograni~ne
suradnje s partnerima u okviru Radne zajednice
podunavskih regija.
U radnom dijelu skupa osje~ko-baranjski `upan
Marko Bagari}, predstavljaju}i @upaniju, posebno
je govorio o njezinome gospodarskom potencijalu
te brojnim projektima spremnim za zajedni~ko
ulaganje. Zatim su predstavljene Vukovarskosrijemska `upanija, regije Gornja Austrija, Be~,
Donja Austrija i Gradi{}e, Slova~ka Republika,
ma|arske regije Gyor-Moson-Sopraon i
Budimpe{ta. Sudionicima Foruma govorili su i Otto
Szabo (Ministarstvo vanjskih poslova Republike
Ma|arske), predsjedatelj SEI-a, Ubaldo Alifnoco
(Gospodarska komora Vicenza-Italia), Marijana
Peji} (Gospodarska komora Maribor) i Zoran
Kova~evi} (predsjednik HGK-@upanijske komore
Osijek u ime Euroregionalne suradnje DunavDrava-Sava).
Sutradan, 4. listopada odr`an je okrugli stol na
temu "Mogu}nosti i uloga lokalnih i regionalnih
vlasti u poticanju izravnih stranih ulaganja".
U sklopu Gospodarskog foruma
Otvoren tre}i Osje~ki jesenski
sajam
U nazo~nosti predstavnika @upanije, Grada
Osijeka te suradnika Gospodarskog foruma
31
Zajednice podunavskih regija 3. listopada 2000.
godine, na sajamskom prostoru Pampas sve~ano
otvoren tre}i Osje~ki jesenski sajam, koji je od 3.
do 8. listopada odr`an u Osijeku. Zvonimir Paveli},
direktor poduze}a "Osje~ki sajam" d.o.o., u ~ijoj se
organizaciji, a pod pokroviteljstvom @upanije,
Grada Osijeka i HGK @upanijske komore Osijek,
odr`ava ovogodi{nja sajamska priredba, istaknuo je
da je ove godine nazo~no 56 izlaga~a prete`ito iz
Osje~ko-baranjske `upanije, te ne{to iz Ma|arske
i Slovenije. @upan Marko Bagari} je otvorio sajam,
uz posebnu zahvalu izlaga~ima koji su na{li snage
i financijske mo}i da budu sudionici jesenskoga
sajma. @upan Bagari} je nadalje, izrazio uvjerenje
prema kojemu Gospodarski forum podunavskih
regija, koji se prvi put odr`ava upravo u Osijeku,
ima svoju opravdanost, te da }e poslovne veze
uspostavljene na sajmu imati svoju budu}nost.
Nakon sve~anog otvaranja uzvanici su obi{li
izlo`bene prostore sajma, na kojima je izlo`en
asortiman iz poljoprivrede, prehrane, tekstila, ko`e,
obu}e, ekologije i informatike.
U Osijeku, Vukovaru i Iloku odr`an
"Forum kulture" Radne zajednice
podunavskih regija
U Osijeku, Vukovaru i Iloku 3. i 4. listopada
2000. godine odr`an je raznoliki kulturnoznanstveni program pod nazivom "Forum kulture"
Radne zajednice podunavskih regija. Radna
zajednica podunavskih regija osnovana je u Be~u
prije deset godina kao udruga regija sliva Dunava.
Danas ta udruga okuplja 23 ~lanice iz 11 dr`ava, a
Republika Hrvatska je ovogodi{nja zemlja
predsjedateljica. Cilj Radne zajednice podunavskih
regija je poticanje razvitka gospodarstva, prometa,
prostornoga planiranja, turizma, kulture, znanosti i
za{tite okoli{a kroz bogate oblike me|unarodne
suradnje. Program "Foruma kulture" po~eo je
otvorenjem me|unarodnoga skupa u Gradskome
muzeju Vukovar. Nakon pozdravnih rije~i ministra
kulture Republike Hrvatske Antuna Vuji}a,
pro~elnika radne skupine "Kultura i znanost" Radne
zajednice podunavskih regija Gottfrieda Stanglera,
~lana @upanijskog poglavarstva Marka Bari{ina,
vukovarsko-srijemskog `upana Petra ^obankovi}a
i gradona~elnika Vukovara Vladimira [tengla,
odr`an je znanstveni skup o temi "Za{tita
spomenika i kulturnih dobara".
Program je nastavljen u Osijeku sve~anim
postavljanjem spomen-plo~e na zgradu
Restauratorskoga odjela Hrvatskog restauratorskog
zavoda u Osijeku, te otvaranjem izlo`be "Gra|evna
obnova i uspostava restauratorskih radionica s
Centrom tradicijskih zanata u osje~koj Tvr|i".
32
@UPANIJSKA KRONIKA
Dana 3. listopada program je zaklju~en u
Gradskome muzeju Vukovar otvorenjem izlo`be
"Vu~edolski Orion - najstariji europski kalendar",
a program koji je uprili~en 4. listopada zapo~eo je
tako|er u vukovarskom Gradskom muzeju
odr`avanjem okrugloga stola o temi "Obnova
povijesne jezgre grada Vukovara", dok je ostatak
programa "Foruma kulture" odr`an u Iloku. Naime,
u Muzeju grada Iloka predstavljen je Zbornik
radova s 3. me|unarodnog skupa Radne zajednice
podunavskih regija i projekt "Istra`ivanje i
revitalizacija povijesne jezgre grada Iloka", a
potom su otvorene izlo`be "Pje{~enjak u
graditeljstvu Slavonije" i "Tradicijska arhitektura
isto~ne Slavonije i Baranje".
Otkrivena spomen-plo~a na zgradi
Restauratorskoga odjela u Osijeku
Prate}i manifestaciju "Forum kulture"
podunavskih regija, na ulazu u zgradu
Restauratorskoga odjela Hrvatskog restauratorskog
zavoda u Osijeku je 3. listopada 2000. godine
sve~ano otkrivena spomen plo~a u znak zahvalnosti
Ministarstvu kulture Republike Hrvatske i Vladi
pokrajine Donje Austrije na sredstvima za
izgradnju restauratorske radionice i centra starih
zanata. Nakon {to je ravnatelj Hrvatskoga
restauratorskog zavoda u Zagrebu prof. Ferdinand
Meder zahvalio donatorima, ministar kulture
Republike Hrvatske dr. Antun Vuji} ocijenio je
kako Restauratorski odjel u Osijeku nije namijenjen
samo za puku restauraciju, nego za pokretanje
kulturno-dru{tvenoga `ivota u gradu i regiji.
Spomen-plo~u je sve~ano otkrio dr. Gottfried
Stangler, pro~elnik Radne skupine "Kultura i
znanost" Radne zajednice podunavskih regija i ~lan
Ureda Donjoaustrijske zemaljske Vlade. Nazvav{i
spomen-plo~u svjedo~anstvom vrlo va`ne akcije,
Stangler je naglasio da su ratni sukobi na ovome
podru~ju predstavljali naro~iti izazov za Radnu
zajednicu podunavskih zemalja u planovima
pomaganja Hrvatskoj. Sve~ani je program bio
upotpunjen otvorenjem izlo`be "Gra|evna obnova
i uspostava restauratorskih radionica s Centrom
tradicijskih zanata u osje~koj Tvr|i", u prostorijama
Restauratorskoga odjela. Nakon uvodnih rije~i prof.
Medera i pro~elnice Upravnoga odjela za dru{tvene
djelatnosti Poglavarstva grada Osijeka Jasminke
Novak-Kova~, na otvorenju izlo`be pro~elnik
Konzervatorskoga odjela u Osijeku prof. Zvonko
Boj~i} iznio je kratku kronologiju izgradnje
Restauratorskog odjela od ideje, preko idejnoga
elaborata koji je naro~itu va`nost stekao tijekom
Domovinskoga rata, pa do realizacije uz
me|unarodnu pomo}. O pomaganju izgradnje
15. studenoga 2000.
Restauratorskoga odjela u Osijeku govorili voditelj
projekta "Dunav-put kulture", dr.sc. Eugen Scherer,
dr.sc. Edwin Emmerling s Tehni~koga sveu~ili{ta
u Münchenu, te biv{i pro~elnik Radne skupine
"Kultura i znanost" dr.sc. Georg Schmitz,
istaknuv{i kako europska razina hrvatske kulture
zaslu`uje i europsku kvalitetu restauratorskih
uvjeta.
U Zagrebu odr`ana Konferencija
{efova vlada ~lanica Radne
zajednice podunavskih regija
Predsjedanje Republike Hrvatske Radnom
zajednicom podunavskih regija u 10-toj obljetnici
njezina postojanja, okon~ano je 11. Konferencijom
{efova vlada podunavskih regija odr`anom u
Zagrebu 5. i 6. listopada. U radnom dijelu ovoga
skupa sudjelovao je i `upan Osje~ko-baranjske
`upanije Marko Bagari}.
Obra}aju}i se nazo~nim {efovima vlada i
visokim du`nosnicima, `upan Bagari} je istakao
kako se "jedino zajedni{tvom europskih naroda
zasnovanim na zajedni~kim razvojnim interesima
mogu}e osigurati napredak i sigurnu sutra{njicu
nara{tajima koji slijede. Pretpostavka tome jeste
izgradnja mostova, mostova povjerenja, mostova
suradnje, mostova zajedni{tva. Mo`emo se
suglasiti" nastavio je Bagari} "kako u uvjetima
globalizacije dr`ava postaje premala da rje{ava
velike, a prevelika da rje{ava male probleme. U tom
smislu i u`e teritorijalne zajednice moraju preuzeti
svoj teret odgovornosti u oblikovanju i provo|enju
strategije razvitka {ireg zemljopisno odre|enog
prostora. Govore}i u ime `upanije koju danas
predstavljam, moram izraziti na{u spremnost da
ponesemo na{ dio tereta. Nadam se da smo u
proteklim danima tijekom pripreme i odr`avanja
Gospodarskog foruma to na odgovaraju}i na~in i
iskazali. Predstavili smo dio na{ih prirodnih, radom
stvorenih i ljudskih resursa, na{u spremnost i `elju
da vlastitim djelovanjem pridonesemo probitku
Republike Hrvatske, ali i cjeline podunavskog
prostora, pa i Europe. Nadam se i vjerujem da }e te
poruke ostati upam}ene, a za posljedicu imati
intenziviranje me|usobnih kontakata i razvijanje
suradnje u svim podru~jima ljudskog djelovanja."
Na sve~anom dijelu ovoga skupa, kojemu je
bilo nazo~no i izaslanstvo Osje~ko-baranjske
`upanije predvo|eno `upanom Bagari}em, uru~ena
su novoustanovljena priznanja Radne zajednice te
predana sve~ana zastava zajednice narednom
prdjedatelju: Regiji Russe u Bugarskoj. Na kraju
ovog Skupa usvojena je i zajedni~ka Izjava o
suradnji podunavskih regija na pragu tre}eg
tisu}lje}a. U njoj se isti~e:
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
33
[efovi vlada ~lanica Radne zajednice podunavskih regija, na Konferenciji odr`anoj 5. listopada
2000. godine u Zagrebu, obilje`avaju}i 10. obljetnicu dosada{nje uspje{ne suradnje, s ciljem njenog
daljnjeg ja~anja u podunavskom okru`ju,
- svjesni da RZ Podunavskih regija pripada posebno zna~enje u pro{irenju EU;
- uvjereni kako napredniji oblici prekograni~ne suradnje predstavljaju naj~vr{}u osnovu za napredak
u stalnim procesima integracije koji se trenuta~no odvijaju u Europi;
- `ele}i pridonijeti unaprje|enju gospodarske, ekolo{ke, znanstvene, kulturne ba{tine, koju dijele zbog
pripadnosti istoj srednjoeuropskoj, podunavskoj regiji te zajedni~kim povijesnim svezama;
- nastoje}i uspostaviti suradnju izme|u dr`ava i regija koje povezuje Dunav s ostalim inicijativama
u regiji,
odlu~ili su jo{ tje{nje i u~inkovitije me|usobno sura|ivati, ako bi se ~itavo podru~je koje obuhva}a
Radna zajednica podunavskih regija ubrzano pribli`ilo Europskoj uniji i postalo podru~jem stabilnosti
i pove}anog prosperiteta.
I.
U tu svrhu, {efovi vlada Radne zajednice podunavskih regija opredjeljeni za iste temeljne
vrijednosti, posebice glede demokratskih vrijednosti, po{tivanja ljudskih prava i prava manjina,
gra|anskih sloboda i mirnog su`ivota,
- dr`e va`nim me|usobnom suradnjom, solidarno{}u, pridr`avanjem demokratskih normi i
tolerancijom, zajedni~ki tra`iti put rje{enja sviju pitanja od zajedni~kog interesa;
- te`e op}em prosperitetu, uva`avaju}i slobodu, dobrobit i sigurnost svakog pojedinca, obitelji, regije,
naroda i dr`ava;
- zala`u se za za{titu i po{tivanje prava manjina, kao i jednakost dru{tvenih skupina u regiji;
- predla`u iniciranje aktivnosti vezanih uz bogatstvo jezi~nog i kulturnog pluralizma na podru~ju
Radne zajednice podunavskih regija, a vezano uz odluku Vije}a Europe da 2001. godine proglasi
"Europskom godinom jezika".
II.
-
Svjesni upu}enosti na va`nost o~uvanja, za{tite i odr`ivog razvoja podru~ja uz Dunav,
upozoravaju na potrebu stalnog ekolo{kog osvje{}ivanja s ciljem o~uvanja i za{tite prirodnog
okoli{a te na va`nost zajedni~ke prevencije novih kriznih situacija i ekolo{kih katasrofa;
pozivaju sve regije da pripomognu u nastojanjima za ponovnu uspostavu slobodnog rije~nog
prometa Dunavom, sukladno naporima Dunavske komisije i Europske unije.
III.
Uvjereni kako prekograni~na suradnja u ovoj Radnoj zajednici, zbog pripadnosti istoj
srednjoeuropskoj, podunavskoj regiji te zajedni~kim povijesnim svezama, doprinosi op}em napretku
- zala`u se za jo{ u~inkovitiju me|usobnu suradnju na svim podru~jima;
- pozdravljaju u tom kontekstu zbivanja koja je pokrenula Hrvatska za svojega predsjedanja, kao {to
su "Gospodarski forum" i "Kulturni forum".
IV.
[efovi vlada ~lanica Radne zajednice podunavskih regija svjesni su da ciljeve i zadatke iz ove Izjave
ne mogu ostvariti bez suradnje svih sudionika te nagla{avaju potrebu uklju~ivanja gra|ana.
Nastojanjem da Dunav postane rijekom mira, sve ~lanice Radne zajednice podunavskih regija `ele
zajedni~ki odgovoriti na globalne izazove i sudjelovati u oblikovanju budu}nosti Europe tre}eg
tisu}lje}a, ~iji je Podunavlje bitan dio.
V.
Stoga {efovi vlada primaju na znanje predlo`enu koncepciju projektne skupine "Radna zajednica
podunavskih regija 21" i nala`u Radnoj skupini visokih du`nosnika da, na toj osnovi, sljede}oj
Konferenciji {efova vlada predlo`i na usvajanje koncepciju strategije.
34
@UPANIJSKA KRONIKA
15. studenoga 2000.
EUROREGIONALNA SURADNJA
DUNAV-DRAVA-SAVA
U Tuzli zasjedalo Predsjedni{tvo
ESDDS
U Tuzli se na svoje redovito zasjedanje 28.
rujna okupilo Predsjedni{tvo Euroregionalne
suradnje Dunav-Drava-Sava. Uobi~ajeno, uz
~elnike ~lanica (`upanije, gospodarske komore i
grada sjedi{ta `upanije), ovom skupu su bili
nazo~ni i predsjednici radnih odbora, radnih tijela
putem kojim Predsjedni{tvo utvr|uje i provodi
svoje programske aktivnosti.
U okviru razmatranja djelovanja izme|u dvije
sjednice, posebno je bilo rije~i o skupu ~elnika
`upanija koje sudjeluju u hrvatsko-ma|arskoj
pograni~noj suradnji koji je odr`an u Harkanju
krajem kolovoza. Predsjedni{tvo je pozdravilo
zajedni~ki rad na pripremi projekata i programa
koji bi trebali biti financirani sredstvima europskog
fonda Phare CBC, predvidivo od 2002. godine. No,
tom prigodom predstavnici Tuzlansko-podrinjskog
kantona potakli su pitanje mogu}nosti
uspostavljanja sli~ne programske suradnje
pograni~nih regija BIH i Hrvatske, za {to je, prema
opozorenju predstavnika ma|arskog Ureda za
europski razvoj potrebno ispuniti niz pretpostavki.
U nastavku, ostvaruju}i svoju orijentaciju ka
pro{irenju podru~ja Euroregionalne suradnje,
primanjem novih ~lanica, Predsjedni{tvo je
konsenzusom prihvatilo zamolbe Viroviti~kopodravske i Koprivni~ko-kri`eva~ke `upanije za
primanjem u ~lanstvo ove organizacije. Tom
prigodom inicirano je i priklju~enje ma|arskih
`upanija Tolna i Somogy, te dva kantona iz BIH.
Vije}e Europe registriralo
Euroregionalnu suradnju
Dunav-Drava-Sava
Svojim aktom od 15. rujna 2000. godine
direktor Ravnateljstva za lokalnu i regionalnu
demokraciju Vije}a Europe Philip Blair, izvijestio
je Euroregionalnu suradnju "Dunav-Drava-Sava"
da je ocijenjeno kako se njezinim osnivanjem
ostvaruju na~ela Europske okvirne konvencije o
prekograni~noj suradnji teritorijalnih zajednica i
vlasti, da je stoga prihva}ena njezina prijava, te su
dokumenti kojima je ona utemeljena pridru`eni
dokumentima ranije ve} registriranih euroregija.
SKUPOVI, SVE^ANOSTI
I MANIFESTACIJE
Odjeci s okruglog stola o temi
"Sport na lokalnoj razini"
Dana 9. listopada 2000. godine u prostorijama
@upanijskog poglavarstva odr`an je okrugli stol
~ija je glavna teme bio "Prijedlog strategije razvoja
hrvatskog sporta", koji je sastavila radna skupina
predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesi}a,
dok je predstoje}a izborna Skup{tina HOO-a tek
usputno spomenuta. "Prijedlog strategije razvoja
hrvatskog sporta" je zasad jedini prijedlog takve
vrste u Hrvatskoj, a trebalo bi predstavljati okvir
budu}e strategije razvoja, {to mora biti usugla{eno
i sa Zakonom o {portu. U prijedlogu se poseban
naglasak daje na razvoj {kolskog sporta, ~emu su
poticaj dali i Blagojka Leko (Po`e{ko-slavonska
`upanija) i Stanko [timac (Bjelovarskobilogorska), a slo`io se i Josip @upika
(Koprivni~ko-kri`eva~ka `upanija), daju}i i prvi
prijedlog o financiranju prema kojemu se u
prora~unu treba to~no utvrditi postotak koji }e se
izdvajati za hrvatski sport. Zaklju~eno je kako je
model zemalja u tranziciji najprihvatljiviji za na{
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
hrvatski sport koji po~iva na osnovi Zagreb-SplitOsijek-Rijeka, a samo se na lokalnoj razini i
stvaraju vrhunski sporta{i.
Otvorena 20. Baranjska
umjetni~ka kolonija
Ispred novootvorene Galerije Baranjske
umjetni~ke kolonije podno spomenika u Batini
sve~ano je 21. rujna 2000. godine otvorena
Baranjska umjetni~ka kolonija, na kojoj je tijekom
tri dana (na prostorima Zelenoga otoka) stvaralo niz
poznatih akademskih likovnih umjetnika, kao {to su
Boris Salamaha iz Belog Manastira, Leon [mit iz
Kne`eva, Marko Kern, Nada @iljak i Hrvoje Koru
iz Zagreba, Branimir David Kusik, Pavle Hegedu{
i Ivo ^amagajevac iz Osijeka, Predrag Gol iz
Slavonskog Broda, @eljko Subi} iz Nove Gradi{ke,
Stjepan Jozi} iz Vinkovaca, Tomo Hrgota iz Bilja
i I{tvan Kedve{ iz Moha~a.
Prigodom otvaranja, predsjednik
Organizacijskoga odbora BUK-a
Marko Bari{in, istaknuo je da su
Baranja i umjetnici koji ve} niz
godina stvaraju na BUK-u, uz punu
potporu Ministarstva kulture i
Ureda za prosvjetu, kulturu,
informiranje {port i tehni~ku kulturu napokon
dobili prostor gdje }e biti stalni postav djela
nastalih na kolonijama. Marko Bari{in je rekao
kako treba misliti i na daljnji razvoj BUK-a koja
vi{e nema samo baranjski zna~aj, nego je prerasla
u manifestaciju `upanijskoga, pa i svehrvatskog
zna~aja. U planu je i retrospektivna izlo`ba vi{e od
stotinu djela nastalih na kolonijama koje se, uz
prekid od sedam godina odr`avaju na prostoru
Baranje, a koja su trenuta~no smje{tena u
belomanastirskom Gradskome sveu~ili{tu. Osim
retrospektivne izlo`be u Batini, bit }e organizirane
sli~ne izlo`be u Slavonskom Brodu i Novoj
Gradi{ki. BUK 2000. sve~ano je otvorio pod`upan
Ivan Mihaljevi}, a otvaranju su bili nazo~ni Ksenija
Zbo`il, pro~elnica Ureda za prosvjetu, kulturu,
informiranje, {port i tehni~ku kulturu, Ivica
Buconji}, gradona~elnik Belog Manastira, Vinko
Guksi}, na~elnik Op}ine Dra`, te brojni
predstavnici gospodarskoga i politi~koga `ivota
Baranje.
Zavr{ene 35. Vinkova~ke jeseni,
najve}a manifestacija izvornog
hrvatskog folklora
Dana 24. rujna 2000. godine zavr{ene su 35.
Vinkova~ke jeseni, koje su i ovaj put pokazale da
35
su najve}a republi~ka manifestacija izvornog
hrvatskog folklora. Ovogodi{nje Vinkova~ke jeseni
odr`avale su se pod visokim pokroviteljstvom
predsjednika Hrvatskog dr`avnog sabora Zlatka
Tom~i}a, koji je bio gost Vinkovaca. Prigodom
odr`avanja zavr{ne ve~eri ove poznate
manifestacije, gostom grada na Bosutu i njegovih
"Jeseni" bio je i Marko Bagari}, osje~ko-baranjski
`upan.
Odr`ana sredi{nja proslava Dana
zahvalnosti za plodove zemlje
"Dani kruha 2000."
Sredi{nja proslava Dana zahvalnosti za
plodove zemlje za Republiku Hrvatsku, "Dani
kruha 2000.", odr`ana je 8. listopada u Belom
Manastiru, pod visokim pokroviteljstvom
predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesi}a,
u organizaciji Ministarstva prosvjete, Ureda za
prosvjetu, kulturu, informiranje, {port i tehni~ku
kulturu, pokreta "Lijepa na{a" i Grada Belog
Manastir. Predstavnici osamdesetak {kola iz cijele
Hrvatske te inozemni gosti iz Rumunjske i Bosne i
Hercegovine na {tandovima su izlo`ili prirodne
proizvode karakteristi~ne za regije iz kojih dolaze.
Gotovo tisu}u sudionika predvo|enih konanicima,
u sve~anoj je procesiji krenulo od srednjo{kolskoga
igrali{ta do Glavnog trga, na kojemu je slu`ena
sveta misa zahvalnica {to ju je predvodio generalni
vikar \akova~ko-srijemske biskupije, prof. dr.
Nikola Dogan. Na proslavi su bili nazo~i brojni
predstavnici gospodarskog, politi~kog i vjerskog
`ivota Osje~ko-baranjske `upanije, zamjenik
ministra prosvjete Zlatko Mili{a, saborski
zastupnici, `upan osje~ko-baranjski Marko Bagari}
i mnogi drugi. Nakon pozdravnih rije~i gostiju,
organiziran je kulturno-umjetni~ki program.
U Hrvatskom narodnom kazali{tu
sve~ano obilje`en "Svjetski dan
u~itelja"
Osje~ko-baranjski `upan Marko Bagari} je na
sredi{njoj proslavi Svjetskog dana u~itelja za na{u
`upaniju, odr`anoj u Hrvatskom narodnom
kazali{tu 2. listopada 2000. godine, a u organizaciji
Ureda za prosvjetu, kulturu, informiranje, {port i
tehni~ku kulturu rekao kako je Svjetski dan u~itelja
prigoda da se progovori o tom najplemenitijem i
najodgovornijem zvanju, uz konstataciju da o
problemima {kolstva slu{amo svakodnevno, a
povod je reforma: treba li nam temeljita reforma ili
36
@UPANIJSKA KRONIKA
sanacija, mo`emo li je financijski i kadrovski
pratiti, istaknuv{i da je uloga u~itelja u odgoju
djece neprocjenjiva, a da zbog rada u
neprimjerenim uvjetima i malih pla}a u~itelji
(nastavnici, profesori i drugi prosvjetni djelatnici)
zaslu`uju svako priznanje.
Svim sada{njim i biv{im prosvjetarima koji su,
kako je rekao, cijeli svoj radni vijek ulo`ili u
mlade, na{u zajedni~ku budu}nost, `upan Bagari}
je ~estitao Svjetski dan u~itelja, koji se obilje`ava
svake godine 5. listopada u cijelome svijetu, na
prijedlog UNESCO-a iz 1966. godine. U ime svih
u~itelja skupu se obratila prof. Branka Radin iz
Elektrotehni~ke i prometne {kole naglasiv{i da
treba iskoristiti svaku minutu, daju}i u~enicima
najbolji dio sebe i biti profesor, pedagog, roditelj,
ali prije svega ~ovjek. Dr`avno povjerenstvo za
priznanja odabralo je najbolje hrvatske u~itelje.
Njima }e ministar Vladimir Strugar 5. listopada u
Hrvatskom narodnom kazali{tu u Zagrebu dodijeliti
priznanja, izvijestila je prosvjetne djelatnike
Ksenija Zbo`il, pro~elnica Ureda za prosvjetu,
kulturu, informiranje, {port i tehni~ku kulturu.
Me|u njima su Na{i~an Marcel Arnold (O[ Dore
Peja~evi}) i Srednja {kola Isidora Kr{njavog te
Osje~anka Jasna Gali} (II. gimnazija - jezi~na) i O[
"Vijenac".
Sve~ano obilje`en
Dan policije
Dvodnevno obilje`avanje Dana hrvatske
policije, koje se tradicionalno slavi 29. rujna, na
blagdan sv. Mihovila, za{titnika policajaca,
nastavljeno je 29. rujna 2000. godine sve~anim
polaganjem vijenaca kod Kapelice Kraljice mira na
Krunskoj utvrdi na lijevoj obali Drave. Vijence su
polo`ila izaslanstva Policijske uprave osje~kobaranjske na ~elu s Marijanom Ivi}em, zamjenikom
na~elnika PU osje~ko-baranjske, II. zbornog
podru~ja OS RH \akovo, koje su predvodili
pukovnik Stipa [a{lin i brigadir Ante Gilja,
Osje~ko-baranjske `upanije na ~elu sa `upanom
Markom Bagari}em, Grada Osijeka na ~elu s
predsjednicom Gradskog vije}a Marijom Medi},
Ministarstva hrvatskih branitelja i udruga
proisteklih iz Domovinskog rata. Polaganje
vijenaca odvijalo se uz smotru po~asne postrojbe
Temeljne policije PU, Specijalne policije MUP-a i
Povijesne udruge Hrvatski sokol. Za sve poginule
pripadnike MUP-a, kao i hrvatske branitelje ispred
Kapelice pomolio se vl~. Ante Mihaljevi}, vojni
vikar.
15. studenoga 2000.
Nakon polaganja vijenaca svi nazo~ni uputili
su se prema crkvi sv. Mihovila u Tvr|i, gdje je
slu`ena sveta misa za sve poginule hrvatske
policajce. Na sredi{njoj sve~anosti u Hrvatskom
narodnom kazali{tu Josip Begovi}, na~elnik PU
osje~ko-baranjske, podsjetio je na te`ak, ali slavan
put djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova u
stvaranju, osamostaljenju i obrani Hrvatske.
Glavnim zadacima hrvatskih policajaca danas
Begovi} je ozna~io stalni rad na njihovoj
obu~enosti i spremnosti te pribli`avanje europskim
integracijama kroz suzbijanje kriminala i korupcije.
Uru~ena Priznanja nesebi~noj
humanosti i po`rtvovnosti
Dodijeljene Povelje humanosti
Osje~ko-baranjske `upanije
uru~ene su dobitnicima na
prigodnoj sve~anost uprili~enoj u
sve~anim prostorijama Osje~kobaranjske `upanije u povodu
Me|unarodnoga dana Crvenog
kri`a koja je odr`ana 25. listopada
2000. Tom prigodom, pod`upan Ivan Mihaljevi}
istakao je da Osje~ko-baranjska `upanija i ove
godine dodjeljuje priznanje pojedincima i
skupinama gra|ana koji su se svojim predanim i
po`rtvovnim djelovanjem osobito istaknuli u
humanom djelovanju prema ~ovjeku i dru{tvu.
Povelja humanosti Osje~ko-baranjske `upanije
uru~ena je Petru Mihaljevi}u, pripadniku specijalne
jedinice PU osje~ko-baranjske za njegov hrabri
podvig u spa{avanju ljudskog `ivota. Petar je
svojom hrabro{}u i nesebi~nom po`rtvovno{}u
spasio `ivot voza~u kojega je krajem studenoga
1999. godine izvukao iz automobila {to je u
prometnoj nezgodi sletio s ceste i bio potopljen u
kanalu punom vode. Kao putnik u autobusu Petar je
zapazio nezgodu i bez oklijevanja pri{ao
spa{avanju voza~a koji je jedva davao znakove
`ivota, pru`aju}i mu potrebnu pomo}, jo{ jednom
time potvrdiv{i humanost kao univerzalno
civilizacijsko na~elo.
Povelja humanosti Osje~ko-baranjske `upanije
uru~ena je i Josipu Juri{i}u, dobrovoljnom
davatelju krvi i ~lanu DDK "Saponia" koji je do
sada 105 puta dao krv. Dragocjenu teku}inu po~eo
je davati jo{ kao mladi}, a nije to prestao ~initi u
te{kim danima progonstva, ~ime se ujedno svrstao
u krug ljudi koji se isti~u kao primjer nesebi~nosti
i humanosti.
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
Polaganjem vijenaca
obilje`en blagdan
Svih svetih
U spomen na sve poginule hrvatske branitelje,
civilne `rtve i sve neidentificirane `rtve iz
Domovinskog rata pred kri`em Zavjetne kapelice
Kraljice mira u sklopu Krunske utvrde na lijevoj
obali Drave kod Osijeka, ve} tradicionalno u
povodu blagdana Svih svetih je uprili~eno
polaganje vijenaca. U nazo~nosti vojne postrojbe i
po~asne postrojbe "Hrvatskih sokolova" i brojnih
uzvanika, 31. listopada vijence je polo`ilo
izaslanstvo Osje~ko-baranjske `upanije predvo|eno
`upanom Markom Bagari}em i Policijske uprave
Osje~ko-baranjske predvo|eno na~elnikom
Josipom Begovi}em. Njima su se pridru`ili
paljenjem svije}a i predstavnici udruga proiza{lih
iz Domovinskog rata.
Istim povodom kod sredi{njeg kri`a na
Centralnom groblju vijenac je 1. studenoga 2000.
godine polo`ilo izaslanstvo Osje~ko-baranjske
`upanije, predvo|eno osje~ko-baranjskim
pod`upanom Ivanom Mihaljevi}em. U po~asnoj
stra`i, bili su predstavnici II. zbornog podru~ja
Oru`anih snaga Republike Hrvatske \akovo,
Policijske uprave Osje~ko-baranjske, te
predstavnici udruga proiza{lih iz Domovinskog
rata. Potom su na grobovima poginulih hrvatskih
branitelja zapaljene svije}e.
37
Otkrivena spomen-plo~a u znak
sje}anja na sve mu~ene i ubijene
hrvatske branitelje, `ene i starce
u Dalju
U znak sje}anja na mu~ene i ubijene hrvatske
branitelje, djecu, `ene i starce koji su nakon pada
Vukovara zato~eni u Dalju, na dvije od osam
lokacija u tome mjestu Hrvatsko dru{tvo logora{a
srpskih koncentracijskih logora postavilo je 2.
studenoga 2000. godine spomen-plo~e. Plo~u u
krugu zadruge i radionice IPK Dobra polja, gdje je
bio veliki sabirni centar, otkrio je Danijel Rehak,
predsjednik Hrvatskog dru{tva logora{a, a plo~u na
zgradi biv{e mjesne zajednice Vlatko Nikoli},
obojica biv{i zato~enici u Dalju. Izaslanici
predsjednika Republike Hrvatske i osje~kobaranjskog `upana, Slavko Bari} i Marko Bari{in,
posjetili su i podrum biv{e mjesne zajednice, gdje
se nalazio prvi srpski zatvor u Dalju.
Tomislav Hajdukovi}, predsjednik osje~kobaranjske Podru`nice Hrvatskog dru{tva logora{a,
tom je prigodom istaknuo da su ubojstva i
istjerivanje s ognji{ta koje su po~inili JNA i ~etnici
jedan od najve}ih zlo~ina suvremenog
~ovje~anstva, dodav{i da se u ovim hangarima
dogodio stra{an zlo~in koji mo`da mo`emo
oprostiti, ali zaboraviti ne, uz naglasak na tome
kako je ve}ina onih koji su ubijali, klali i tukli jo{
uvijek ovdje, izra`avaju}i nadu da }e ih sudstvo i
38
@UPANIJSKA KRONIKA
policija jednog dana privesti pravdi. Prema rije~ima
@eljka Margeti}a, izaslanika ministra obrane, ta }e
nas spomen-obilje`ja uvijek podsje}ati na
nesebi~nost pojedinaca u izgradnji hrvatske dr`ave.
Slavko Bari}, izaslanik predsjednika Republike
Hrvatske, izrazio je divljenje i zahvalnost svima
koji su pro{li kroz srpske logore, te suosje}anje s
obiteljima ubijenih, rekav{i kako su svi oni
podnijeli nadljudske napore i imaju svoje mjesto u
15. studenoga 2000.
povijesti Hrvatske, a njihove }e muke ostati
zapam}ene, punim pravom podsje}aju}i na vrijeme
Domovinskog rata. Iako je te{ko re}i koliko je tu
ljudi to~no bilo smje{teno, prema nekim
procjenama kroz taj je sabirni centar pro{lo
najmanje 10.000 osoba. I o broju ubijenih procjene
su razli~ite, a dostupni podaci nepotpuni, ali se
pretpostavlja da je na podru~ju Dalja u to vrijeme
ubijeno oko 200 osoba.
PRIMANJA
Jasna Gali}-Minarik, prof. hrvatskog jezika na
osje~koj II. gimnaziji, Marcel Arnold, nastavnik
likovne kulture u O[ Dore Peja~evi} u Na{icama,
Srednja {kola Isidora Kr{njavog Na{ice i osje~ka
Potom je `upan Bagari} primio u~enike i njihove
profesore mentore koji su postigli zna~ajne uspjehe
na me|unarodnim natjecanjima, isti~u}i da je rije~
o iznadprosje~nim rezultatima, obzirom na
postoje}u financijsku situaciju. U ime Vladimira
Stilinov}a, biv{eg u~enika II. gimnazije, a sada
studenta Kemijskog fakulteta u Zagrebu, koji je
osvojio bron~anu medalju na Olimpijadi iz kemije
odr`anoj u Kopenhagenu, zahvalio se i prigodan
dar primio njegov mentor, prof. Mirko Piri}.
O[ "Vijenac" su ovogodi{nji dobitnici priznanja
ministra prosvjete i {porta, koje im je ministar
Vladimir Strugar uru~io na Svjetski dan u~itelja.
@upan Marko Bagari} je 3. studenoga 2000. godine
~estitao prosvjetnim djelatnicima i ravnateljima
nagra|enih {kola, naglasiv{i nedostatno izdvajanje
za {kolstvo te rekao kako je postupak izrade
prora~una upravo u tijeku, a na{a je `upanija u
nezavidnoj situaciji, budu}i da se smanjuju sredstva
za {kolstvo i kulturu. Ksenija Zbo`il, pro~elnica
Ureda za prosvjetu, kulturu, informiranje, {port i
tehni~ku kulturu rekla je da na{a @upanija ima
kvalitetne nastavnike i {kole kojima se mo`emo
ponositi, a u ime laureata zahvalio se Stjepan
Sokol, ravnatelj O[ "Vijenac".
Primanje je odr`ano i za darovite informati~are iz
III. gimnazije: Kre{imira Grafelnika, Juricu
Vukadina, Luku Gabri}a, Hrvoja Feketea i Adama
He|ija, u~enike Srednje {kole Valpovo, koji su na
natjecanju u ameri~kom gradu Houstonu osvojili
{esto mjesto u skupini juniora i njihovu mentoricu
prof. Snje`anu Ser{i}, te darovite mlade pijaniste
Atilu Mesari}a, dobitnika prve nagrade i grandprixa na me|unarodnom natjecanju glazbene
mlade`i u Rijeci te sedmog mjesta i diplome
Gramota na Me|unarodnom natjecanju pijanista u
ruskom gradu Saratovu, i Marinu Ban, dobitnicu
tre}e nagrade na V. me|unarodnom natjecanju
"Etide i skale" u Zagrebu, i njihove mentore
Damira [enka i Grlicu Ali}.
@upan primio dobitnike priznanja
ministra prosvjete i {porta
te u~enike uspje{ne na
me|unarodnim natjecanjima
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
39
OBNAVLJAMO I GRADIMO
U tijeku gradnja cestovnog mosta
kod Beli{}a
Gradili{te novoga, 381 metar dugog i 44
milijuna kuna vrijednog, cestovnog mosta preko
Drave kod Beli{}a 27. rujna 2000. godine posjetili
su, te s izvo|a~ima i nadzornicima radova o tijeku
i daljnjoj dinamici gradnje razgovarali Ivan Bezer,
zamjenik ministra pomorstva, prometa i veza,
Mario Crnjak, ravnatelj Hrvatske uprave za ceste
(investitora objekta) i Marko Bagari}, osje~kobaranjski `upan.
Tom je prigodom Miroslav Pauzar, direktor
projekta od strane investitora, stru~njak
Gra|evinskog instituta Hrvatske - Ispostava Osijek,
istaknuo da je glavni izvo|a~ "Osijek-Koteks" d.d.
uspje{no priveo kraju potrebne gra|evinske radove,
me|u kojima se posebno isti~e sredi{nji, rije~ni
stup mosta u koji je ugra|eno ~ak 1.200 prostornih
metara betona, kako bi ve} 4. listopada, glavni
kooperant, slavonskobrodski "\uro \akovi}",
po~eo s izuzetno zahtjevnim i slo`enim radovima
monta`e, 192 metra duge, ~eli~ne rasponske
konstrukcije na sredi{njem dijelu mosta, a za koje
je potrebe ve} izradio tri njegova segmenta te
obavio probnu monta`u u halama. Svi radovi na
gradili{tu teku predvi|enom dinamikom, te }e se,
uz sukcesivnu gradnju jo{ preostalih dvaju obalnih
mostovnih stupova, obavljati monta`a ~eli~ne
konstrukcije, ~ime bi prakti~ki bili i zavr{eni svi za
ovu godinu predvi|eni radovi i na taj na~in
stvorene pretpostavke da se most u promet pusti
krajem 2001. godine, kako je to i planirano.
Mario Crnjak je istaknuo da se beli{}anski
most, koji je drugi po veli~ini {to se u ovome
trenutku gradi u Hrvatskoj (odmah iza
dubrova~koga), gradi uz svu za to potrebnu
dokumentaciju i zatvorenu financijsku
konstrukciju, po svim pravilima struke,
graditeljskim normama i standardima, te uz do
kraja rije{ene odnose izme|u svih subjekata, tako
da predstavlja pravi model kako u Hrvatskoj valja
graditi takve kapitalne prometne objekte.
Otvorena ambulanta u Baranjskom
Petrovom Selu
U nazo~nosti pod`upana Osje~ko-baranjske
`upanije Ivana Mihaljevi}a otvorena je 15.
studenoga 2000. godine ambulanta
belomanastirskog Doma zdravlja u Baranjskom
Petrovom Selu, obnovljena kreditom u iznosu od
2,5 milijuna kuna koji je Ministarstvo zdravstva
Republike Hrvatske uz jamstvo Vlade ishodilo od
Vije}a Europe. Ravnatelj Doma zdravlja Beli
Manastir @arko Zeli} istaknuo je kako je ovo jedna
u nizu obnovljenih ambulanti u Baranji, a
predvi|ena je za pribli`no 3.000 osiguranika.
Budu}i da toj ambulanti trenuta~no gravitira oko
1.700 osiguranika, u njoj }e raditi jedan lije~ni~ki
tim. Zeli} je naglasio da }e otvaranje te ambulante
znatno podi}i razinu zdravstvene za{tite na ovome
podru~ju, dok je pod`upan Mihaljevi} izrazio
zadovoljstvo zbog pomo}i me|unarodne zajednice
i Vlade Republike Hrvatske, rekav{i kako o~ekuje
da se sli~no dogodi i s posrnulim baranjskim
gospodarstvom. Nakon otvaranja ambulante,
pod`upan je sa suradnicima posjetio sjedi{te
Op}ine Petlovac, gdje je razgovarao s na~elnikom
Op}ine Markom Posavcem i ~lanovima Op}inskog
poglavarstva.
Otvoren Regionalni centar za
psihotraumu u Osijeku
Regionalni centar za psihotraumu u Osijeku,
simboli~nim rezanjem vrpce otvorio je 6. listopada
2000. godine Sre}ko Josi}, predsjednik `upanijske
Udruge branitelja lije~enih od posttraumatskog
stresnog poreme}aja. Sve~anom su otvaranju bili
nazo~ni, izme|u ostalih i predstavnici saborskog
Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo,
Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata, pod`upan Osje~ko-baranjske `upanije Ivan
Mihaljevi}, Grada Osijeka te Klini~ke bolnice
Osijek, u okviru ~ije }e Psihijatrijske klinike
djelovati Regionalni centar za psihotraumu.
Prof.dr. Nikola Mandi}, predstojnik
Psihijatrijske klinike Klini~ke bolnice Osijek i
profesor osje~kog Medicinskog fakulteta, uvodno
je rekao da je u svibnju pro{le godine otvoren
Nacionalni centar za psihotraumu u Zagrebu, a
potom i Regionalni centar u Rijeci. Sada je takav
centar otvoren i u Osijeku, za potrebe Osje~kobaranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodskoposavske i Po`e{ke `upanije, a uskoro je najavljen
i osnutak centra istovjetne namjene i u Splitu.
40
@UPANIJSKA KRONIKA
Polaganjem temeljnog kamena
ozna~en po~etak gradnje
aljma{kog sveti{ta
Temeljni kamen za gradnju nove aljma{ke
crkve Gospe od Uto~i{ta na sve~anosti ispred
ostatka zida sru{ene aljma{ke crkve, a koja je
odr`ana 23. rujna 2000. godine, polo`io je msgr.
Marin Sraki}, biskup \akova~ke i srijemske
biskupije. Na taj je na~in ozna~en po~etak gradnje
crkve, koja je do temelja sru{ena u velikosrpskoj
agresiji, ostaju}i simbolom stradanja u
Domovinskom ratu. Biskup Sraki} je obra}aju}i se
vjernicima na aljma{kom sveti{tu, starom tri
stolje}a, podsjetio na progonstvo mje{tana Aljma{a,
Dalja i Erduta koji su 1. kolovoza 1991. godine.
Dunavom i Dravom {lepovima prevezeni u Osijek.
15. studenoga 2000.
biskupska konferencija aljma{ku crkvu uvrstila kao
prioritet za izgradnju. @upnik Ante Marki},
upravitelj aljma{kog sveti{ta, istaknuo je da unato~
brojnim pote{ko}ama ozna~avamo po~etak gradnje
crkve koja je duhovno `ari{te \akova~ke i
srijemske biskupije, isti~u}i da su mje{tane kada su
se vratili u Aljma{ do~ekali razoreni domovi i
sru{ena crkva, ali oni su Gospi dali obe}anje da }e
joj opet sagraditi dom.
Prema rije~ima Josipa [kori}a, pro~elnika
Ureda za obnovu i razvitak, za gradnju crkve
potrebno je pet milijuna kuna, a projekt gradnje
cijelog Sveti{ta Gospe od Uto~i{ta vrijedan je 11
milijuna kuna. Idejno rje{enje nove aljma{ke crkve
napravili su Maja Furlan-Zimmerman, Iva Gaja{ak
i Mirko Buvini}. Ako se u dogovoru s resornim
ministarstvom uspje{no zatvori financijska
konstrukcija, cijelo bi sveti{te moglo biti dovr{eno
za dvije godine, a sama crkva mogla bi biti u
funkciji ve} u ljeto sljede}e godine. Problemi s
arheolozima su navodno stvar pro{losti.
@upan Marko Bagari} je rekao da je sru{ena
aljma{ka crkva simbol ljudske veli~ine i hrvatske
nacionalne prepoznatljivosti, gdje je pod Gospinim
okriljem stvorena du{a Hrvatske, pozvav{i sve koji
`ive na tom podru~ju da zajedni~ki grade
dostojanstven `ivot. Uz aljma{ke vjernike, svoj
doprinos sve~anosti dao je i Mje{oviti pjeva~ki
zbor "Ba{}ina" Dru{tva prijatelja glagoljice, pod
ravnanjem dirigenta Izaka [pralje, a bili su nazo~ni
i hodo~asnici iz Subotice.
\akova~ko-srijemski biskup,
msgr. Marin Sraki}, blagoslovio
crkvu u Poganovcima
Uz brojne su vjernike sve~anosti bili nazo~ni
Franjo Dubrovi}, izaslanik potpredsjednika Vlade
Gorana Grani}a i tajnik vladine Komisije za vjerska
pitanja, Marko Bagari}, osje~ko-baranjski `upan,
Damir Klasi~ek, zamjenik gradona~elnika Osijeka,
saborski zastupnici Branimir Glava{ i Berislav [mit
te predstavnici Op}ine Erdut. Kako je istaknuo
biskup Sraki}, aljma{ka }e crkva biti simbol
budu}nosti i suvremeni izra`aj dana{njeg ~ovjeka.
Prema njegovom uvjerenju, crkva bi uskoro trebala
biti sagra|ena zajedni~kim snagama Biskupije,
Osje~ko-baranjske `upanije, Grada Osijeka i
Op}ine Erdut te brojnih {tovatelja Gospe Aljma{ke
i sveti{ta. Biskup Sraki} je rekao i da su resorna
ministarstva obe}ala pomo}, a da je Hrvatska
\akova~ko-srijemski biskup, msgr.dr. Marin
Sraki}, blagoslovio je 28. listopada 2000. godine
novosagra|enu crkvu sv. Ivana Nepomuka u
Poganovcima. Velikoj sve~anosti i misnom slavlju
u Poganovcima bio je nazo~an i predsjednik
Hrvatskog dr`avnog sabora Zlatko Tom~i} koji se
u selo dovezao tradicionalnom, bogato oki}enom
zapregom u pratnji osje~ko-baranjskog `upana
Marka Bagari}a, saborskog zastupnika Branimira
Glava{a, na~elnika Op}ine Podgora~ Steve Hmure
te brojnih drugih uzvanika iz Slavonije i Srijema.
Zlatko Tom~i} je ovom prigodom pozvan u
Poganovce prije svega kao Srijemac i kum
novosagra|ene crkve, obzirom da su gradnju prve
katoli~ke crkve u Poganovcima pokrenuli upravo
tamo{nji brojni Hrvati doseljeni iz srijemskog sela
Gibarac odakle su po~etkom Domovinskog rata
15. studenoga 2000.
@UPANIJSKA KRONIKA
morali oti}i u progonstvo. Nakon dolaska me|u
svoje Srijemce, Zlatko Tom~i} je rekao kako je u
Poganovce do{ao vrlo uzbu|en, jer je ovdje prvi
put otvorena i blagoslovljena katoli~ka crkva,
za`eljev{i da crkva bude znak pomirenja za sve koji
su morali oti}i iz Gibarca, uz izra`enu nadu da }e
Srijemci znati na}i mir u ovome selu. U
Poganovcima `ivi pedesetak gibara~kih obitelji
koje su odlu~ile novu crkvu posvetiti sv. Ivanu
41
Nepomuku na ~iji su spomendan 16. svibnja i u
svome selu u Srijemu slavili crkveni god. Crkva je
podignuta zahvaljuju}i ponajprije donacijama
Gibar~ana koji danas `ive u gotovo {ezdeset
gradova i sela po cijeloj Hrvatskoj. Zavi~ajna
udruga Gibarac je svetkovinu blagoslova nove
crkve priredila upravo na blagdan sv. Dimitrija,
srijemskog |akona i mu~enika, te za{titnika
Srijemske Mitrovice.
Odbor za priznanja Osje~ko-baranjske `upanije
dodijelio
"POVELJE HUMANOSTI"
OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE
"Povelja humanosti" @upanije Osje~ko-Baranjske javno je priznanje za humana djela u~injena na
podru~ju @upanije. Povelja humanosti se mo`e dodijeliti pojedincima i skupinama gra|ana koji su se svojim
predanim i po`rtvovnim djelovanjem, samoprijegorom i bri`nim odnosom na podru~ju @upanije osobito
istakli u poduzimanju djela kojima je uz vlastiti rizik i samopo`rtvovanje od drugoga otklonjena prijete}a
pogibelj i drugih djela kojima se pridonosi za{titi i spa{avanju ljudskih `ivota, darovanju krvi kojom se
omogu}ava izlje~enje bolesnih i povrije|enih, skrbi o bolesnima, tjelesno i du{evno povrije|enima i svima
onima kojima je potrebita pomo} drugog ~ovjeka, skrbi o djeci bez roditelja, napu{tenoj i drugoj ugro`enoj
djeci, organiziranju i pru`anju humanitarne pomo}i i drugim akcijama i aktivnostima pru`anja ljudske
pomo}i te drugim aktivnostima kojima se afirmira i potvr|uje humanost kao univerzalno civilizacijsko
na~elo.
Ovo javno priznanje za humana djela u~injena na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije Odbor za
priznanja ove godine je dodijelio
- za poduzimanje djela kojim je uz vlastiti rizik i samopo`rtvovanje od drugoga otklonjena prijete}a
pogibelj i spa{en ljudski `ivot
Petru Mihaljevi}u;
- za darovanje krvi koje omogu}ava izlje~enje bolesnih i povrije|enih
Josipu Juri{i}u.
U obrazlo`enju svoje odluke, Odbor isti~e djelovanje dobitnika ovog vrijednog priznanja koje je bilo
razlogom njegove dodjele.
42
@UPANIJSKA KRONIKA
15. studenoga 2000.
PETAR MIHALJEVI]
Koliko puta smo svjedoci ljudske
nesre}e i pogibelji koja je mogla biti
izbjegnuta prisebno{}u i djelotvorno
pru`enom rukom pomo}i. Koliko li
svjedoka te pogibelji ostaju tek
promatra~i. No, oni koji odbijaju biti tek promatra~i
vra}aju vrijednost ljudskosti i podsje}aju da je
ljudsko dru{tvo sazdano na humanim odnosima, da
bez njih ono nije u mogu}nosti opstati.
~ovjeka, vratio obitelji njegovog ~lana i to
svojom hrabro{}u i po`rtvovno{}u. [to ga
je na to pokrenulo: ljubav prema ~ovjeku,
osje}aj solidarnosti ili odgovornosti ili,
pak ne{to tre}e ? Te{ko da je tada, pa ~ak
i u ovom trenutku i sam u stanju na ovo pitanje sa
sigurno{}u odgovoriti. Bo`jom providno{}u se
na{ao na ovom mjestu i u~inio djelo koje je njega
u~inilo junakom.
Petar Mihaljevi}, djelatnik Policijske uprave
Osje~ko-baranjske, krajem studenoga 1999. godine
putovao je autobusom, tek kao obi~an putnik.
Negdje uz cestu u trenu je zamijetio automobil u
kanalu punom vode. Zaustavlja autobus, iska~e, bez
dvoumljenja ulazi u ledenu vodu i iz potopljenog
automobila izvla~i njegovog jedinog putnika koji
jedva jo{ daje znakove `ivota. Izvla~i ga i odr`ava
na `ivotu. Odr`ava i spa{ava. Slijed ovih ~injenica
sli~e akcijskom filmu, ali one to nisu, one su
stvarnost. Njegov glavni akter je mladi ~ovjek koji
stoji pred nama i koji dr`i da je to {to je u~inio
potpuno prirodno, da bi to u~inio ili trebao u~initi
svaki drugi ~ovjek. Nesporno je spasio `ivot jednog
Zato je Petar Mihaljevi} u svojoj mladosti i
hrabrosti jedinstven. On nije mislio na posljedice
kada je pristupio ~inu spa{avanja ~ovjeka. Kona~no
i njegov `ivot je bio ugro`en. Tko misli na
posljedice ne mo`e biti hrabar, ali "svatko mo`e
onoliko, koliko u~ini". Petar je u~inio najvi{e {to je
mogao. Spasio je ~ovjeku `ivot i time potvrdio
humanost kao univerzalno civilizacijsko na~elo.
Stoga Osje~ko-baranjska `upanija u znak
zahvalnosti dodjeljuje Petru Mihaljevi}u Povelju
humanosti za hrabri podvig kojim je uz vlastiti rizik
i samopo`rtvovanje od drugoga otklonio prijete}u
pogibelj i spasio ljudski `ivot.
JOSIP JURI[I]
Krv ~ovjeka nije samo dragocjena
teku}ina bez koje najve}i broj `ivih
organizama ne mo`e `ivjeti. U povijesti
ljudske civilizacije ona je gotovo simbol.
Izra`avala je sve ljudske vrline i
vrednote, ali i njegove mane - i ~ast, i osvetu, i
prijateljstvo i ljubav. Prijateljstvo je pe~a}eno
krvlju, mije{anjem krvi potvr|ivano je bratstvo,
~ast je branjena krvlju i uvreda njome spirana, krv
kraljevske loze davala je pravo na vlast, i kona~no i ljubav je potpisivana krvlju. Danas se prijateljstvo
naj~e{}e zape~ati u kafi}u uz dobru kapljicu, ~ast
brani na Sudu, kraljevske loze se ionako odavno
mije{aju s pu~kom krvlju i polaku izumiru, a dragoj
se umjesto pisma s kapljicama krvi {alje E-mail ili
"Voice message" na mobitelu.
No, i danas u vremenu neslu}enog uspona
genetike, kloniranja `ivih organizama i ~itanja
genoma, krv ~ovjeka ima nezamjenjivu vrijednost,
ona zna~i `ivot. Bez nje bi posljedice svakodnevnih
prometnih nesre}a, te{kih bolesti i
operativnih zahvata bile kobne za sve one
ljude kojima je u takvom trenutku njihova
`ivota, krv potrebna. Zato je dragovoljno
darovanje krvi najvi{i oblik humanosti u
kojem se nesebi~no dijeli najvrijedniji dio sebe za
spas nepoznata ~ovjeka. Josip Juri{i} po~eo je
darovati krv kao mladi}, a nije prestao ni u te{kim
danima progonstva, u vrijeme kada su njegov `ivot
i `ivoti njegovih najbli`ih bili istinski ugro`eni.
Tijekom svoga `ivota u~inio je to vi{e od 100 puta.
Time se svrstao u mali krug ljudi koje isti~emo kao
primjer nesebi~nosti i humanosti u vremenu kada
ove ljudske vrijednosti ponekad i ustuknu pred
"nazovi-vrijednostima" potro{a~kog dru{tva.
Stoga Osje~ko-baranjska `upanija dodjeljuje
Povelju humanosti Josipu Juri{i}u kao izraz zahvale
za pomo} u lije~enju bolesnih i povrije|enih i
spa{avanju ljudskih `ivota.